Odra (Zagreb)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Odra
Odra na karti Hrvatska
Odra
Odra
Odra na zemljovidu Hrvatske
Županija Zastava grada Zagreba.gif Grad Zagreb
Općina/Grad Grad Zagreb
Površina 13,11 km²
Zemljopisne koordinate 45°43′59″N 16°01′01″E / 45.733°N 16.017°E / 45.733; 16.017Koordinate: 45°43′59″N 16°01′01″E / 45.733°N 16.017°E / 45.733; 16.017
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1487
 - Gustoća 113,42 st./km²
 - Broj domaćinstava 425
Pošta 10020 Zagreb-Novi Zagreb
Pozivni broj +385 01
Autooznaka ZG
Odra na karti Grad Zagreb
Odra
Odra
Odra na zemljovidu Grada Zagreba
Crkva sv. Jurja

Odra je zagrebačko prigradsko naselje koje pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb - zapad.

Povijest[uredi VE | uredi]

Najstariji trag civilizacije na ovim prostorima datira iz doba Rimskog carstva, a dokaz tome je rimska nadgrobna ploča iz 2. stoljeća. Naselje Odra se prvi puta spominje 1334. godine kao župa Odra među ostalim župama zagrebačkog arhiđakonata već 1334.[1], zajedno s pripadajućom joj crkvom sv. Jurja Mučenika, u popisu Zagrebačke županije. Dan sv. Jurja se slavi kao veliki praznik, te se uz taj dan njeguju različiti običaji od kojih je najpopularniji ophod mladeži po naseljima. Na taj dan se već tradicijski održavaju koncerti na orguljama crkve sv. Jurja Mučenika.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1487 stanovnika[2] te 425 obiteljskih kućanstava.[3]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[4]


Promet[uredi VE | uredi]

Naselje je smješteno blizu izlaska na zagrebačku obilaznicu, te na sve pravce autocesta - oko tri minute udaljenosti, zatim blizu buduće autoceste Zagreb-Sisak i blizu Domovinskog mosta

Do središta Zagreba osobnim se vozilom može doći za oko deset minuta od gradskog poglavarstva. Naselje je povezano javnim gradskim prijevozom; ZET-ove autobusne linije 166, 229, 268 i 315 te željeznička linija.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Uređen društveni sadržaj: osnovna škola, državni vrtić, pošta, trgovine, vatrogasni dom, veterinar, mjesna zajednica, dom zdravlja, ambulanta, ljekarna...

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Iz ovog kraja potječu i dvije velike povijesne osobe:

  • Bartol Đurđević (16. stoljeće) svjetski putnik i spisatelj, on je prvi ne samo Hrvat nego i Slaven čiji su spisi bili poznati širom Europe. Njegovi su spisi imali velik utjecaj na vladare i poznate intelektualce onoga doba (Karlo V, papa Julije III i na Luthera). On je ujedno tvorac i prvog rječnika u Hrvata (pola stoljeća stariji od čuvenog Vrančićeva rječnika iz 1595.).
  • Juraj Mulih (17. i 18. stoljeće) - isusovac, misionar, pjesnik i pučki prosvjetitelj koji je proputovao velik dio svijeta. Iza njega je ostalo 5785 teoloških, duhovnih i liturgijskih tekstova.

Svoja zadnja desetljeća života je u mjesnom franjevačkom samostanu u Odri proveo fra Marko Japundžić.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Spomenik bl. Alojziju Stepincu u dvorištu crkve sv. Jurja

Crkva sv. Jurja građena je 1749.-1780. godine. Jednobrodna je, barokna građevina sa zaobljenom apsidom svetišta, sakristijom prigrađenom s južne strane, te zvonikom sa sjeverne strane u ravnini glavnog pročelja. Svod svetišta i apsida oslikani su iluzionističkim freskama. Od današnja tri zvona sačuvano je jedno iz 1766. lijevano u pavlinskog ljevaonici u Lepoglavi. Župna crkva u Odri odlikuje se izrazitom kulturno-povijesnom, graditeljsko-tipološkom, arhitektonskom i urbanističkom kvalitetom. Zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske.[5]

U Odri se nalazi i franjevački samostan sv. Franje Asiškoga sa sjemeništem.

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Odra (Zagreb) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]