Opća enciklopedija JLZ
Enciklopedija u osam svezaka, pod imenom Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdana je u Zagrebu 1977-1982. godine. To je bilo treće izdanje enciklopedije, koja je ranije nosila kraće ime Enciklopedija leksikografskog zavoda. Prvo izdanje izlazilo je od 1956, a drugo 1960-ih godina.
Izdavač je bio Jugoslavenski leksikografski zavod (danas: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Direktor zavoda bio je Miroslav Krleža, a glavni urednik Opće enciklopedije Josip Šentija.
U predgovoru, objavljenom u prvom svesku, uredništvo piše: »Kao i sve opće, ili univerzalne enciklopedije, i Opća enciklopedija JLZ predstavlja pokušaj da se što potpunije i što točnije definiraju pojmovi cjelokupnog ljudskog znanja i iskustva. (…) Premda je sveopće širenje znanja i praktičnih iskustava dovelo enciklopedistiku do velike diversifikacije, pa nastaju mnoge posebne, stručne i tematske enciklopedije (likovne, književne, muzičke, tehničke i dr.) – a tu tendenciju slijedi i JLZ – Opća enciklopedija ipak zadržava svoj razlog postojanja, jer ostaje snažna i duboka potreba za sveobuhvatnošću upravo nasuprot fragmentaciji ljudskog znanja i iskustva.«
Jugoslavenski leksikografski zavod je u to doba razvio intenzivnu izdavačku aktivnost. U spomenutom uvodu najavljuju dalje ambicije: »Novo izdanje Opće enciklopedije – koja nije stara ni 20 godina – zapravo je samo stepenica u njenom rastu do jedne univerzalne enciklopedije sa znatno većim brojem svezaka.« Ta težnja nije bila ostvarena zbog političkih i ekonomskih promjena do kojih je došlo.
Usprkos imenu, Jugoslavenski leksikografski zavod bio je hrvatska institucija. Svi urednici Opće enciklopedije bili su iz Hrvatske, i tiskana je na hrvatskom književnom jeziku. Bio je to značajn leksikografski rad koji se nastavio na izdanje nazvano Hrvatska enciklopedija čijih je pet svezaka pod uredništvom Mate Ujevića tiskano 1941-1945, a nastavak čine nova Hrvatska encikopedija koja izlazi od 1999. i druga izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Prodavana je međutim, kao i ostala izdanja Zavoda, u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji, jer konkurentnih izdanja u drugim republikama nije bilo. To je znatno povećavalo tiraž i prihode.
Nakon raspada Jugoslavije, priprema i tisak takvih zahtjevnih enciklopedija postali su daleko skuplji, odnosno zahtijevali znatnu državnu potporu. Zatim je i pojava Interneta smanjila potražnju za takvim izdanjima. Djelatnost Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža zato je, silom prilika, u slobodnoj Hrvatskoj znatno smanjena.
Leksikografski zavod Miroslav Krleža od godine 1999. izdaje Hrvatsku enciklopediju koja se direktno nastavlja na ovo izdanje. Do 2009. godine izadno je svih 11 svezaka.[1]
Posebno, kraće izdanje je Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga. Počela je izlaziti tek 2005. godine i prodaje se u velikoj tiraži uz jedne dnevne novine. Izlazi jedan svezak mjesečno. Ukupna količina teksta u ovom izdanju bit će oko trećine one u Općoj enciklopediji JLZ. Članci o istim temama, koji se ne odnose na događaje u posljednjih 30-ak godina, uglavnom su manje informativni. Npr. tekst o velikom skladatelju Johannu Sebastianu Bachu ima 25 redaka uz jednu sliku, a u Općoj enciklopediji JLZ oko stotinu redaka uz dvije slike. Zaostaje također u nekim drugim elementima: nema velikih zemljopisnih karti ni reprodukcija umjetničkih djela velikog formata.
Opća enciklopedija JLZ je vrlo kvalitetno izdanje, koje je i danas dragocjeni izvor informacija. Dakako, mnogi su tekstovi zastarjeli, a u mnogima su prisutna neminovna ograničenja i iskrivljavanja proizašla iz tada vladajuće i obavezujuće ideologije.
