Orezivanje voćaka
Orezivanje voćki ili rezidba voćaka uključuje veliki broj voćarskih tehnika i metoda, koje se koriste na plodonosnim stabalima za kontrolu rasta, uklonjanje mrtvih ili bolesnih grančića i za stimulaciju i nastanak cvjetnih i voćnih pupova.
Orezivanje često znači rezanje grana, ponekad uklanjanje manjih dijelova voćke u cijelosti. To također može značiti uklanjanje mladih izbojaka, pupova, lišća, itd. Orezivanje i osposobljavanje mladih stabala utječe na njihovu kasniju produktivnost i dugovječnost. Dobro orezivanje također može spriječiti kasnije ozljede od težine plodova, snijega ili leda na granama.[1]
Glavni je cilj orezivanje voćaka dobiti kvalitetan urod voća. Orezivanje pokušava uravnotežiti rast izbojaka i proizvodnju voća. Razlog za redovitu rezidbu je postizanje pravilnog omjera između vegetativnih i rodnih (generativnih) pupova, kako bi se uspostavila ravnoteža između rasta i rodnosti. Osim toga, regulira se ravnoteža između podzemnog i nadzemnog dijela.[2] Najčešće korištene tehnike orezivanja su prorjeđivanje i prikraćivanje. Prorjeđivanjem se uklanja višak izbojaka i povećava se rodnost, dok se prikraćivanjem skraćuju izbojci, kako bi se biljka razgranala na određenoj visini.[2] Zimskom rezidbom mladih voćaka uklanjaju se jednogodišnje mladice pri vrhu kosturnih grana, prorjeđuju se mladice te uklanjaju neke jače suvišne grane koje imaju nepoželjan položaj.[3] Pravilan rez uvijek je ukošen u odnosu na pup i oko 1 cm iznad samog pupa. Pri rezidbi treba paziti, da se ne odreže ukoso prema pupu. Nasuprot pupa ostaje visoki batrljak, a kapljice kiše i rose slijevaju se na pup pa može doći do pojave truleži.[4] Rezidba se provodi od jeseni (nakon završetka vegetacije), zimi i do početka proljeća, dok je stablo u mirovanju. Ljetna rezidba se obavlja početkom ljeta, da bi se postigli što kvalitetniji plodovi i rasteretila voćka.[5]
Biljke formiraju novo tkivo u predjelu zvanom meristem, koji se nalazi u neposrednoj blizini vrhova korijena i izbojaka, gdje se odvija aktivna podjela stanica. Rast meristema ima za cilj osigurati, da se listovi brzo podignu na suncu i da korijen duboko prodre u tlo. Vršni meristem (vegetacijski vršak stabljike i korijena), mitozom omogućuje rast stabljici u visinu, odnosno korijenu u dubinu. Bočna tvorna tkiva (razvijaju se naknadno, tvore godove) omogućuju biljci rast u širinu; glavno tkivo je žilni kambij (u presjeku biljke kambijski prsten), koji prema središtu tvori ksilem (drvo), a prema površini floem (liko).
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Stebbins, R.L. "Training & Pruning Your Home Orchard (OSU)". Pacific Northwest Extension publications
- ↑ a b http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/agrotehnika-vocnjaka/rezidba-vocaka Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. srpnja 2012. (Wayback Machine) Preuzeto 7. travnja 2013.
- ↑ http://www.agroklub.com/vocarstvo/rezidba-vocaka/728/ Preuzeto 7. travnja 2013.
- ↑ http://www.glas-slavonije.hr/188477/15/Vrijeme-je-za--orezivanje Preuzeto 7. travnja 2013.
- ↑ http://www.agrobor.hr/njega-i-orezivanje-vocaka/ Preuzeto 7. travnja 2013.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Zelena rezidba voćaka
- Rezidba voćaka Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. srpnja 2012. (Wayback Machine)