Otok Nartski
| Otok Nartski | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Zagrebačka |
| Općina/grad | Rugvica |
| Najbliži veći grad | Dugo Selo |
| Površina[1] | 1,5 km2 |
| Visina | 105 mnm |
| Koordinate | 45°45′58″N 16°10′59″E / 45.766°N 16.183°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 202 |
| – gustoća | 135 st./km2 |
| Poštanski broj | 10361 Sesevete-Kraljevec |
| Pozivni broj | +385(0)1 |
| Autooznaka | ZG |
  Otok Nartski Otok Nartski na zemljovidu Hrvatske | |
Otok Nartski je naselje u općini Rugvica u Zagrebačkoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Smješteno je na lijevoj obali rijeke Save 18 km istočno od središta Zagreba, odnosno 8 km jugozapadno od Dugog Sela, 5 km sjeverozapadno od Rugvice. Naselje je smješteno na 105 m/nv. Pripada Zagrebačkoj aglomeraciji, u zagrebačkoj mikroregiji Središnje Hrvatske. U sastavu je katoličke župe Uznesenja Blažene Djevice Marije - Savski Nart, Dugoselskog dekanata Zagrebačke nadbiskupije.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Po popisu stanovništva iz 2001. godine u naselju živi 210 stanovnik u 58 kućanstva.
Broj stanovnika:
| broj stanovnika | 83 | 84 | 86 | 89 | 91 | 98 | 111 | 90 | 85 | 78 | 82 | 71 | 71 | 108 | 210 | 199 | 202 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest i gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Na mjestu današnjeg Otoka Nartskoga nekada je bio savski otok, pa je po tome i naselje dobilo ime. Naselje je od sredine 19 stoljeća u sastavu kotara Dugo Selo, od 1955. godine u općini Dugo Selo, a od 1993. god. u sastavu općine Rugvice. Austro-Ugarska administracija je 1900. godine promijenila ime sela Mali Otok u Otok Nartski.
Selo je nekada imalo i nadimak "Vuroki", jer priča kaže kako su nekada žene u selu znale "spravljati vuroke", no danas je to ime poznato još kod starijih starosjedilaca. Naselje se zbog povoljnog smještaja, odnosno blizine grada Zagreba početkom 80-ih godina 20. st. počinje intenzivno naseljavati stanovništvom iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a poglavito tijekom i nakon Domovinskog rata.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Gospodarska osnova u manjoj mjeri je poljodjelstvo i stočarstvo.