Oskar von Hutier

Oskar von Hutier
Opći životopisni podatci
Datum rođenja	27. kolovoza 1857.
Mjesto rođenja	Erfurt, Saska
Datum smrti	5. prosinca 1934.
Mjesto smrti	Berlin, Njemačka
Nacionalnost	Nijemac
Puno ime	Oskar Emil von Hutier
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi	1875.-1919.
Čin	General pješaštva
Ratovi	Prvi svjetski rat
Važnije bitke	Prva bitka na Marni Proljetna ofenziva
Vojska	Njemačka
Rod vojske	kopnena
Zapovijedao	Armijski odjel D 8. armija 18. armija
Nagrade	Pour le Mérite

Oskar Emil von Hutier (Erfurt, 27. kolovoza 1857. - Berlin, 5. prosinca 1934.) je bio njemački general i vojni zapovjednik. Tijekom Prvog svjetskog rata zapovijedao je XXI. korpusom, Armijskim odjelom D, te 8. i 18. armijom na Istočnom i Zapadnom bojištu.

Vojna karijera

Oskar von Hutier rođen je 27. kolovoza 1857. u Erfurtu u Saskoj. Rođen je u vojničkoj obitelji. Njegov djed borio se pod Napoleonom, otac mu je sudjelovao je u Prusko-francuskom ratu, dok mu je Erich Ludendorff bio rođak.

Hutier je stupio u prusku vojsku 1875. godine. Nakon završetka pruske vojne akademije 1888. služio je kao stožerni časnik u glavnom stožeru u Berlinu, te u više vojnih jedinica. Godine 1903. postale načelnikom stožera II. korpusa kojim je zapovijedao Karl von Bülow, da bi 1910. godine postao zapovjednikom 74. brigade smještene u Stettinu (danas Szczeczin u Poljskoj). Čin pukovnika dostigao je 1905. godine, general bojnikom je postao 1910. godine, dok je 1912. godine promaknut u čin general-lajtnanta kada je dobio i zapovjedništvo nad prestižnom 1. gardijskom pješačkom divizijom smještenom u Berlinu na čijem čelu je dočekao i početak Prvog svjetskog rata.

Prvi svjetski rat

Na početku Prvog svjetskog rata 1. gardijska pješačka divizija nalazila se u sastavu 2. armije kojom je zapovijedao Karl von Bülow. Zapovijedajući 1. gardijskom pješačkom divizijom Hutier je sudjelovao u Graničnim bitkama, te u Prvoj bitci na Marni.

U travnju 1915. Hutier je premješten na Istočno bojište gdje dobiva zapovjedništvo nad XXI. korpusom koji se nalazio u sastavu 10. armije kojom je zapovijedao Hermann von Eichhorn. Zapovijedavši navedenim korpusom sudjelovao je u borbama kod Vilne, Kovna i Naročkog jezera.

U siječnju 1917. Hutier dobiva zapovjedništvom nad Armijskim odjelom D. Tog istog mjeseca promaknut je u generala pješaštva. U rujnu 1917. Hutier postaje zapovjednikom 8. armije. Na čelu navedene armije zauzima 3. rujna 1917. Rigu koristeći novu taktiku koja je po njemu nazvana Hutierovom taktikom. Radilo se o inflitracijskoj taktici koju je karakterizirala relativno kratka artiljerijska priprema nakon čega bi se specijalne postrojbe infiltrirale u neprijateljske linije osobito se usmjeravajući na stožere i artiljerijska uporišta. Nakon što bi ista bila uništena uslijedio bi napad na uskom dijelu fronta, nakon čega bi redovne jedinice uništavale preostali neprijateljski otpor.

Za zauzimanje Rige Hutier je 6. rujna 1917. odlikovan ordenom Pour le Mérite. Mjesec dana nakon zauzimanja Rige Hutierove snage su zauzele baltičke otoke Ösel, Dagö i Moon u jedinoj uspješnoj amfibijskoj operaciji Prvog svjetskog rata.

U prosincu 1917. Hutier je premješten na Zapadno bojište gdje postaje zapovjednikom novoformirane 18. armije s kojom je u ožujku 1918. sudjelovao u njemačkoj Proljetnoj ofenzivi. Hutier je svojom taktikom ponovno polučio uspjeh uspjevši prodrijeti 60 km u dubinu zarobivši pritom 50.000 zarobljenika. Napredovanje je međutim usporeno sve jačim britanskim i francuskim otporom, te sve dužim opskrbnim linijama. Hutier je obnovio ofenzivu u lipnju 1918. kod Metza, ali je naišao na jak francuski otpor nakon čega je njemačka ofenziva zaustavljena. Saveznici su ojačani američkim snagama pokrenuli Ofenzivu od 100 dana kojom su probili njemački front, te prisilili njemačke snage na primirje i kapitulaciju.

Poslije rata

Nakon završetka rata Hutier se vratio u Njemačku kao ratni heroj. Vojsku je napustio u siječnju 1919. godine, te je od 1919. pa do svoje smrti bio predsjednik Njemačke časničke lige. Kao i njegov rođak Erich Ludendorff smatrao je da rat nije izgubila njemačka vojske, već da je vojsci na frontu "zabijen nož u leđa" od strane političara.

Oskar von Hutier preminuo je 5. prosinca 1934. godine u Berlinu u 78. godini života.

Literatura

Ronald Pawly, Kaiser's Warlords: German commanders of World War I, Osprey publishing, 2003., str. 47-48

Vanjske poveznice

(eng.) Oskar von Hutier na stranici First World War.com
(eng.) Oskar von Hutier na stranici Prussian Machine
(njem.) Oskar von Hutier na stranici Deutschland14-18.de

Prethodnik:	Zapovjednik Armijskog odjela D Oskar von Hutier	Nasljednik:
Friedrich von Scholtz		Günther von Kirchbach

Prethodnik:	Zapovjednik 8. armije Oskar von Hutier	Nasljednik:
Friedrich von Scholtz		Günther von Kirchbach