Obradivo tlo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Moderno obradivo tlo u Engleskoj

Obradivo tlo u geografiji znači zemlja koja može služiti za rast poljoprivrednih usjeva.[1] Različito je od kultiviranog zemljišta, te uključuje džungle i nisu korišteni samo za ljudske potrebe. Obradiva tla danas prekrivaju oko 31 milijun kilometara.[2]

Iako je ograničeno zbog mase i topologije, iznos ukupnog obradivog tla, regionalno i globalno, oscilira zbog ljudskih i klimatskih faktora poput navodnjavanja, krčenja šuma, širenja pustinja, deponija, i urbanog širenja. Zato se provode mnoga istraživanja kako ove promjene utječu na proizvodnju hrane.[3]

Najproduktivni dio obradivih tla dolazi od naslaga od rijeka i mora iz geološkog doba. U modernom vremenu, rijeke ne poplavljuju poljoprivredna tla zbog kontrola polplava.

Neobradiva tla[uredi VE | uredi]

Postotak obradivih tla po državama

Zemlje koje nisu prikladne za obrađivanje tla imaju bar jednu od sljedećih nedostataka:

  • bez izvora svježe vode
  • prevruća klima (pustinje)
  • prehladna klima (Arktik)
  • prestjenovit reljef
  • preslanost
  • previše kiša ili snijega
  • prezagađenost
  • slaba nutritivnost

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Sullivan, arthur; Steven M. Sheffrin (2003.). Economics: Principles in action, str. 480, Upper Saddle River, New Jersey 07458: Pearson Prentice Hall. ISBN 0-13-063085-3
  2. Obradivo tlo planeta Zemlje
  3. The world food system: sustained improvement in food availability

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]