Ovče pole

Izvor: Wikipedija

Oče Pole je kotlina u središnjoj Sjevernoj Makedoniji, s lijeve strane Vardara, nju dijele dvije makedonske općine Lozovo i Sveti Nikole.

Zemljopisne karakteristike[uredi | uredi kôd]

Ovče pole je ravna kotlina uz tok rječice Sveti Nikole koja teče sa sjevera u smjeru juga do svog uvira u rijeku Bregalnicu. Gotovo je potpuno ravna, osim blagih uzdignuća u svom središnjem i sjevernom dijelu. Kroz Ovče pole danas ide magistralna prometnica Kumanovo - Štip. Sa sjevera kotlinu Ovče pole zatvara planina Mangovica (741m) a sa zapada Gradištanska planina (861m). Između ovih dviju planina nalazi se prijevoj Karaula preko kojeg ide magistralna cesta Kumanovo -Štip. Kotlina leži na zemljopisnim kordinatama 41°51′54″N 21°56′34″E / 41.86500°N 21.94278°E / 41.86500; 21.94278, na 200 do 400 m nadmorske visine.

Najveće naselje i središte cijelog kraja je grad Sveti Nikole na njenom istočnom dijelu. Kotlina je ime dobila po ovcama, koje su nekoć bile osobitost toga kraja.

Klima[uredi | uredi kôd]

Kotlinu Ovče pole, karakteriziraju izuzetno vruća ljeta, i blage zime, s povremeno ekstremno niskim i visokim temperaturama. Najviša zabilježena temperatura bila je 44.0C, a najniža -23.0C. Ovče pole je izuzetno suh kraj u kome prosječno padne vrlo malo oborina svega 400-500 ml/m2, i izuzetno vjetrovit kraj

Kod mjesta Alin Dol na rječici Mavrovica podignuta je 1981. brana za akomulacijsko jezero, kojom se koristi grad Sveti Nikole.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Na Ovčem polu odigrala se je poznata Ovčepolska bitka za Prvog svjetskog rata između 14. listopada i 15. studenog 1915. u kojoj su bugarske snage porazile srpsku vojsku.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Stanovnika Postotak
Ukupno 21355 100%
Makedonci 20749 97,16%
Vlasi 360 1,69%
Srbi 98 0,46%
Romi 72 0,34%
Bošnjaci 35 0,16%
ostali 41 0,19%

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Ekološko društvo Izgrev, 18. 09. 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. kolovoza 2008. Pristupljeno 17. svibnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)