Paško Kaliterna
Paško Kaliterna (Split, 8. siječnja 1890.[1] — Split, 18. veljače 1944.), bio je hrvatski političar i novinar, i brat Tome Kaliterne, oca Luke i Fabjana.
Osnovnu je školu završio u Splitu. Potom je odradio trgovačku praksu, nakon čega je otvorio svoju trgovačku radnju koja se nalazila u ondašnjoj Križevoj ulici.
Politički se rano aktivirao. Upoznao se s radom braće Radić, a sa Stjepanom Radićem je bio i u izravnom osobnom kontaktu. Nakon što mu se Radić potužio na slab rad intelektualaca s hrvatskoga juga, Kaliterna je s velikim entuzijazmom krenuo u rad na propagiranju HSS-a.
HSS je nakon prvoga svjetskog rata bio vrlo slab; splitski ogranak je bio utemeljen tek 1925.[2] U ondašnje malobrojne HSS-ove pristaše u Splitu je pripadao i Paško Kaliterna. Uskoro je postao članom i odbornikom splitskoga ogranka HSS-a, a nakon toga je bio kandidatom na općinskim izborima. Uskoro je postao i vijećnikom, a u HSS-u i predsjednikom sve do uvođenja Šestosiječanjske diktature. Popuštanjem diktature, aktivan je na kotarskoj razini te je uskoro postao zastupnikom za splitski kotar.
Zbog tvrdosti svojih uvjerenja i nepopustljivosti prema vlastima karađorđevićevske balkanskofašističke diktature,[3] često puta je imao problema sa žandarmerijom Kraljevine Jugoslavije, bilo da je bio zatvaran, vrijeđan ili da mu se vršilo premetačine.
Godine 1938. je pokrenuo zajedno s kolegom dr-om Josipom Berkovićem splitski dnevni list Hrvatski glasnik. Iako su bili dugo vremena suradnici, njih dvoje su vremenom imali sve više neslaganja, što je odražavalo sukob dviju struja u HSS-u, umjerene HSS-ovske kojoj je pripadao Kaliterna, i frankovačke, kojoj je pripadao Berković.[4]
Unatoč tome što je HSS-u talijanskom okupacijom Splita zabranjen rad, nastavio je djelovati u HSS-ovačkom duhu i kontaktirati, kako sa stranačkim kolegama, tako i s pripadnicima splitskog ogranka KPJ. Zabilježen je njegov susret s Vickom Krstulovićem, čiji je zahtjev da HSS-ovci pruže oružani otpor odbacio. Tijekom talijanske okupacije, pokrenuo je tjednik Spalato rurale.
Umro je 18. veljače 1944. godine.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Slobodna Dalmacija Željko Čulić (3): HSS u Splitu između dvaju svjetskih ratova - Afirmacija hrvatskih kadrova, 12. siječnja 2001.
- Slobodna Dalmacija Željko Čulić: HSS u Splitu između dvaju svjetskih ratova (5): Gorljivi domoljub Paško Kaliterna, 14. siječnja 2001.
- ↑ Mirko Glojnarić: Borba Hrvata : kronika dvaju desetljeća političke povijesti (1919. — 1939.), 2. izd., Zagreb : Naklada Antuna Velzeka, svibnja 1940., str. 218.
- ↑ Slobodna Dalmacija Razgovor - Željko Čulić, sin "narodnog neprijatelja": Oca sam 1945. prikriveno pokapao (razgovarao Damir Pilić), pristupljeno 14. veljače 2011.
- ↑ Zbornik
- ↑ Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 48/2006. Tonko Barčot: Ispostava banske vlasti Banovine Hrvatske u Splitu 1939.-1941., str. 682]