Žumberak (općina)
| Žumberak | |
|---|---|
.gif) grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Zagrebačka |
| Načelnik | Zdenko Šiljak |
| Naselja | Cernik, Donji Oštrc, Drašći Vrh, Glušinja, Gornji Oštrc, Grgetići, Grič, Hartje, Javor, Jezernice, Jurkovo Selo, Kalje, Kordići Žumberački, Kostanjevac, Kupčina Žumberačka, Markušići, Mrzlo Polje Žumberačko, Petričko Selo, Plavci, Radinovo Brdo, Reštovo Žumberačko, Sopote, Sošice, Stari Grad Žumberački, Stupe, Tomaševci, Tupčina, Veliki Vrh, Visoće, Višći Vrh, Vlašić Brdo, Vukovo Brdo, Žamarija, Željezno Žumberačko, Žumberak |
| Površina[1] | 110,1 km2 |
| Površina središta | 3,9 km2 |
| Koordinate | 45°42′N 15°28′E / 45.70°N 15.46°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 609 |
| – gustoća | 6 st./km2 |
| Urbano | 9 |
| – gustoća | 156 st./km2 |
| Poštanski broj | 10455 Kostanjevac |
  Žumberak Žumberak na zemljovidu Hrvatske | |
Žumberak je općina u Hrvatskoj. Žumberak je područje južnog prigorja Žumberačkoga gorja. Žumberak je dobio ime po starome gradu Žumberku koji je izgorio 1793. godine.
Zemljopisne značajke[uredi | uredi kôd]
Žumberačko gorje granično je gorje između Republike Hrvatske i Slovenije. Manji dio toga gorja - Samoborsko gorje često izdvajamo kao samostalno.
Žumberak se nalazi u središnjem dijelu Žumberka. Sa strane nalazi se ostaci staroga grada Žumberak (in dt. Quellen Sichelburgh). 1530. godine Žumberak naseljavaju uskoci i u starom gradu osnivaju uskočku kapetaniju. U godini 1793. stari grad nestaje u plamenu vatre.
Na Žumberačkom gorju ima nekoliko malih, izvornih naselja koje turisti rado obilaze (cijeli Žumberak je etnološko naselje). Naselja Sošice, Petričko Selo, Donji i Gornji Oštrc, Tomaševci, Kostanjevac, Kalje, Stojdraga, Poklek i mnoga druga cestovno su povezana s većim središtima - Samoborom, Breganom, Jastrebarskim, Krašićem, Ozljem, Karlovcem i dr.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Zadnjih godina dolazi do oporavka nekad izrazito iseljeničkog kraja, čak se bilježi i doseljavanje novih obitelji željnih mira i prirode.
Prema popisu stanovništva 2011. godine, Općina Žumberak je imala 883 stanovnika, od kojih samo 6 živi u samom naselju. Najveće naselje i središte općine je Kostanjevac, u kojem živi 121 stanovnik.[3]
Nacionalni sastav je homogen, Hrvati čine 99% stanovništva.
| broj stanovnika | 4017 | 5107 | 5623 | 6179 | 5975 | 5686 | 5537 | 5768 | 5274 | 5157 | 4461 | 3533 | 2438 | 1899 | 1185 | 883 | 609 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 37 | 51 | 55 | 77 | 78 | 84 | 74 | 62 | 59 | 58 | 47 | 37 | 27 | 19 | 8 | 6 | 9 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Žumberački uskociUz nešto nekadašnjeg domicilnog stanovništva koje je živjelo na prostoru Žumberka doseljeni su senjski uskoci koji su zadržali status uskoka do ukinuća hrvatske Vojne krajine, a poslije 1537. godine nakon pada Klisa, Žumberak naseljava i poznata plemićka obitelj Delišimunović (u dokumentima često i Delisimonovich, Dellisimunovich, Delljsimonovich i Dellissimunovich). Svi su muški članovi obitelji službovali u Vojnoj krajini.[4] Petar Delišimunović bio je 1584. posljednji hrvatski zapovjednik u Blagaju, a kad su čete Hasan paše bosanskoga okupirale gotovo svu Hrvatsku do Kupe, hrvatske su se snage povukle.[5]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
- vinogradarstvo
- stočarstvo
- poljodjelstvo
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Tadija Smičiklas - hrvatski povjesničar
- Krsto Delišimunović
- Petar Skok - hrvatski jezikoslovac
- Nikola Kekić - grkokatolički biskup
- Hinko Hranilović- hrvatski zemljopisac
- Petar Vid Gvozdanović - hrvatski podmaršal
- Karlo Pavao Gvozdanović - hrvatski general-bojnik
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Jazovka je prirodna špilja kod Sošica, u koju su partizani 1943. i 1945. bacali hrvatske vojnike. Po nastanku Republike Hrvatske 1990. godine dugo skrivana tajna je izašla na vidjelo. Svake godine 15. svibnja održava se Sveta misa za žrtve koje su tu stradale.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Kultura[uredi | uredi kôd]
Šport[uredi | uredi kôd]
Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje sa svojim najvišim vrhom Sveta Gera, 1178 m pruža razne mogućnosti posebno za planinarenje, šetnje, lov i ribolov.
Zanimljivost[uredi | uredi kôd]
Jedan od najzamršenijih dijelova granice između Hrvatske i Slovenije nalazi se u Žumberku. Činjenicama usprkos u tom se dijelu granice ne spominju bilo kakvi prijepori, s ijedne strane. Razlog su izraziti dobrosusjedski odnosi stanovništva oko granice, koje je tijekom Drugog svjetskog rata intenzivno surađivalo u Narodnooslobodilačkoj borbi. Česte su bile mješovite brigade i partizanski odredi. Poginulim borcima, Slovencima i Hrvatima, sagrađeno je spomen područje i zadnje počivalište u hrvatskome dijelu Žumberka, mjestu Sošice.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Statut Općine Žumberak. zumberak.hr. 24. studenoga 2009. Pristupljeno 16. studenoga 2019.
- ↑ www.delisimunovic.com – Povijest, pristupljeno 17. travnja 2015.
- ↑ www.delisimunovic.com – Blagaj na Korani Izvor: Lopašić, Gradovi oko Kupe i Korane, pristupljeno 2. travnja 2015.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||
| |||||||||||