Osijek

Izvor: Wikipedija

Osijek
Pogled s Drave pored Hotela Osijek
Država	Hrvatska
Županija	Osječko-baranjska
Površina
- ukupna	171 km2
Nadmorska visina	90 mnm
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	114.616 stan.
Gradonačelnik	Krešimir Bubalo (HDSSB)
Gradsko vijeće
- predsjednik	Gordan Matković
- broj članova	25
Gradska naselja	11 naselja
Zaštitnik	Sv. Petar i Pavao
Poštanski broj	31000 Osijek
Pozivni broj	+385 031
Autooznaka	OS
Službena stranica	www.osijek.hr
Karta
Osijek Osijek na karti Hrvatske Koordinate: 45°33′04″N 18°41′38″E / 45.551°N 18.694°E / 45.551; 18.694

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj. Smješten je u ravnici na desnoj obali rijeke Drave između 16-og i 24-og kilometra od ušća u Dunav. Najveći je grad u Slavoniji, četvrti po veličini grad u Hrvatskoj te sjedište Osječko-baranjske županije. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i kulturno središte.

U sastavu grada Osijeka nalazi se 11 naselja (stanje 2006), to su: Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica, Višnjevac .

Osijek se sastoji od starog grada, Tvrđe, izgrađenog većinom u 18. stoljeću, zatim Gornjeg grada, Donjeg grada i Novog grada (s naseljima Jug I i Jug II) , te Retfale i Industrijske četvrti. Osijek je grad s puno zelenila; na području grada nalazi se 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m².

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Demografija 3 Povijest 3.1 Stari vijek 3.2 Srednji vijek 3.3 Novi vijek 3.4 Dvadeseto stoljeće 4 Administracija i politika 5 Gospodarstvo 6 Promet 7 Arhitektura i znamenitosti 7.1 Tvrđa 7.2 Gornji grad 7.3 Donji grad 7.4 Retfala 8 Kultura 9 Mediji 10 Obrazovanje 10.1 Visokoškolske ustanove u Osijeku 10.2 Srednjoškolske ustanove u Osijeku 10.3 Osnovnoškolske ustanove u Osijeku 11 Sport 11.1 Nogomet 11.2 Košarka 11.3 Rukomet 11.4 Odbojka 11.5 Streljaštvo 11.6 Kuglanje 11.7 Veslanje 11.8 Ronjenje 11.9 Boćanje 11.10 Ostali sportovi 12 Gradovi prijatelji 13 Povezani članci 14 Konzulati u Osijeku 15 Izvori 16 Literatura 17 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Zemljopisni položaj grada:

• sjeverna širina 45º 32'
• istočna dužina 18º 44'
• Nadmorska visina 90 m
• Površina grada 171 km²

Prosječna temperatura je 11ºC:

• proljeće - 11°
• ljeto - 21ºC
• jesen - 11,8ºC
• zima - 0,2ºC

Zrak je prilično vlažan, dok kroz jeseni i zime ima dosta magle.

[uredi] Demografija

U gradu Osijeku živi 114.616 stanovnika.(Popis stanovništva iz 2001. godine) zajedno s prigradskim naseljima: Tvrđavica, Podravlje, Josipovac, Višnjevac, Sarvaš, Tenja, Briješće, Brijest, Klisa i Nemetin i ujedno je četvrti grad po veličini u Hrvatskoj.

Prema podatcima o nacionalnosti iz 2001. god. 99.234 (86,58%), stanovnika Osijeka su Hrvati; 8.767 (7,65%) Srbi; 1.154 (1,01%) Mađari; 291 (0,25%) Nijemci; 5170 (4,51%) ostali.

