Obični ris

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Obični ris
Lynx lynx2.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Felidae
Potporodica: Felinae
Rod: Lynx
Vrsta: L. lynx
Dvojno ime
Lynx lynx
(Linné, 1758)
Raspon
Wiki-Lynx lynx.png

Obični ris (lat. Lynx lynx), ili eurazijski ris je najveća mačka u Europi pa i na hrvatskom tlu. To je vrsta iz roda risova unutar porodice mačaka. Kad se u Hrvatskoj kaže 'ris', u pravilu se misli upravo na ovu vrstu.

Osobine[uredi VE | uredi]

Ris

Dužina tijela im je do 1,30 m (uz dodatak repa od 11 do 25 cm) a u ramenima su visoki oko 65 cm. U srednjoj Europi, ovisno o području gdje žive, prosječno su teški od 20 do 26 kg (krajnje vrijednosti su 12 do 37 kg). Ženke su s prosječnom težinom od 17 do 20 kg (krajnosti su 12 do 29 kg) osjetno lakše od mužjaka. Zajedničko svim vrstama risova su šiljaste uši s čuperkom dlake na vrhu, i kratak rep. Krzno im je žućkasto do sivo smeđe i često prošarano tamnijim pjegama do eventualno prugama. Šare ovise o okolišu i od područja do područja su različite. Ova vrsta ima izražene čuperke duže dlake na obrazima. Imaju vrlo oštar vid i istančan sluh koji im omogućavaju da lako otkriju plijen.

Način života[uredi VE | uredi]

Ris je samotnjak koji lovi prije svega u sumrak i noću. Spektar njegove lovine su mali i srednje veliki sisavci, ptice, zečevi, kunići, vjeverice, zmije i dr., ovisno koje vrste žive na njegovom staništu. Nečujno im se prikrade strelovitom brzinom skoči na njih i sruši ih na tlo. Nakon što pojede svoj plijen, odlazi se odmoriti u svoje skrovište. Vrlo se rijetko poneka jedinka specijalizira na domaće životinje kao što su koze ili ovce. Lovi tipično kao sve mačke: prikrada se iz zasjede zaskoči lovinu ili ju sustiže u kratkom trku (najviše do 20 m). Često mijenja svoje prebivalište prateći srne u njihovim migracijama, kojima se hrani. Zabilježeni su i vrlo rijetki napadi na ljude koji su se dogodili gotovo isključivo u samoobrani.

Mužjak i ženka se sreću samo kratko radi parenja između siječnja i travnja. Nakon skotnosti od deset tjedana, ženka koti dvoje, troje mladunaca na nekom mirnom mjestu i ostaju uz majku do sljedećeg proljeća. Smrtnost mladunaca je vrlo velika, tako da samo oko polovine mladunaca doživi godinu dana.

Očekivani životni vijek im je 10-12 godina, no postoje i izvješća o jedinkama koje su doživjele i 24 godine.

U Hrvatskoj ris živi u Gorskom kotaru, Lici i Ćićariji povremeno na Kordunu i Sjevernom Primorju [1]. Zaštićena je vrsta, premda većina ljudi na tu zabranu lova ne gleda.

U Hrvatskoj u divljini obitava 40-60 jedinki običnog risa[2], dok u susjednoj Sloveniji postoji svega 15 jedinki. Državni zavod za zaštitu prirode uvrstio ga je na žalostan popis kao jednu od šest regionalno izumrlih vrsta sisavaca u Hrvatskoj.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. DZZP Velike zvijeri u Hrvatskoj -Rasprostranjenost risa
  2. "Brojnost i trend populacije risa u Hrvatskoj", sa stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode, www.life-vuk.hr (pristupljeno 7. kolovoza 2014.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Obični ris
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Obični ris
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Obični ris