PK (mitraljez opće namjene)
| PK mitraljez opće namjene | |
|---|---|
 Kurdski vojnik prilikom vježbe s PK univerzalnim mitraljezom u iračkom Mosulu. |
|
| Vrsta | mitraljez opće namjene |
| Država porijekla |  SSSR |
| Povijest uporabe | |
| U službi | Vidi korisnici |
| Korišten od | 1965. - danas |
| Ratovi | Vidi povijest korištenja |
| Povijest proizvodnje | |
| Projektant | Mihail Kalašnjikov |
| Projektirano | rane 1960-e |
| Proizvođač | IŽMAŠ Zastava Oružje Norinco H. Cegielski - Poznań S.A. Cugir Arsenal Arsenal AD |
| Proizvedeno komada | + 1.000.000 |
| Inačice | PK PKS PKT PKM PKMS PKP |
| Svojstva | |
| Dužina | 1.203 mm (PK) 1.192 mm (PKM) 1.098 mm (PKT) |
| Masa | 16,7 kg (PK) 12 kg (PKM) 10,5 kg (PKT) |
| Brzina | 825 m/s |
| Streljivo | 7.62x54mmR |
| Dužina cijevi | 658 mm (PK) 645 mm (PKM) 772 mm (PKT) |
| Brzina gađanja | 650 metaka u min. (PK, PKM) 800 metaka u min. (PKT) |
| Kapacitet spremnika | 100 / 200 / 250 metaka (ovisno o okviru) |
PK je 7,62 mm mitraljez opće namjene (univerzalni mitraljez) kojeg je dizajnirao Mihail Kalašnjikov te se proizvodio u tvornici IŽMAŠ u Sovjetskom Savezu. U službu SSSR-a uveden je 1965., te je zamijenio postojeće strojnice SGM i RPD. Sam univerzalni mitraljez PK može se koristiti kao protu-avionsko oružje. Jedna od značajki tog mitraljeza je da se streljivo ubacuje s desne strane dok sam mitraljez čahure automatski izbacuje s lijeve strane. Primjerice, mitraljezi sa zapadnog tržišta imali su obrnute strane za stavljanje streljiva i izbacivanje čahura.
Sadržaj |
[uredi] Detalji dizajna
Originalni PK (rus. Пулемёт Калашникова: Pulemyot Kalashnikova; odnosno Kalašnjikov mitraljez) razvijen je iz automatske puške AK-47 te koristi streljivo 7.62x54mmR koje je bilo standardno u zemljama Istočnog bloka. Opremljen je s dvonožnim stalkom, dizajniran je kao oružje potpore vlastitom timu (eng. squad) te se može montirati na vozila. Osim okvira sa streljivo, većina modela koristi streljivo u "obliku-pojasa" (eng. belt-fed). Takav remen može bii bilo koje duljine.
[uredi] Modeli
[uredi] PKM
PKM (rus. ПК Модернизированный, odnosno Kalašnjikov moderniziran mitraljez) trenutni je model. To je modernizirana i industrijski poboljšana verzija PK mitraljeza s težinom od 7,5 kg bez okvira.
[uredi] PKMS
PKMS (rus. ПКМ Станковый, odnosno montirani PKMS) namijenjen je težim vojnim operacijama te se na njega (kao što mu ime kaže) može montirati stalak. Dizajniran je da se na njega može montirati Stepanov stalak. Ovaj model težak je 12 kg.
[uredi] PKMSN
PKMSN (rus. ПКМС Ночной, PKMSN s noćnom optikom) poseban je model na koji se može montirati oprema za noćno gledanje u operacijama loše vidljivosti. Kao i na prethodnom modelu, i na PKMSN se može montirati stalak te postoje dvije inačice ovog modela:
- PKMSN1 (koristi NSPU optiku za noćno gledanje) i
- PKMSN2 (koristi NSPUM optiku za noćno gledanje).
