Odbor regija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Odbor regija (OR) je skupština lokalnih i regionalnih predstavnika Europske unije koja predstavlja glas podnacionalnih vlasti ( tj. regija, županija, pokrajina, općina i gradova) unutar institucionalnog okvira EU-a.

Osnovan 1994. godine, Odbor regija uspostavljen je kako bi riješio dva glavna problema. Prije svega, oko tri četvrtine zakonodavstva EU-a provodi se na lokalnoj i regionalnoj razini, pa je bilo logično da lokalne i regionalne vlasti imaju pravo glasa pri donošenju novih europskih zakona. Pored toga, javljala se bojazan od sve većeg jaza između javnosti i postupka Europske integracije; uključivanje izabrane razine vlasti najbliže građanima bio je jedan od načina smanjenja jaza.

Povijest[uredi VE | uredi]

Lokalne i regionalne vlasti borile su se unutar Europske unije za veći upliv na europske poslove. Kao rezultat tih nastojanja, Ugovorom iz Maastrichta stvoren je Odbor regija i odredba o tome da će ministri iz regionalnih vlada predstavljati svoje države članice u Vijeću EU-a.

Načela[uredi VE | uredi]

Tri su glavna načela u središtu rada Odbora:

Supsidijarnost

Ovo načelo nastalo je u isto vrijeme kada je stvoren OR, a cilj mu je da se odluke unutar Europske unije donose na najbližoj mogućoj razini građanima. Europska unija stoga ne bi trebala izvršavati zadaće koje su primjerenije nacionalnim, regionalnim ili lokalnim upravama.

Blizina

Sve razine vlasti trebale bi biti što bliže građanima i to na način da svoj rad organiziraju transparentno, tako da građani znaju tko organizira što i kome se obratiti da se njihov glas čuje.

Partnerstvo

Dobro europsko upravljanje označava zajedničku suradnju europske, nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, pri čemu su sve četiri razine vlasti neizostavne i trebale bi biti uključene u postupak donošenja odluka za višerazinsko upravljanje.

Područje primjene[uredi VE | uredi]

Ugovori obvezuju Europsku komisiju i Europsko vijeće da se savjetuju s Odborom regija u izradi novih prijedloga na područjima koja utječu na regionalnu i lokalnu razinu. Izvan ovih područja, Europska komisija, Vijeće i Europski parlament imaju mogućnost savjetovanja s OR-om u pitanjima koja bi za prijedlog koji donose mogla imati važne posljedice na regionalnoj ili lokalnoj razini. OR također može izraditi mišljenje na vlastitu inicijativu, što mu omogućuje da uvrsti pitanja u program EU-a.

OR je dobio pravo (privilegirani status) da pristupi Sudu Europske unije sada kada je Ugovor iz Lisabona stupio na snagu, nakon što su ga sve države članice EU-a ratificirale (članak 8. Protokola (br. 2) o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti).

Sastav[uredi VE | uredi]

OR se sastoji od 353 člana, a broj članova iz svake države članice odražava veličinu njezinog stanovništva. Brojevi članova po državi su:

Zemlja Broj predstavnika
Njemačka 24
Francuska 24
Italija 24
Velika Britanija 24
Poljska 21
Španjolska 21
Rumunjska 15
Belgija 12
Češka 12
Grčka 12
Mađarska 12
Nizozemska 12
Austrija 12
Portugal 12
Bugarska 12
Švedska 12
Danska 9
Hrvatska 9
Irska 9
Litva 9
Slovačka 9
Finska 9
Estonija 7
Latvija 7
Slovenija 7
Cipar 6
Luksemburg 6
Malta 5
Ukupno 353

Unutarnja struktura[uredi VE | uredi]

Predsjednik

Predsjednik koji se bira na mandat od dvije i pol godine vodi rad Odbora regija, predsjeda plenarnim zasjedanjima te je službeni predstavnik OR-a. Michel Lebrun (Belgija / Europska pučka stranka / EPP), vijećnik u općini Viroinval, sadašnji predsjednik, izabran je 26. lipnja 2014.

