Porez na dodanu vrijednost

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s PDV)

PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća. Do danas se proširio na oko 60 zemalja širom svijeta. Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja ga nema SAD.

PDV je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno - prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.

Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 1. ožujka 2012. iznosi 25%, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13% i 5%.

Oblici PDV-a[uredi | uredi kôd]

  1. proizvodni → postoji u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabave kapitalnih dobara niti trošak amortizacije.
  2. dohodovni → dozvoljava se odbitak troška amortizacije prilikom prodaje.
  3. potrošni → dozvoljava se odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije (kapitalna dobra + amortizacija) prilikom prodaje proizvoda.

Metode obračunavanja[uredi | uredi kôd]

  1. metoda zbrajanja
Porezna osnovica se utvrđuje na način da se zbroje svi elementi cijene u oporezovanoj fazi koji formiraju dodanu vrijednost. PDV će biti jednak umnošku dobivene dodane vrijednosti i porezne stope.
  1. metoda oduzimanja
Od vrijednosti prodaje se oduzima vrijednost kupnje i na dobivenu razliku se primjenjuje stopa PDV-a.
  1. kreditna metoda
Vrijednost PDV-a plaćenog na inpute se oduzima od vrijednosti PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje → smatra se najboljom metodom.

Načela kod oporezivanja PDV-a[uredi | uredi kôd]

  1. načelo porijekla robe → oporezuje se izvoz, a uvoz ne
  2. načelo odredišta robe → ne oporezuje se izvoz, nego uvoz

Hrvatska primjenjuje načelo odredišta robe, tj. izvoz je oslobođen plaćanja PDV-a.

Razine poreznih stopa[uredi | uredi kôd]

  • opća (standardna)
  • niža → za živežne namirnice
  • viša → luksuzni proizvodi
  • nulta → proizvodi na koje se ne plaća PDV

Napomena : Nulta stopa je različito od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja.

Prednosti PDV-a[uredi | uredi kôd]

  • ubire se u svakoj pojedinoj fazi ciklusa dok se jednofazni ubire jednokratno.
  • Nema prikrivene izvozne premije i prikrivene uvozne carine kao kod jednofaznog poreza na promet.
  • izdašnost → najizdašniji porezni prihod proračuna (2/3 proračunskih prihoda).

Nedostatci PDV-a[uredi | uredi kôd]

  • Složena pravila, osobito kod primjenjivanja različitih stopa, i onih proizvoda koji su oslobođeni od PDV-a
  • PDV je regresivni porez, najviše pogađa osobe koja imaju niska primanja a ne one s visokim primanjima
  • Povišeni trošak i rad za tvrke, i pravne osobe koje prikupljaju porez u ime države. Osobito za manje tvrtke
  • Primanja od PDV-a su sukladna prema privrednoj aktivnosti unutar države, padom prometa i manjim privrednim rastom umanjiva se i prihod PDV u državi

Neutralnost PDV-a[uredi | uredi kôd]

  • u odnosu na vanjskotrgovinsku razmjenu → jer ne djeluje na domaću proizvodnju i potrošnju.
  • neutralan je na upotrebljene proizvodne metode.
  • ne iskrivljuje cijene jer osigurava optimalnu alokaciju resursa na tržištu.

Stope PDV-a u EU[uredi | uredi kôd]

Stope PDV-a (u %) u Europskoj uniji (stanje lipanj 2013.)[1]
Država Standardna stopa Između Smanjena Vrlo smanjena Usluga Bez PDV-a
Belgija 21 12 70006000000000000006 da
Bugarska 20 70009000000000000009 da
Danska 25 da
Njemačka 19 70007000000000000007 da
Estonija 20 70009000000000000009 da
Finska 24 14 10 da
Francuska 19,6 7[B 1] 70005500000000000005,5 2,1 ne
Grčka[A 1] 23 13 6,5 da
Irska 23 13,5 4,8 12 da
Italija 22 6 10 4 ne
Hrvatska 25 13 5 ne
Litva 21 12 da
Latvija 21 70009000000000000009 5 ne
Luksemburg 15 12 70006000000000000006 3 ne
Malta 18 70005000000000000005 da
Nizozemska 21 70006000000000000006 ne
Austrija 20 12 10 da
Poljska 23 70008000000000000008 5 da
Portugal[A 2] 23 13 6 ne
Rumunjska 24 70009000000000000009 ne
Švedska 25 12 6 da
Slovačka 20 10 ne
Slovenija 22 70009500000000000009,5 ne
Španjolska[A 3] 21[B 2] 700110000000000000010 4 ne
Češka 21 15 ne
Mađarska 27 18 - da
Ujedinjeno Kraljevstvo 20 70005000000000000005 da
Cipar 18 5 8 da

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Frankreich: Heraufsetzung der Umsatzsteuer für Bücher auf 7 Prozent, lemonde.fr vom 31. März 2012, abgerufen am 1. April 2012 (frz.)
  2. Spanien: Zum 1. September 2012 wurde der Normalsteuersatz von 18 auf 21 % und der ermässigte Steuersatz von 8 auf 10 % erhöht. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2013. Pristupljeno 27. listopada 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Napomene[uredi | uredi kôd]

  1. Griechenland: griechische Inseln: 13 %, 6 %, 3 %
  2. Portugal: 22 % / 12 % / 5 % auf Madeira und 16 % / 9 % / 4 % auf den Azori
  3. Spanien: nur 5 % Inselsteuer statt Normalsteuersatz auf den Kanaren

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]