[uredi] PKT
PKT (rus. ПК Танковый, odnosno PKT tenk) dobiven je daljnjim razvojem PK mitraljeza. Specijaliziran je za montiranje na vozila te je uveden kao zamjena za postojeći montirani mitraljez SGMT Goryunovden. Modifikacije uključuju ukloniv kundak, dužu i težu cijev, regulator plina te električni okidač.
[uredi] PK Pecheneg
PKP Pecheneg novo je automatsko oružje namijenjeno vojnim timovima (eng. squad). PKP je razvijena varijanta modela PKM. Modifikacije uključuju tešku fiksnu cijev, zračno hlađenje slično Lewis Gunu iz 1. svjetskog rata te brojne dizajnerske preinake zbog problema koji su se javljali tokom rata SSSR-a u Afganistanu.
[uredi] Licencna proizvodnja (kopije)
[uredi] Zastava M84/M86 (SFRJ/Srbija)
U Jugoslaviji je tadašnja vojna industrija Zastava Oružje licencno proizvodila vlastite mitraljeze opće namjene - Zastava M84 i M86. Zastava M84 kopija je sovjetskih modela PK i PKS. Model M86 kopija je PKT. Raspadom Jugoslavije, proizvodnju Zastavinih licencnih modela nastavila je preimenovana srpska vojna industrija Zastava Arms.
[uredi] HCP PKM "NATO" (Poljska)
Ranih 1990-ih poljska vojska tražila je zamjenu za postojeće PK mitraljeze kako bi svoje vojne snage pripremili standardima i ulasku zemlje u NATO. Tako je tvornica H. Cegielski - Poznań S.A. u Poznańu modificirala postojeće PK i PKS strojnice na streljivo 7.62x51mm NATO koje je standard u ovome vojnom paktu. Ti modificirani modeli dobili su naziv PKM-NATO te su imali težu cijev, veću "plinsku komoru", drugačiji sustav postavljanja streljiva i sl. Prototip je testiran u razdoblju između 1997. - 1999., ali je odbačen. Poljska vojska usvojila je UKM-2000 mitraljeze koji su temeljeni na PKM-u.
[uredi] Norinco Type 80 (Kina)
Type 80 je kineska licencirana kopija sovjetskih PKM i PKMS mitraljeza.
[uredi] Mitraliera md. 66 (Rumunjska)
Mitraliera md. 66 je rumunjska kopija PKM mitraljeza kojeg je proizvodila domaća vojna industrija Cugir Arsenal.
[uredi] Arsenal MG-1 i MG-1M (Bugarska)
Arsenal AD za potrebe domaće vojske proizvodi modele MG-1 i MG-1M sa sintetičkim kundakom i pištoljskim rukohvatom. Inačica MG-1M ima poboljšanje u vidu nove cijevi koja omogućava bolje hlađenje.
[uredi] Proizvodni status
PK mitraljezi i njegovi derivati proizvodili su se u Sovjetskom Savezu. Raspadom SSSR-a, proizvodnja je nastavljena u Rusiji. Licencna proizvodnja postojala je u bivšoj SFRJ, tako da je danas u uporabi nezavisnih republika koje su nastale iz te bivše državne tvorevine. Danas, se sama proizvodnja izvan Rusije, vrši u Rumunjskoj (Cugir Arsenal), Bugarskoj (Arsenal AD), Srbiji (Zastava Arms) i Kini (Norinco). Sam PK izvozio/izvozi se u mnoge zemlje širom svijeta, dok je PK Pecheneg (Pečenjeza) najnoviji derivat iz te serije.