Prvi potpredsjednik

Prvog potpredsjednika također bira plenarna skupština na razdoblje od dvije i pol godine, a u slučaju odsustva predsjednika on ima ulogu zamjenika. Catiuscia Marini, Stranka europskih socijalista, predsjednica talijanske regije Umbria, izabrana je za prvu potpredsjednicu 26. lipnja 2014.

Predsjedništvo

Predsjedništvo je vladajuće tijelo OR-a. Obuhvaća: predsjednika, prvog potpredsjednika, 28 potpredsjednika (jednog po državi članici), predsjednike OR-ovih političkih klubova i ostale članove nacionalnih izaslanstava te na taj način izražava nacionalnu i političku ravnotežu. Predsjedništvo se u načelu sastaje sedam do osam puta godišnje, izrađuje politički program OR-a te daje upute administraciji za provođenje svojih odluka.

Plenarna skupština

Članovi OR-a sastaju se na plenarnim zasjedanjima u Bruxellesu šest puta godišnje kako bi raspravili i usvojili mišljenja, izvješća i rezolucije.

Povjerenstva OR-a

Rad OR-a odvija se u okviru unutarnjih povjerenstava koja su specijalizirana u sljedećim tematskim područjima: politika teritorijalne kohezije, gospodarska i socijalna politika, okoliš, klimatske promjene i energija, prirodni resursi i poljoprivreda, kultura, obrazovanje i istraživanje, građanstvo, upravljanje te institucionalni i vanjski poslovi. Oni pripremaju nacrte mišljenja te drže konferencije i seminare usmjerene na njihovo područje nadležnosti. Svaki odbor sastoji se od otprilike 100 članova uz tajništvo u sklopu uprave.

Povjerenstvo za financijske i administrativne poslove (CFAA)

Ovo povjerenstvo sastoji se od osam članova i savjetuje Predsjedništvo o upravnim i financijskim pitanjima.

Politički klubovi

U OR-u je zastupljeno pet političkih klubova: Europska pučka stranka (EPP), Klub zastupnika europskih konzervativaca i reformista (ECR), Stranka europskih socijalista (PES), Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) i Europski savez (EA). Članovi svakog političkog kluba sastaju se prije najvažnijih sastanaka kako bi usvojili zajednička stajališta. Predsjednik OR-a, prvi potpredsjednik i predsjednici političkih klubova sastaju se prije svakog plenarnog zasjedanja i drugih važnih sastanaka, s ciljem postizanja političkog konsenzusa o ključnim pitanjima.

Nacionalna izaslanstva

OR također obuhvaća 28 nacionalnih izaslanstava. Članovi se sastaju u svojim nacionalnim izaslanstvima prije plenarnih zasjedanja i ostalih događaja kako bi raspravili o zajedničkim stajalištima.

Glavni tajnik

Predsjedništvo imenuje glavnog tajnika na razdoblje od 5 godina. Kao voditelj uprave OR-a glavni tajnik ne smije imati politički mandat Odgovoran je za provođenje odluka Predsjedništva i za nesmetan rad uprave. Jirí Buriánek je sadašnji OR-ov glavni tajnik.

Glavno tajništvo

Glavno tajništvo sastoji se od sedam uprava: za administraciju i financije, za usluge članovima i Glavne pisarnice, za savjetodavne poslove, za komunikaciju, medije i organizaciju događaja te za horizontalne politike i mreže. Logistiku i Upravu za prevođenje OR dijeli s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom.

Rad[uredi VE | uredi]

Mišljenja

Europska komisija, Vijeće ministara i Europski parlament savjetuju se s OR-om pri izradi zakonodavnih tekstova (direktiva, uredbi itd.) na područjima koja se tiču lokalnih i regionalnih vlasti. Nacrti tih dokumenata prosljeđuju se nadležnom povjerenstvu OR-a. Potom se imenuje izvjestitelj za izradu mišljenja Odbora. Povjerenstvo OR-a mora usvojiti nacrt mišljenja prije rasprave na plenarnoj sjednici. Nakon usvajanja na plenarnoj sjednici, službeno mišljenje šalje se svim europskim institucijama i objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Rezolucije

Rezolucije Odboru omogućuju da izrazi svoj stav o važnim i aktualnim pitanjima. OR-ovi politički klubovi ili 32 njegova člana također mogu izraditi rezolucije.

