Oriana Fallaci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Oriana Fallaci (Firenca, 29. lipnja 1930 - Firenca, 15. rujna 2006.), talijanska novinarka i spisateljica.

Životopis[uredi VE | uredi]

Oriana Fallaci se u Drugom svjetskom ratu pridružila antifašističkom pokretu otpora. Za vrijeme njemačke okupacije Firence njezin otac Edoardo bio je zatvoren i mučen. Za svoje djelovanje u ratu dobila je nagradu talijanskih oružanih snaga.

Novinarsku karijeru Fallaci je započela vrlo mlada, već u ratnim danima, radeći za list L'Europeo. Od 1967. je u Vijetnamu i objavljuje knjige o američko-vijetnamskom ratu. Zatim prati ratove (indijsko-pakistanski, u Južnoj Americi, na Bliskom istoku).

Tijekom demonstracija u vrijeme Olimpijskih igara u Meksiku bila je 2. rujna 1968. teško ranjena, čak smatrana mrtvom i odnesena u mrtvačnicu, gdje je jedan svećenik primijetio da još diše.

Fallaci je u novinarstvu poznata po svojim razgovorima s poznatim ličnostima. Nguyen Cao Ky, Jaser Arafat, Mohammed Reza Pahlavi, Henry Kissinger, Walter Cronkite, Indira Gandhi, Golda Meir, Nguyen Van Thieu, Zulfikar Ali Bhutto, Willy Brandt, ajatolah Ruholah Homeini, Idi Amin, Haile Selassie, Federico Fellini, Lech Walesa, arhiepiskop Makarios III., Sean Connery,Deng Xiaoping, Sammy Davis Jr.,Werner von Braun, i Alexandros Panagoulis samo su neka od poznatih svjetskih ličnosti s kojima je razgovarala.

Dobila je počasni doktorat iz književnosti na Columbia College u Chicagu. Surađivala je s mnogim svjetskim listovima (New York Times Magazine, Life, Le Nouvelle Observateur, The Washington Post, Look, Der Stern), te s talijanskim listom Corriere della Sera, za koji je posljednjih godina pisala protumuslimanske tekstove.

Njezine knjige prevedene su na mnoge jezike. Poznata je knjiga "Pismo nerođenom djetetu" iz 1975. Posljednjih godina, posebno nakon terorističkog napada od 11. rujna 2001. na tornjeve u New Yorku, gdje je posljednjih godina živjela, Fallaci je bila u središtu polemika zbog svojih napada na islam i arapski svijet.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Romani[uredi VE | uredi]

  • 1961. Il sesso inutile
  • 1963. Gli antipatici
  • 1979. Un uomo (Jedan čovjek)
  • Insciallah (Inšallah)
  • Lettera a un bambino mai nato (Pismo nerođenom djetetu)
  • Penelope alla guerra

Dokumentarna literatura[uredi VE | uredi]

  • Intervista con la storia (Razgovor s poviješću)
  • 1957. I sette peccati di Hollywood
  • 1965. Se il sole muore
  • 1969. Niente e così sia (Ništa i amen)
  • 1970. Quel giorno sulla luna
  • 2001.La rabbia e l'orgoglio (Gnjev i ponos)
  • 2004 La forza della ragione (Snaga razuma)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]