Pag (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pag
Pag (grb).gif
Gradska riva
Gradska riva
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 3.846 stan.
Gradonačelnik Željko Maržić (PSP)
Poštanski broj 23250
Zemljovid
Pag na karti Hrvatska
Pag
Pag
Pag na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 44°26′N 15°03′E / 44.44°N 15.05°E / 44.44; 15.05
Pag na karti Zadarska županija
Pag
Pag
Pag na zemljovidu Zadarske županije
Koordinate: 44°26′N 15°03′E / 44.44°N 15.05°E / 44.44; 15.05
Izgradnja novog grada Paga započela je 18. svibnja 1443. godine. Obnovu grada i pojedine zgrade izveo je arhitekt i kipar Juraj Dalmatinac

Pag je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad Pag čini 11 naselja (stanje 2006), to su[1]: Bošana, Dinjiška, Gorica, Košljun, Miškovići, Pag, Smokvica, Stara Vas, Šimuni, Vlašići i Vrčići.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad je nastao 1443. godine preseljenjem stanovništva iz Starog Paga koji je bio čestim poprištem bitaka Rabljana i Zadrana. Novi je grad napravljene po urbanističkom planu poznatog hrvatskog graditelja Jurja Dalmatinca. Novi je grad dobio pravilni raspored ulica i središnji trg. [2]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. naselje Pag imalo je 2.849, a područje Grada Paga 3.846 stanovnika.[3]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. 4 350, (procjena za 2005. 5 050 stanovnika).

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Pag

Gradska uprava[uredi VE | uredi]

GRADONAČELNIK I ZAMJENIK:

  • Gradonačelnik Grada Paga: Željko Maržić (PSP)
  • Zamjenik gradonačelnika: Dario Grašo (SDP)

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAGA:

Gradsko vijeće je pred­stavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru djelokruga Grada, te obav­ljaju druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim Statutom. Gradsko vijeće ima 13 članova odnosno vijećnika,  predsjednika i dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova Gradskog vijeća. Za svoj rad u Vijeću predsjednik, potpredsjednici (kada ga mijenjaju kao i vijećnici Gradskog vijeća) primaju naknadu u visini određenoj posebnom odlukom Gradskog vijeća.

  • Predsjednik gradskog vijeća Grada Paga: Zlatko Šuljić (HDZ)

1. Maržić Nikola (mandat u mirovanju Tičić Mirjana) (SDP) 2. Karavanić Igor (PSP) 3. Herenda Toni (SDP) 4. Šljivo Vjekoslav (mandat u mirovanju, gradonačelnik Maržić Željko) (PSP) 5. Crljenko Dražen ( mandat u mirovanju, zamjenik gradonačelnika Grašo Dario) (SDP) 6. Čemeljić Ante (mandat u mirovanju Fabijanić Ante) (HSP) 7. Fabijanić Davorin (HSP) 8. Oguić Borko (HNS) 9. Fabijanić Josip (HSLS) 10. Donadić Davor (HNS) 11. Herenda Tino (HDZ) 12. Šuljić Zlatko (HDZ) 13. Komadina Edo (HSP AS)

Povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Grad Pag obiluje kulturno-povijesnim spomenicima. Najznačajnije građevine su Zborna crkva Marijinog Uznesenja, Knežev dvor i kula Skrivanat - jedina preostala od devet kula koje su, zajedno s bedemima, nekada okruživale grad. Osim navedenih građevina tu su i crkva sv. Jurja, crkva sv. Frane, samostan sv. Margarite te stari magazini soli. Kilometar udaljeno od gradske jezgre nalazi se arheološko područje Stari grad s crkvom sv. Marije i ostatcima akropole.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

  • NK Pag
  • Vaterpolo klub Pag nastupa u gradskoj luci Mandrač tijekom cijelog ljeta i organizira ligaške i revijalne utakmice, te vodi Školu vaterpola za najmlađe

Turizam[uredi VE | uredi]

Turizam je najvažnija gospodarska grana u Pagu. Premda je prvi veći zamah paški turizam doživio početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, ipak njegovi počeci sežu u dublju prošlost. Tako je već 1929. godine Pag imao svoj turistički prospekt, a odmah na početku 20. stoljeća, u Zvonimirovoj ulici otvoren je i hotel. Pag je imao i tri konačišta: najveće se nalazilo u ulici sv. Marije, a vodila ga je obitelj Paro.

Pag raspolaže s oko 10 000 turističkih kreveta, a tijekom ljetne sezone u Pagu boravi preko 100 000 gostiju koji ostvaruju više od 1 000 000 noćenja. Najveći broj turista boravi u privatnim apartmanima i sobama, dio u auto-kampovima, dok ostali popunjavaju hotelske kapacitete.

U prosjeku strani gosti čine 60 posto od ukupnog broja gostiju koji ljetuju u Pagu te ostvaruju oko 65% noćenja. Zbog naglog razvoja turizma šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st., izgrađen je veliki broj kuća za odmor. U takvim objektima, "vikendaši" ostvaruju i do 100 000 noćenja. Razvoj turizma pridonio je i razvoju popratnih gospodarskih grana, trgovine i ugostiteljstva. Razvoj turizma potaknuo grad da poveća svoju brigu o plažama, uslužnim djelatnostima, prometnicama i vanjskom uređenju kuća. Na izravan ili neizravan način, u tu gospodarsku granu uključeno je oko 70% pučanstva.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zakon o područjima županija, gradova i oopćina u Republici Hrvatskoj: Zadarska županija
  2. Zadarska nadbiskupija Zborna crkva i Gospa od Staroga Grada u Pagu
  3. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Pag (grad) koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.