1991. velika prijeratna općina Osijek imala je 165.253 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: Hrvati - 110.934 (67,1%), Srbi - 33.146 (20,0%), Mađari - 3.156 (1,9%), Nijemci - 276 (0,16%), Jugoslaveni i ostali - 17.741 (10,7%)

Osijek ima jedanaest katoličkih župa: sv. Petra i Pavla (Gornji Grad - Osijek 1), sv. Mihaela Arkanđela (Tvrđa - Osijek 2), Preslavnog Imena Marijina (Donji Grad - Osijek 3), sv. Obitelji (Jug 2 - Osijek 4), sv. Josipa Radnika (Industrijska četvrt - Osijek 5), Uzvišenja Sv. Križa (Retfala - Osijek 6), sv. Leopolda Bogdana Mandića (Osijek 7), sv. Osječkih mučenika (Tvrđavica - Osijek 8), sv. Ćirila i Metoda (Sjenjak - Osijek 9), Mučeništva sv. Ivana Krstitelja (Brijest - Osijek 10) i sv. Luke Evanđeliste (Josipovac - Osijek 11), jednu evangelističku, dvije pravoslavne parohije, Evanđeoski teološki fakultet, Židovsku općinu, muške samostane franjevaca Reda manje braće (OFM) u Tvrđi i franjevaca kapucina (OFMCAP) u Gornjem gradu te rezidenciju Družbe Isusove također u Gornjem gradu.

[uredi] Povijest

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima (literatura, web stranice itd.) Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora.

[uredi] Stari vijek

Naselje i lokalitet na prostoru Osijeka postojalo je od 4. st. prije nove ere i ranije pod ilirsko-keltskim imenom Mursa, a potom se nastavlja pod Rimljanima.Pretpostavlja se da je antička Mursa imala i svoj vlastiti amfiteatar. Ne zna se točno kada su Hrvati osnovali svoje prvo naselje, no arheološki izvori govore da je hrvatsko naselje postojalo već u 8. st.

[uredi] Srednji vijek

Osijek je 1996. proslavio 800-tu obljetnicu postojanja mada je kao trgovačko i prometno središte postojao mnogo ranije. Godina 1196. je godina otkada se raspolaže s prvim pisanim pisanim dokumentom vezanim za grad. Isprava iz tog doba pokazuje da je to doba postojala pravna država je upućuje na sustav zaštite privatnog prava i materijalnih dobara. U dokumentu kralj Emerik, (1196. - 1204.), potvrđuje cistercitskom cikadorskom samostanu pravo ubiranja pristojbi od carina i trgovine te skelarine preko rijeke pošto je Osijek je bio poznat prijelaz preko rijeke Drave.^[1] Osijek je imao veoma bogat srednjovjekovni život,ali su bilo kakvi spomenici iz tog razdoblja uništeni od Osmanlija i danas ih ima samo u tragovima.

Ime Osijek su Hrvati dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je "oseka" , te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. U jednom dokumentu se ime spominje kao Ösek, kao i Oesek, da bi pod uticajem mađarskog jezika i njegove prilagodbe bio zapisan kao Eszek ili Ezeek. Kasnije su varijante, Essegg, njemačka ili Essec, latinska, samo jezične prilagodbe izvornom hrvatskom.

[uredi] Novi vijek

Osvajači Osmanskog Carstva u grad su stigli 14. kolovoza 1526. kad je Osijek predan bez borbe, no kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga Sulejman Veličanstveni potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih močvara do mjesta Darda u ukupnoj dužini od 8 km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima.

Grad je ostao pod Turcima više od 150 godina,u sklopu Požeškog sandžakata, i biva oslobođen 29. rujna 1687. da bi uskoro, od 1690. pod turskom opsadom, bio potpuno porušen, no ovoga puta ne i osvojen.

Od 1687. Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazili su se u okviru Habsburške Monarhije. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali Drave izgradile vojno utvrđenje, koje čini današnju Tvrđu, (1712. - 1721.). Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu Gornji grad te nizvodno od Tvrđe Donji grad.

