Palača Albanija
| Palača Albanija | |
|---|---|
| |
| Osnovni podatci | |
| Mjesto | Beograd |
| Država |  Srbija
|
| Koordinate | 44°48′54″N 20°27′36″E / 44.81506°N 20.4601°E (WD) |
  Palača Albanija Palača Albanija na zemljovidu Beograda | |
| Vrijeme gradnje | 1938. − 1939. |
| Otvorenje | 1939. |
| Status gradnje | izgrađen |
| Stil gradnje | Moderna arhitektura |
| Arhitekt | Miladin Prljević, Đorđe Lazarević |
| Namjena | Poslovni neboder |
| Tehnički podatci | |
| Visina | 53 m |
| Broj katova | 13 nadzemnih + 4 podzemna |
| Površina | 8.000 m² |
| Materijal | beton |
Palača Albanija (na srpskom jeziku: Palata Albanija, ćirilično: Палата Албанија) naziv je za poslovni neboder u glavnom gradu Republike Srbije Beogradu. Izgrađena je prije početka Drugog svjetskog rata te je bila prvi neboder u jugoistočnoj Europi. Smještena je u gradskoj općini Stari Grad.
Gradnja[uredi | uredi kôd]
Naziv Albanija dolazi od istoimene kavane koja se nalazila na mjestu današnje zgrade, a bila je izgrađena 1860. godine. Godine 1936. spomenuta kavana je srušena kako bi se dobio prostor za izgradnju nove višekatnice. Nova zgrada je dovršena i otvorena 1939. godine, a glavni arhitekti bili su Miladin Prljević i Đorđe Lazarević Branko Vujović.[1] U vrijeme svoje izgradnje bila je najviši neboder jugoistočne Europe te dugo vremena visinski regulator prostorne kompozicije u središtu Beograda. Tijekom Drugog svjetskog rata Palača Albanija bila je pogođena za vrijeme savezničkog bombardiranja, ali nije pretrpjela veća oštećenja. Godine 1983. proglašena je za kulturno dobro od velikog značaja.[2]
Osnovne karakteristike[uredi | uredi kôd]
Neboder ima 13 nadzemnih i 4 podzemna kata, visok je 53 metra, a ukupna površina iznosi 8.000 četvornih metara.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Beograd u prošlosti i sadašnjosti, izdavačka agencija Draganić, Beograd, 1994. godine, str. 215.-216. (srpski jezik)
- ↑ Podaci o povijesti zgrade (engleski jezik)