Odžak (Bugojno, BiH)
| Odžak | |
|---|---|
  Odžak | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | županija Središnja Bosna |
| Općina/Grad | Bugojno |
| Zemljopisne koordinate | 44°01′N 17°31′E / 44.02°N 17.51°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 317 |
Odžak je naseljeno mjesto u općini Bugojno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Ime[uredi | uredi kôd]
Ime je dobio po odžacima, jednokatnicama od kamena, ćerpiča i drva, namijenjenih stanovanju i smještenih uz kule. Kule su bile višekatne ali nisu imale stambena prostora, pa su zato građeni odžaci.[2]
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Smješten u Skopaljskoj dolini, na pola puta od Bugojna ka Uskoplju, na desnoj obali Vrbasa.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Selo je stradalo u bošnjačko-hrvatskom sukobu. Nakon bitke za Bugojno, petorica hrvatskih civila zarobljeni su u Odžaku, zatvoreni u školi, a zatim ubijeni.[3]
Srpnja 1993. ubile su muslimansko-bošnjačke postrojbe u Odžaku sedmoricu Hrvata. To su: Jakov (Stipo) Gašpar (r. 1929.), Dragutin (Fabijan) Bartulović (r. 1932.), Zdravko (Stjepan) Keškić (r. 1959.), Stipo (Marko) Stipić (r. 1954.), Ilija (Niko) Keškić (r. 1906.), Zdenko (Dragutin) Bartulović (r. 1968.) i Stipo (Niko) Lubar (r. 1949.).[4]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Popisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]
| Odžak | ||||||
| godina popisa | 1991.[5] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 351 (67,11%) | 286 (58,84%) | 261 (55,76%) | |||
| Hrvati | 166 (31,73%) | 188 (38,68%) | 203 (43,37%) | |||
| Srbi | 0 | 1 (0,20%) | 1 (0,21%) | |||
| Jugoslaveni | 0 | 11 (2,26%) | 3 (0,64%) | |||
| ostali i nepoznato | 6 (1,14%) | 0 | 0 | |||
| ukupno | 523 | 486 | 468 | |||
Popis 2013.[uredi | uredi kôd]
| Odžak | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Bošnjaci | 293 (92,43%) | |||||
| Hrvati | 21 (6,62%) | |||||
| Srbi | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 3 (0,95%) | |||||
| ukupno | 317 | |||||
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Rodno mjesto bosanskih vezira, alajbegova i inih vojskovođa, čije je podrijetlo od Rustem-paše i Ali-paše Skopljaka, rodonačelnika Rustempašića i Sulejmanpašića.[2]
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Znamenitosti su:[2]
- porušena kula Sulejmanpašića
- zapuštena kula Rustempašića, nekada su bile dvije (Gazi Ahmed-pašina kula[6])
- džamija, sagrađena na mjestu starije džamije, građene prije 1756.
- Nekad je postojao utvrđeni ahar, konačište za putnike namjernike.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. travnja 2020.
- ↑ a b c d Bug.ba Selma Rustempašić: Odžak kod Bugojna 1. ožujka 2016. (pristupljeno 22. srpnja 2019.)
- ↑ HIC Ivica Mlivončić: Zločin s pečatom - Bugojno (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Hrvatsko nebo Daran: "Predsjednik izbliza": Galerija slika i mape zločina koje su počinili pripadnici tzv. Armije BiH nad Hrvatima (pristupljeno 6. svibnja 2019.)
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Sulejmanpašića kula u Odžaku, mjesto i ostaci historijske građevine, Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, pruezeto 22. srpnja 2019.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
| |||||