Gospodarski i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju gradskih općina u jednu 2. prosinca 1786. godine, koja je ubrzo postala grad, u kome su se nalazili brojni obrtnici, trgovci, knjižnice, kazališta, a već 1729. godine otvorena je latinska gimnazija. U 1735. godini osnovana je tiskara, a započeli su i viši studiji filozofije i teologije. Dana 28. kolovoza 1809. godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a time počinje novo doba grada Osijeka.

Sredina 19. stoljeća je doba bržeg razvoja Osijeka, osobito Gornjeg grada. U Donjem je gradu 1874. godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših bolnica u ovom dijelu Europe. Godine 1846. podignuta je velika županijska palača, a kasnije, 1866., nasuprot županijske palače i Hrvatsko narodno kazalište. Pod kraj 19. stoljeća otvoraju se srednje škole - obrtna, realna, učiteljska i trgovačka. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu.

[uredi] Dvadeseto stoljeće

Krajem 1918. i raspadom Austro-Ugarske, Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija. U travnju 1941., s početkom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, Kraljevina Jugoslavija se raspada te Osijek ulazi u sastav NDH. Od 1941. do 1945. hrvatski dio Baranje pripada Mađarskoj te je Osijek pogranični grad. Nakon sloma fašizma, u travnju 1945., svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). Sam je grad oslobođen 14. travnja 1945. U Osijeku se osniva više fakulteta i viših škola, a 1975. i sveučilište, koje od osnutka nosi naziv velikog biskupa Djakovačko ili bosansko i srijemske biskupije (1855.-1905.) i hrvatskoga mecene rođenog Osječanina Josipa Jurja Strossmayera.

Tijekom Domovinskog rata (1991.), posebno nakon pada Vukovara u studenom 1991.., srpske paravojne snage i Jugoslavenska narodna armija (JNA) prodiru nadomak grada. Pod njihovim topništvom Osijek trpi znatna razaranja, ali se uspijeva održati. Prije rata u Osijeku je na nekoliko lokacija bio smješten garnizon JNA pod imenom 12. proleterska mehanizirana brigada u sklopu 1. vojne oblasti (sa sjedištem u Beogradu) a u sastavu tzv. Tuzlanskog korpusa. Na čelu garnizona (koji se službeno zvao "Kasarna Milan Stanivuković - narodni heroj") u Osijeku nalazio se tada pukovnik Bora Ivanović zvani Konj, koji se ne samo tijekom boravka u Osijeku već i nakon izlaska iz grada aktivno uključio u rat protiv Hrvatske. Osječko je Državno odvjetništvo protiv sada umirovljenog generala JNA i Vojske Jugoslavije Bore Ivanovića i još trojice oficira iz tadašnjeg garnizona JNA u Osijeku 2006. podigla optužnicu zbog razaranja grada Osijeka i civilnih objekata.

[uredi] Administracija i politika

[uredi] Gospodarstvo

Osijek je veliko hrvatsko industrijsko središte. Svojevremeno se moglo reći i da je bio više industrijaliziran od Zagreba, a nazivalo ga se i hrvatskim Manchesterom. Brojne poznate hrvatske robne marke, počevši od sitnih potrebština u domaćinstvu, proizvode se u Osijeku.

U Osijeku je razvijena strojogradnja (poljodjelski strojevi), proizvodnja sapuna, žigica, kemijska industrija (deterdženti), prehrambena industrija (sladorane, proizvodnja vafela, keksa, proizvodnja piva).

[uredi] Promet

Osijek se nalazi na međunarodnom prometnom koridoru Budimpešta-Sarajevo-Ploče. Usprkos tome što koridor nema autocestu cijelom svojom dužinom, Osijek je spojen na mrežu autocesta Hrvatske. Do njega se dolazi autocestom A5, tzv. Slavonikom. U Osijek se može doći željeznicom, koristeći usluge hrvatskih željeznica, te zračnim putem preko Zračne luke Osijek. Organizirani putnički riječni promet Dravom do Osijeka ne postoji.

