Palac Komuna

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Palac Komuna

Palac Komuna (u izvorima: Palazzo) je naziv za staru gradsku vijećnicu u Rijeci. Ova je zgrada bila u funkciji poglavarstva grada Rijeke od 1532. do 1838. godine. Smještena je na Koblerovu trgu, u Starom gradu. Na nju su naslonjena znamenita riječka Stara vrata.

Povijest[uredi VE | uredi]

U vijećnici je zasjedalo Veliko i Malo vijeće, a upravljalo se prema Statutu koji je Rijeci potvrdio austrijski car Ferdinand 1530. godine. Zdanje je smješteno preko puta Gradskog tornja na vrhu trga, a usprkos svojim malim dimenzijama, bilo je dovoljno reprezentativno za potrebe male riječke općine. Na pročelju je portal kroz koji se ulazilo u presvođeno predvorje (sada trgovina), odakle su stepenice vodile u dvoranu Vijećnice, "Salu". Građevina je 1560. bila prizemnica renesansnih obilježja, ali joj je u barokno doba (1740.) arhitekt Antonio de Verneda dogradio drugi kat.

U predvorju zgrade se 1779. spominje patricijski kasino, a u gornjim prostorijama uredi. Kada se 1838. općina preselila u zgradu bivšeg augustinskog samostana, Palac je prodan. Na prvom katu bio je smješten gradski filharmonijski zavod, u kojem je bio nastavnik vojni muzički kapelnik Johann von Zaitz, otac skladatelja Ivana pl. Zajca. U toj je zgradi Ivan Zajc i dobio u djetinjstvu svoju prvu glazbenu naobrazbu, o čemu svjedoči memorijalni natpis.

Fontana sa starim "kolodrobom" za papir

Između Palaca Komune i Gradskog tornja bio je javni trg, "Pjaca", na kojem su stoljećima bile burza, tržnica, trgovine, politička arena, a navečer je služio kao promenada. Početkom 19. stoljeća trg gubi značaj centra grada, postaje isključivo tržnicom, pa se naziva "Zeleni trg" (Piazza delle Erbe). U Drugom svjetskom ratu bombe su srušile zgrade zapadne strane trga, a istočna je restaurirana i prilagođena novim funkcijama. Na trgu je u povodu 150-godišnjice Tvornice papira podignuta fontana sa starim "kolodrobom" za papir. Trg je dobio ime po riječkom povjesničaru Ivanu Kobleru.

Izvor[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Radmila Matejčić: Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas, Rijeka, 2007. (ISBN 978-953-219-348-0)
  • Radmila Matejčić: "Barok u Istri i Hrvatskom primorju", u: Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Znamenite riječke građevine