Orašac (Dubrovnik)

Orašac
Orašac
Država	Hrvatska
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Općina/grad	Dubrovnik
Najbliži veći grad	Dubrovnik
Površina	5,8 km2
Visina	130 mnm
Koordinate	42°42′07″N 18°00′25″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	742
– gustoća	128 st./km2
Poštanski broj	20234 Orašac
Pozivni broj	020
Autooznaka	DU
Orašac Orašac na zemljovidu Hrvatske

Orašac je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u sastavu grada Dubrovnika.

Uvala Orašac

Zemljopisni položaj

Orašac se nalazi 15 km sjeverozapadno od Dubrovnika, uz Jadransku magistralu, između Zatona i Trstenog. Orašac se veċim dijelom proteže po brdu iznad magistrale, a manjim ispod nje. Nizbrdicom, ispod magistrale, kroz maslinjake, borove, čemprese i makiju vodi šetnica do uvale u kojoj su vezovi za barke, plaža, taverna i mul (pristanište za plovila) okrenuti prema otoku Kalamoti (Koločepu).

Naziv

Legenda kaže da Orašac nosi ime po orasima. Naime, Orašani su gajili orahe sve do pada Dubrovačke Republike, tj. do gradnje 15 dubrovačkih brodova u Gružu kad se najveći dio oraha posjekao.

Povijest

Kao i danas, Orašac se i u povijesti dijelio na dva dijela: Poljice i Orašac. Dio Poljice je do pada Republike bio izgrađen do područja zvanog Krst na koje je postavljen kameni križ. Prvo spominjanje imena dogodilo se 1040. Kuće u naselju su tada građene jedna uz drugu radi što lakše obrane od Neretvanskih gusara. Orašac se u to vrijeme nazivao pod Zahumljem, a ime mu se izriče tek 1333. godine. Danas Orašani obično govore da Poljice od Orašca dijeli voda koja protječe ispod mosta. Godine 1399., na Mitrovdan, Orašac ulazi u sastav Dubrovačke Republike. Tijekom Domovinskog rata Orašac je bio pod okupacijom JNA i četnika koji su popljačkali i popalili gotovo sve kuće i ostalu infrastrukturu.

Običaji i kulturna dobra

Srednjovjekovna Crkva svetoga Nikole u Orašcu

U Orašcu se tradicionalno naveliko slavi blagdan Gospe od Orašca (2. srpnja) kako se zove i Župna crkva u naselju. U crkvi se nalaze slike Sv. Marije od Žalosti i sv. Ivana Krstitelja koje su registrirane na listi zaštiċenih dobara Ministarstva kulture RH-a. Ostale crkve i kapele u naselju su: sv.Nikola na Čerjanu, sv.Ivan Krstitelj (pod platnjem na centralnom mjesnom trgu), sv.Đurađ na groblju, kapela Rozalija, sv.Rok (Na Pržini), Gospa snježna (Poljice), Mala Gospa (kod Vlajki).

Gospodarstvo

Stanovnici Orašca se uglavnom bave turizmom, poljodjelstvom i ribarstvom.

U Orašcu je krajem 80.-tih godina izgrađen hotelski kompleks Dubrovački vrtovi sunca koji je za vrijeme rata u potpunosti razoren, ali je njegova obnova u tijeku. Obnovljeni hotel s pet zvjezdica zove se Sun Gardens,a bivše ime hotela je Radisson BLU Resort & Spa Dubrovnik Riviera. U sklopu kompleksa je nekoć djelovao veliki auto kamp sa svim potrebnim sadržajima.U međuvremenu su otvorena 2 velika autokampa.U istom sklopu se nalazi i ljetnikovac Soderini s restoranom.

Izgradnjom dubrovačkog mosta Orašac se približio Dubrovniku na 15 km, a Orašani svakodnevno idu u Grad na svoja radna mjesta.

Stanovništvo

Orašac u velikoj većini nastanjuju Hrvati katoličke vjeroispovjesti, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine u mjestu živi 631 stanovnik.

Naselje Orašac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	888	849	846	794	701	697	596	506	463	464	461	458	456	515	546	631	742
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Od 1857. do 1971. sadrži podatke za bivše naselje Poljice koje je 1900., 1910. i 1948. iskazivano kao naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Vanjske poveznice

Službena stranica  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. prosinca 2005. (Wayback Machine)