Autobusne tvrtke Panturist, Polet, Autoprijevoz Požega, Croatiatrans i druge manje prijevozničke tvrtke prometuju do Osijeka, a gradski prijevoz obavlja Gradski prijevoz putnika Osijek. Osijek je jedini hrvatski grad osim Zagreba kojim prometuju tramvaji.

[uredi] Arhitektura i znamenitosti

[uredi] Tvrđa

Detaljniji članak o ovoj temi: Tvrđa

Tvrđa je povijesna jezgra Osijeka, ostatak nekadašnje osječke tvrđave koji je postupno prerastao u gradski prostor. Podignule su je austrijske vojne vlasti nakon oslobođenja od Turaka 1687. godine, kao sjedište generalata i važnu obrambenu točku jugoistočnog dijela carstva.

Središnji trg u Tvrđi je Trg sv. Trojstva na kojemu se ističu barokne zgrade. Najznačajnija je palača Slavonske Generalkomande, zdanje podignuto za sjedište generalata i Zemaljsku upravu Slavonije. Nije poznat arhitekt ove građevine, ali se zna da je građena po nalogu kneza Eugena Savojskog od 1724. do 1726. godine.^[2] Zgrada je izvorno imala arkade s toskanskim stupovima u dvorištu, a ističe se velebnim pročeljem s portalom koji nose atlanti, monumentalnom vežom i stubištima po uzoru na bečke barokne palače. Zanimljivo je da je drugi kat zgrade nadograđen naknadno 1765. godine, ali je oblikovanje ponovljeno kao na donjim etažama.

S lijeve strane trga je zgrada Glavne straže (danas Arheološki muzej), podignuta za tvrđavsku stražu, i karakteristična po zvoniku s terasom s koje se pružao pogled na cijelu okolicu. S druge strane trga uglovno je smještena zgrada Gradskog magistrata iz 1702. godine, odnosno bivša gradska vijećnica, a danas Muzej Slavonije.^[3] Uz spomenute, cijelom Tvrđom dominiraju jednostavne barokne zgrade 18. stoljeća, s nizovima prozora i arkadama prema dvorištu, koje su služile kao vojarne i vojna spremišta. Od manjih objekata nalazimo i nekoliko baroknih kuća iz 18. stoljeća, među kojima se naročito ističe kuća Plemić (Franjevačka 5), s pročeljem u motivima rokajnih školjki, u duhu rokokoa.

Sredinom Trga sv. Trojstva uzdiže se Kužni pil, odnosno spomenik Presvetog Trojstva, podignut u znak zavjeta protiv kuge koja je ranije često pogađala Slavoniju. Dala ga je izraditi 1729.-1730. godine Marija Ana Petraš, supruga zapovjednika osječke tvrđave, o čemu svjedoči natpis na postolju. Spomenik se sastoji od središnjeg dijela s kipovima svetaca zaštitnika protiv kuge, sv. Sebastijana, sv. Franje Ksavera, sv. Karla Boromejskog i sv. Rozalije, dok je na vrhu stupa Presveto Trojstvo s kipovima Boga Oca i Krista te Duha Svetog prikazanog u liku golubice. Pil je obnovljen 1784. godine, kada su mu dodana četiri vanjska kipa (sv. Katarina, sv. Marija Bezgrešnog Začeća, sv. Ivan Nepomuk i sv. Josip), za koje se vjeruje da su izvorno stajali na nekim od gradskih vrata. Spomenik predstavlja kvalitetno kiparsko djelo baroknog doba, a pripisuje se osječkom kiparu Josipu Gerupu.^[4] U Tvrđi se nalaze i dvije važne sakralne građevine. Župna crkva sv. Mihovila (1725.-1748.) barokna je crkva s dva zvonika građena za osječke isusovce. U njoj su bogati oltari i oltarne pale austrijskog slikara Franza Xavera Wagenschöna.^[5] Druga je franjevačka crkva uz koju se nalazio i samostan, kasnije pretvoren u vojarnu.^[6] Samostan je značajan po tome što je u njemu djelovali studiji filozofije i teologije (1709.-1735.), nakon čega je tu osnovana prva visoka škola u Slavoniji - teološki fakultet, kao i prva tiskara.^[7]

