Pag (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pag
Pag (grb).gif
Gradska riva
Gradska riva
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 4.350 stan.
Gradonačelnik Ante Fabijanić – Njekulin
Poštanski broj 23250
Zemljovid
Pag na karti Hrvatska
Pag
Pag
Pag na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 44°26′N 15°03′E / 44.44°N 15.05°E / 44.44; 15.05
Pag na karti Zadarska županija
Pag
Pag
Pag na zemljovidu Zadarske županije
Koordinate: 44°26′N 15°03′E / 44.44°N 15.05°E / 44.44; 15.05
Izgradnja novog grada Paga započela je 18. svibnja 1443. godine. Obnovu grada i pojedine zgrade izveo je arhitekt i kipar Juraj Dalmatinac

Pag je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.

Sadržaj

Gradska naselja [uredi]

Grad Pag čini 11 naselja (stanje 2006), to su[1]: Bošana, Dinjiška, Gorica, Košljun, Miškovići, Pag, Smokvica, Stara Vas, Šimuni, Vlašići i Vrčići.

Zemljopis [uredi]

Povijest [uredi]

Grad je nastao 1443. godine preseljenjem stanovništva iz Starog Paga koji je bio čestim poprištem bitaka Rabljana i Zadrana. Novi je grad napravljene po urbanističkom planu poznatog hrvatskog graditelja Jurja Dalmatinca. Novi je grad dobio pravilni raspored ulica i središnji trg. [2]

Stanovništvo [uredi]

Popis 2001. [uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. 4 350, (procjena za 2005. 5 050 stanovnika).

Popis 1991. [uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Pag

Uprava [uredi]

Gradonačelnik:

  • Ante Fabijanić - Njekulin (HSP)

Gradsko vijeće:

  • Predsjednik: Josip Tičić (SDP)
  • Dopredsjednik: Davorin Fabijanić (HSP)
  • Vjekoslav Šljivo (HDZ),
  • Branimir Paro-Vidolin (HDZ),
  • Silvano Kuković (HDZ),
  • Borko Oguić (HNS),
  • Eduard Maržić (HSS),
  • Franči Palčić (HSP),
  • Davorin Fabijanić (HSP),
  • Ante Čemeljić (HSP),
  • Josip Fabijanić (HSLS),
  • Milan Mandičić (NLJM),
  • Željko Maržić (PS),
  • Zdenko Oštrić (PS),
  • Igor Karavanić (PS),
  • Josip Tičić (SDP),
  • Zvjezdana Fabijanić (SDP).

Upravni odjel Ureda Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva

  • Đurđa Dobrović - pročelnik
  • Upravni odjel za proračun i financije
  • Diogen Šuljić - pročelnik

Upravni odjel za komunalni sustav, prostorno planiranje, imovinsko-pravna pitanja i javne potrebe

  • v.d. pročelnik: Sanja Bukša Kustić

Povijest [uredi]

Gospodarstvo [uredi]

Poznate osobe [uredi]

Spomenici i znamenitosti [uredi]

Grad Pag obiluje kulturno-povijesnim spomenicima. Najznačajnije građevine su Zborna crkva Marijinog Uznesenja, Knežev dvor i kula Skrivanat - jedina preostala od devet kula koje su, zajedno s bedemima, nekada okruživale grad. Osim navedenih građevina tu su i crkva sv. Jurja, crkva sv. Frane, samostan sv. Margarite te stari magazini soli. Kilometar udaljeno od gradske jezgre nalazi se arheološko područje Stari grad s crkvom sv. Marije i ostatcima akropole.

Obrazovanje [uredi]

Kultura [uredi]

Šport [uredi]

  • NK Pag
  • Vaterpolo klub Pag nastupa u gradskoj luci Mandrač tijekom cijelog ljeta i organizira ligaške i revijalne utakmice, te vodi Školu vaterpola za najmlađe

Turizam [uredi]

Turizam je najvažnija gospodarska grana u Pagu. Premda je prvi veći zamah paški turizam doživio početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, ipak njegovi počeci sežu u dublju prošlost. Tako je već 1929. godine Pag imao svoj turistički prospekt, a odmah na početku 20. stoljeća, u Zvonimirovoj ulici otvoren je i hotel. Pag je imao i tri konačišta: najveće se nalazilo u ulici sv. Marije, a vodila ga je obitelj Paro.

Pag raspolaže s oko 10 000 turističkih kreveta, a tijekom ljetne sezone u Pagu boravi preko 100 000 gostiju koji ostvaruju više od 1 000 000 noćenja. Najveći broj turista boravi u privatnim apartmanima i sobama, dio u auto-kampovima, dok ostali popunjavaju hotelske kapacitete.

U prosjeku strani gosti čine 60 posto od ukupnog broja gostiju koji ljetuju u Pagu te ostvaruju oko 65% noćenja. Zbog naglog razvoja turizma šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st., izgrađen je veliki broj kuća za odmor. U takvim objektima, "vikendaši" ostvaruju i do 100 000 noćenja. Razvoj turizma pridonio je i razvoju popratnih gospodarskih grana, trgovine i ugostiteljstva. Razvoj turizma potaknuo grad da poveća svoju brigu o plažama, uslužnim djelatnostima, prometnicama i vanjskom uređenju kuća. Na izravan ili neizravan način, u tu gospodarsku granu uključeno je oko 70% pučanstva.

Izvori [uredi]

  1. Zakon o područjima županija, gradova i oopćina u Republici Hrvatskoj: Zadarska županija
  2. Zadarska nadbiskupija Zborna crkva i Gospa od Staroga Grada u Pagu

Vanjske poveznice [uredi]


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Pag (grad) koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.