Studije i ostale publikacije

OR izrađuje studije o različitim vidovima lokalne i regionalne dimenzije EU-a (obrazovanje, prijevoz, socijalna pitanja, proširenje itd.). One se izrađuju uz pomoć vanjskih stručnjaka. OR također izrađuje publikacije za opću javnost kao i za lokalne subjekte, u kojima objašnjava svoje aktivnosti i izlaže trenutan politički razvoj.

Događaji

Odbor regija mjesto je susreta europskih regija i gradova te stoga organizira konferencije, seminare i izložbe u suradnji s lokalnim i regionalnim partnerima i ostalim institucijama EU-a. Jednom godišnje, za vrijeme Europskog tjedna regija i gradova (OPEN DAYS), OR u svom sjedištu ugošćuje tisuće sudionika koji sudjeluju u živahnim raspravama ili traže partnere za suradnju na zajedničkim projektima.

Povijest

1992.: Ugovor iz Maastrichta Čelnici EU-a odlučuju uspostaviti Odbor regija (OR) kao savjetodavnu skupštinu koja će predstavljati glas regija i gradova u postupku donošenja odluka EU-a te će djelovati kao izravna poveznica između Bruxellesa i građana. Ugovor obvezuje Europsku komisiju i Vijeće ministara da se savjetuju s OR-om o ključnim pitanjima od interesa za regije. Vlade država članica imenuju članove OR-a čiji mandat traje četiri godine. U ožujku 1994. godine OR održava svoje prvo plenarno zasjedanje u Bruxellesu.

1995.: Proširenje EU-a Ulaskom Austrije, Finske i Švedske u EU, broj članova OR-a porastao je sa 189 na 222.

1997.: Ugovor iz Amsterdama Proširuje OR-ov djelokrug rada te time OR pokriva dvije trećine zakonodavnih prijedloga EU-a. Ugovor također omogućuje savjetovanje Europskog parlamenta s Odborom regija.

2001.: Ugovor iz Nice Naglašava demokratsku legitimnost OR-a zahtijevajući da njegovi članovi budu izabrani ili da politički odgovaraju izabranoj regionalnoj ili lokalnoj skupštini. Ograničuje broj članova na 350.

2002.–03.: Konvencija o budućnosti EU-a Članovi OR-a sudjeluju u konvenciji odgovornoj za nacrt ustava EU-a. Taj tekst izričito prepoznaje ulogu i ovlasti lokalnih i regionalnih vlasti; također, OR-u daje pravo da se obrati Sudu Europskih zajednica kako bi doveo u pitanje zakone EU-a koji nisu u skladu s načelom supsidijarnosti.

Svibanj 2004.: Proširenje EU-a Ulaskom deset novih država članica u EU, broj članova OR-a porastao je s 222 na 317.

Veljača 2006.:Novi mandat OR započinje novi mandat u trajanju od četiri godine. Njegovi politički prioriteti uključuju poticanje uloge lokalnih i regionalnih vlasti u skladu s Lisabonskom strategijom za otvaranje radnih mjesta i rast, putem jačanja kohezije i solidarnosti te provođenja kampanje za približavanje EU-a svojim građanima, pod naslovom "Komuniciranje o Europi na regionalnoj i lokalnoj razini".

Siječanj 2007.: Proširenje EU-a Ulaskom Bugarske i Rumunjske u EU, broj članova OR-a porastao je s 317 na 344.

Prosinac 2007.: Lisabonski ugovor Lisabonski ugovor potvrđuje pravo OR-a da uputi žalbu Sudu Europske unije s ciljem očuvanja svojih prava i načela supsidijarnosti, a to je pravo već bilo prepoznato na Konvenciji o budućnosti EU-a. Ova nova prava osnažit će OR-ovu političku ulogu, dopuštajući mu da na razini EU-a djeluje učinkovitije u korist regionalnih i lokalnih vlasti. Lisabonskim ugovorom mandat članova OR-a produžuje se s četiri na pet godina.

Srpanj 2013.: Proširenje EU-a Ulaskom Hrvatske u EU, broj članova OR-a porastao je s 344 na 353.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]