[uredi] Gornji grad

Gornji grad je urbano središte Osijeka. Ondje je glavni gradski trg trokutnog oblika - Trg Ante Starčevića. Gornji je grad izgrađen najvećim dijelom krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pa ga karakterizira arhitektura historicizma. Najistaknutija građevina je župna crkva sv. Petra i Pavla, građena 1894. do 1899. u neogotičkom stilu, prema projektu njemačkog arhitekta Franza Langenberga, a na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera.^[8] U blizini je neoklasicistička Palača županije (1834.-1846., arhitekt N. Hild), te Hrvatsko narodno kazalište s elementima pseudomaurske arhitekture. Od baroknih građevina može se istaknuti kapucinski samostan (1706.-10.) s crkvom sv. Jakova (1723.-27.), te manja crkva sv. Roka, kojoj je naknadno početkom 19. stoljeća dodan pročelni zvonik.^[9]

Osječki se Gornji grad ponosi vrhunskom arhitekturom secesije. U tom je pogledu značajna Europska avenija, reprezentativni bulevar nanizan raskošnim secesijskim zdanjima podignutima za osječke industrijalce i ugledne građane početkom 20. stoljeća. Od zgrada u blizini, najoriginalnije secesijsko ostvarenje je Kino Urania, djelo arhitekata Viktora Axmanna iz 1912. godine, te zgrada pošte iz iste godine.

[uredi] Donji grad

Donji grad obuhvaća velik zapadni dio Osijeka. Iako je začet u ranije vrijeme, obilježila ga je arhitektura 19. stoljeća. Značajna je barokna crkva sv. Ane sa zvonikom bogato raščlanjenim stupovima na svakoj etaži. Tu je i kuća kotlara Kragujevića, lijep primjer malograđanske prizemnice s arkadama iz 18. stoljeća. Na istom trgu nalazi se kapela sv. Roka (1742.-44.) i barokni kip Blažene Djevice Marije (1757.)

[uredi] Retfala

U pregrađu Retfala nalazi se znameniti klasicistički dvorac obitelji Pejačević.

[uredi] Kultura

Osijek je najveće kulturno središte Slavonije.

Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada, Hrvatsko narodno kazalište, sagrađena je 1866. godine.^[10] HNK je i danas najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu djeluje i Dječje kazalište u Osijeku.^[11]

U Osijeku su dva muzeja od nacionalnog značenja: Muzej Slavonije,^[12] u zgradi bivšeg Gradskog magistrata u Tvrđi, gdje se čuvaju bogate zbirke predmeta vezanih za povijest Slavonije, te nedavno otvoreni Arheološki muzej u zgradi nekadašnje Glavne straže. U jednoj od bivših tvrđavskih vojarni, pisano blago slavonske povijesti čuva Državni arhiv u Osijeku.^[13] Od drugih muzejskih ustanova, tu je Galerija likovnih umjetnosti,^[14] u kojoj je vrijedna zbirka slikarstva od 18. do 20. stoljeća.

Niz manjih galerija izlaže većinom suvremenu umjetnost, poput Izložbene dvorane Waldinger, Galerije L, Leonardo, Galerije umjetnina Sretne ulice, HDLU Osijek - galerija Kazamat, Galerije Pegaz, te Galerije karikatura Osijek.

U gradu su dva kina, Kino Urania u povijesnoj secesijskoj zgradi, te Kino Europa.

Najveća knjižnica je Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek.

