Odra (Zagreb)
|
|
|
|---|---|
  Odra
|
|
| Županija |  Grad Zagreb |
| Općina/Grad | Grad Zagreb |
| Površina | 13,11 km² |
| Zemljopisne koordinate | 45°43′59″N 16°01′01″E / 45.733°N 16.017°EKoordinate: 45°43′59″N 16°01′01″E / 45.733°N 16.017°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 1487 |
| - Gustoća | 113,42 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 425 |
| Pošta | 10020 Zagreb-Novi Zagreb |
| Pozivni broj | +385 01 |
| Autooznaka | ZG |
 Odra
|
|
Odra je zagrebačko prigradsko naselje koje pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb - Zapad.
Najstariji trag civilizacije na ovim prostorima datira iz doba Rimskog carstva, a dokaz tome je rimska nadgrobna ploča iz 2. stoljeća. Naselje Odra se prvi puta spominje 1334. godine kao župa Odra, zajedno s pripadajućom joj crkvom sv. Jurja Mučenika, u popisu Zagrebačke županije. Dan sv. Jurja se slavi kao veliki praznik, te se uz taj dan njeguju različiti običaji od kojih je najpopularniji ophod mladeži po naseljima. Na taj dan se već tradicionalno održavaju koncerti na orguljama crkve sv. Jurja Mučenika.
Uređen društveni sadržaj: osnovna škola, državni vrtić, pošta, dućani, vatrogasni dom, veterinar, mjesna zajednica, dom zdravlja, ambulanta, ljekarna...
U Odri se nalazi franjevački samostan sv. Franje Asiškoga sa sjemeništem.
Sadržaj |
Stanovništvo [uredi]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1487 stanovnika[1] te 425 obiteljskih kućanstava.[2]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]
Promet [uredi]
 |
Ovaj članak ili dio članka zahtijeva stilsku doradu. (Rasprava) Članci na Wikipediji moraju biti pisani enciklopedijskim stilom. |
- Blizina izlaska na zagrebačku obilaznicu, te na sve pravce autocesta - oko tri minute udaljenosti
- Blizina buduće autoceste Zagreb-Sisak
- Blizina Domovinskog mosta
Blizina centra Zagreba - oko deset minuta od gradskog poglavarstva
- javi prijevoz - ZET-ove autobusne linije 166, 229, 268 i 315 te željeznička linija.
Poznati ljudi [uredi]
Iz ovog kraja potječu i dvije velike povijesne osobe:
- Bartol Đurđević (16. stoljeće) svjetski putnik i spisatelj, on je prvi ne samo Hrvat nego i Slaven čiji su spisi bili poznati širom Europe. Njegovi su spisi imali velik utjecaj na vladare i poznate intelektualce onoga doba (Karlo V, papa Julije III i na Luthera). On je ujedno tvorac i prvog rječnika u Hrvata (pola stoljeća stariji od čuvenog Vrančićeva rječnika iz 1595.).
- Juraj Mulih (17. i 18. stoljeće)
isusovac, misionar, pjesnik i pučki prosvjetitelj koji je proputovao velik dio svijeta. Iza njega je ostalo 5785 teoloških, duhovnih i liturgijskih tekstova.
Svoja zadnja desetljeća života je u mjesnom franjevačkom samostanu u Odri proveo fra Marko Japundžić.
Šport [uredi]
Izvori [uredi]
Nedovršeni članak Odra (Zagreb) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Vanjske poveznice [uredi]
- Franjevci trećoredci glagoljaši Samostan sv. Franje u Odri
|
|||||||
.gif){kind=small}