[uredi] Povijest korištenja
PK i njegove kopije koristile su se u mnogim ratovima i sukobima diljem Svijeta što je vidljivo na sljedećoj tablici:
| Rat | Razdoblje |
|---|---|
| Vijetnamski rat | 1955. - 1975. |
| Kambodžanski građanski rat | 1970. - 1975. |
| Jomkipurski rat | listopad 1973. |
| Kambodžansko-vijetnamski rat | 1975. - 1989. |
| Kinesko-vijetnamski rat | veljača - ožujak 1979. |
| Sovjetsko-afganistanski rat | 1979. - 1989. |
| Iransko-irački rat | 1980. - 1988. |
| Domovinski rat | 1991. - 1995. |
| Rat u BiH | 1992. - 1995. |
| Prvi čečenski rat | 1994. - 1996. |
| Drugi rat u Kongu | 1998. - 2003. |
| Drugi čečenski rat | 1999. - 2009. |
| Rat u Afganistanu | 2001. - danas |
| Rat u Iraku | 2003. - 2011. |
| Kambodžansko-tajlandski granični spor | lipanj 2008. - danas |
| Rat u Južnoj Osetiji | kolovoz 2008. |
| Građanski rat u Libiji | veljača - listopad 2011. |
| Građanski rat u Siriji | 2011. - danas |
[uredi] Korisnici
Afganistan[1]
Albanija
Armenija:[1] PK i PKM modeli.
Azerbajdžan[1]
Bjelorusija[1]
Bosna i Hercegovina[1]
Bugarska: domaća proizvodnja MG-1 i MG-1M (kopije PK i PKM inačice).[1][2]
Čad[1]
Egipat
Eritreja[1]
Estonija[1]
Finska: mitraljezi u finskoj vojsci nose oznaku 7.62 KK PKM.[3]
Gruzija[1]
Gvineja[1]
Gvineja Bisau[1]
Hrvatska[1]
Indija: u zemlji oružje proizvodi vojna industrija Ordnance Factory Tiruchirappalli.[4]
Irak[1]
Iran[1]
Južni Sudan
Kambodža[5]
Kazahstan[1]
Kina: licencna proizvodnja pod nazivom Type 80[6]
Kirgistan[1]
Kuba[1]
Laos[1]
Latvija[1]
Libija
Litva[1]
Mađarska[1]
Makedonija[1]
Mali[1]
Maroko
Moldova[1]
Mongolija[1]
Mozambik[1]
Panama[2]
Poljska: kopije PK i PKM.[1][2]
Rumunjska: u zemlji oružje proizvodi vojna industrija Cugir Arsenal (kopija PK i PKM).[1][2]
Rusija[1]
Sirija: u službi sirijskih oružanih snaga[1] i Slobodne sirijske vojske.[7]
Sjeverna Koreja[1]
Srbija: licencna proizvodnja pod nazivom Zastava M84/M86.[1]
Sveti Toma i Princip[1]
Tadžikistan[1]
Turkmenistan[1]
Uganda[1]
Ukrajina[1]
Uzbekistan[1]
Vijetnam:[8] PK je u službi od Vijetnamskog rata do danas.
Zambija[1]
Zelenortska Republika[1]
[uredi] Bivši korisnici
SSSR: primarni korisnik. Oružje je prešlo u novoosnovane države.[2]
Jugoslavija: proizvodnja licencnih kopija PK i PKM modela. Oružje je prešlo u novoosnovane države.
Švedska: u švedskim oružanim snagama mitraljez je nosio oznaku Kulspruta 95 te se koristio kao oružje montirano na oklopne transportere MT-LB koji su nabavljeni početkom 1990-ih od istočnonjemačkih zaliha. Povlačenjem oklopnjaka, istovremeno je povučen i PK iz službene uporabe.[9]
[uredi] Vidjeti također
[uredi] Izvori
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 Richard D. Jones, "Jane's Infantry Weapons 2009/2010", Jane's Information Group, 35. izdanje (27. siječnja 2009.), ISBN 978-0-7106-2869-5.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Calameo.com
- ↑ Puolustusvoimat.fi
- ↑ News OneIndia.in
- ↑ Small Arms Survey.org
- ↑ [1]
- ↑ Arming the Free Syrian Army
- ↑ NVA and Viet Cong Infantry Weapons
- ↑ Pansarbandvagn 401
[uredi] Poveznice
|
||||||||||||||||||||||||||||