[uredi] Mediji

U Osijeku izlazi nekoliko dnevnih novina. Najznačajniji je Glas Slavonije, jedan od natiražnijih dnevnih listova u Hrvatskoj. Više regionalno je orijentiran Slavonski dom, proistekao iz nekadašnjeg Osječkog doma. Besplatne novine Metro express imaju i svoje osječko izdanje.

Nekolicina radio postaja emitira se iz Osijeka: Slavonski radio, Gradski radio, Radio Osijek i Radio Plus. Tu su i dvije lokalne televizijske postaje: Slavonska televizija i Osječka televizija.

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Visokoškolske ustanove u Osijeku

• Sveučilšte Josipa Jurja Strossmayera Osijek
  • Ekonomski fakultet
  • Elektrotehnički fakultet (www.etfos.hr)
  • Filozofski fakultet
  • Građevinski fakultet
  • Medicinski fakultet
  • Poljoprivredni fakultet
  • Pravni fakultet
  • Prehrambeno-tehnološki fakultet
  • Učiteljski fakultet
  • Odjel za matematiku
  • Odjel za fiziku]
  • Odjel za kemiju
  • Odjel za biologiju
  • Umjetnička akademija
  • Evanđeoski teološki fakultet
  • Umjetnička akademija

[uredi] Srednjoškolske ustanove u Osijeku

• Elektrotehnička i prometna škola Osijek
• Strojarska tehnička škola Osijek
• I. gimnazija Osijek
• II. gimnazija Osijek
• III. gimnazija Osijek
• Medicinska škola Osijek
• Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek
• Graditeljsko-geodetska škola Osijek
• Tehnička škola i Prirodoslovna Gimnazija "Ruđera Boškovića" Osijek
• Ekonomska i upravna škola Osijek
• Ugostiteljsko-turistička škola Osijek
• Obrtnička škola Osijek
• Trgovačka i komercijalna škola "Davor Milas" Osijek
• Škola za tekstil, dizajn i primjenjene umjetnosti Osijek
• Škola za osposobljavanje i obrazovanje "Vinko Bek" Osijek
• Glazbena škola Franje Kuhača Osijek
• Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku
• "Gaudeamus" Prva privatna srednja škola u Osijeku s pravom javnosti
• Edunova - ustanova za obrazovanje odraslih

[uredi] Osnovnoškolske ustanove u Osijeku

• O.Š. Franje Krežme Osijek
• O.Š. Svete Ane Osijek
• O.Š. Vladimira Becića Osijek
• O.Š. Antuna Mihanovića Osijek
• O.Š. Mladost Osijek
• O.Š. Frana Krste Frankopana Osijek
• O.Š. Vijenac Osijek
• O.Š. Jagode Truhelke Osijek
• O.Š. Ljudevita Gaja Osijek
• O.Š. Tin Ujević Osijek
• O.Š. Grigor Vitez Osijek
• O.Š. Augusta Šenoa Osijek
• O.Š. Dobriša Cesarić Osijek
• O.Š. Ivan Filipović Osijek
• O.Š. Retfala Osijek
• O.Š. Višnjevac
• O.Š. Josipovac
• O.Š. Tenja
• Centar za odgoj i obrazovanje "Ivan Štark" Osijek

[uredi] Sport

Veći sportski objekti u Osijeku su: Stadion Gradski vrt, Dvorana Gradski vrt, Sportska dvorana Zrinjevac te Športska dvorana Jug. Među ostalima, tu su: Sokolski dom, Gradski bazeni, Teniski centar Osijek, Atletski klub Slavonija žito, te Rekreacijski centar Copacabana.

Slijedi popis klubova po sportovima:

[uredi] Nogomet

• NK Osijek (1. HNL, 2009./10.)
• NK Grafičar-Vodovod (3. HNL - istok, 2009./10.)
• NK Metalac Osijek (4. HNL - Istok 2008./09.)
• NK Olimpija Osijek (3. HNL - istok, 2009./10. )
• NK Elektra Osijek (4. HNL - istok, 2009./10. )
• NK LIO Osijek (2. ŽNL Osječko-baranjska, NS Osijek, 2008./09.)
• NK Fortuna VNO Osijek (3. ŽNL Osječko-baranjska, 2008./09.)
• NK Mursa-Zanatlija Osijek (2. ŽNL grupa Osijek podgrupa A)

[uredi] Košarka

• KK Osijek 2006. - Košarkaški klub Osijek 2006
• KK Osijek - Košarkaški klub Osijek
• KK Hrvatski Sokol 02 - Košarkaški klub Hrvatski Sokol 02

[uredi] Rukomet

• RK Osijek Elektromodul - Rukometni klub Osijek Elektromodul (1.HRL)

[uredi] Odbojka

• MOK Mursa Pan Pap.ind.
• ŽOK Pivovara Osijek
• MOK Osijek
• MOK Mursa II
• MOK Željezničar
• AOK Osijek
• ŽOK Retfala

[uredi] Streljaštvo

• GSD Osijek 1784 - Najstarije sportsko društvo u Hrvatskoj

[uredi] Kuglanje

• Kandit Premijer
• Konikom Osijek
• Ženski kuglački klub - Osijek '97
• Kuglački savez Osječko-baranjske županije]

[uredi] Veslanje

• Veslački klub IKTUS Osijek]

[uredi] Ronjenje

• Društvo za podvodne aktivnosti MURSA Osijek
• Ronilački Centar Osijek

[uredi] Boćanje

• boćarski klub Mlada Retfala Slavonijainspekt
• boćarski klub Olimpija
• boćarski klub Retfala

[uredi] Ostali sportovi

• vaterpolo: Vidra, Osijek
• taekwondo: taekwondo klub Osijek
• aikido: Aikido Društvo "Osijek"
• aikido: AD Essek - Aikido Društvo "Essek"
• hokej: klub hokeja na ledu Kune
• judo: judo klub Mladost Osijek
• plivanje: Plivački klub Osijek-Žito

[uredi] Gradovi prijatelji

• Pečuh (od 1973.)
• Budimpešta, XIII okrug (od 2001.)
• Pforzheim (od 1994.)
• Maribor (od 1995.)
• Tuzla (od 1996.)
• Ploieşti (od 1996.)
• Lausanne (od 1997.)
• Nitra (od 1997.)
• Graz
• Subotica
• Vicenza
• Częstochowa

[uredi] Povezani članci

• Dodatak:Popis poznatih osoba iz Osijeka
• Dodatak:Popis udruga i društava u Osijeku

[uredi] Konzulati u Osijeku

• Mađarska

[uredi] Izvori

[uredi] Literatura

• Ive Mažuran, Grad i tvrđava Osijek, Osijek 2000. ISBN 953-6711-00-1
• Ive Mažuran, Srednjevjekovni i turski Osijek, Osijek 1994. ISBN 953-154-040-3

[uredi] Vanjske poveznice

• Osijek.hr službene stranice
• Osijek 031 portal grada Osijeka
• Osijek-Online.com nezavisni portal grada Osijeka
• Turistička zajednica grada Osijeka
• Slavonija-info.com, regionalni internet portal

Gradovi i općine Osječko-baranjske županije

Gradovi Beli Manastir | Belišće | Donji Miholjac | Đakovo | Našice | Osijek | Valpovo Općine Antunovac | Bilje | Bizovac | Čeminac | Čepin | Darda | Donja Motičina | Draž | Drenje | Đurđenovac | Erdut | Ernestinovo | Feričanci | Gorjani | Jagodnjak | Kneževi Vinogradi | Koška | Levanjska Varoš | Magadenovac | Marijanci | Petlovac | Petrijevci | Podgorač | Podravska Moslavina | Popovac | Punitovci | Satnica Đakovačka | Semeljci | Strizivojna | Šodolovci | Trnava | Viljevo | Viškovci | Vladislavci | Vuka

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj | Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj