Palenque

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Palenque. Za druga značenja, pogledajte Palenque (razdvojba).

Pretkolumbovski grad i Nacionalni park Palenque

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Pretkolumbovski grad i Nacionalni park Palenque
Flag of Mexico.svg Meksiko


Palenque na karti Meksiko
Palenque
Palenque
Lokacija Palenquea u Meksiku
Godina uvrštenja: 1987. (11. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii, iv
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Palenque (šp. skr. za "Stara utvrda", preko mayanskog Otolum, što znači "zemlja tvrdih kuća") je pretkolumbovski grad Maya u u meksičkoj državi Chiapas, blizu rijeke Usumacinta, oko 130 km južno od grada Ciudad del Carmen. Grad datira od 100. pr. Kr. do oko 800. godine, nakon čega je obrastao u džunglu cedara, mahagonija i sapodilla[1]. Palenque je grad srednje velične, mnogo manji od sličnih gradova kao što su Tikal ili Copán, ali su u njemu arhitekti postigli profinjenost u izgradnji piramida, raskošnih krovnih pokrova piramida, profinjenih skulptura i bareljefa. Zbog toga je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1987. godine[2].

Palenque
Ruševine palače

Odlike[uredi VE | uredi]

Hram natpisa
Toranj palače
Bareljef kraljevića Upakal K'inicha

Umjetne terase Palenquea u podnožju Chiapasa na jugoistoku i nizine na sjeveru su promijenile prirodnu topografiju mjesta, stvarajući cjelovitu hijerarhiju volumena i prostora gdje su platforme i zgrade organizirane u skladnu ravnotežu. Otulum, pritoka Usumacinte, bio je usmjeren na genijalan način 50 m dugim nadsvođenim kanalom koji prolazi kroz cijeli grad.

Zgrade Palenquea, koje su podignute za zlatnog doba grada od 500.-700. godine, se odlikuju kvalitetom i lakoćom dobivene novim građevinskim tehnikama i metodama drenaže koje su razvijene kako bi se smanjila debljina zidova. Unutarnji prostori su se proširili, dodano je više otvora, a uporaba galerija i bogato ukrašavanje skulpturama i štukom je arhitekturi dala jedinstvenu eleganciju koja do tada nije viđena kod Maya. Njegov utjecaj je značajan u bazenu Usumacinta, a proteže se čak i daleko do Comalcalcoa, na zapadnoj granici kulturne Maya.

Dominantna građevina u središnjem prostranom području je Palača (Palacio). Podignuta u različitim razdobljima na ogromnom umjetnom brežuljku u obliku krnje piramide, sastoji se od raznih zgrada od kojih je jedinstvenje toranj na jugozapadnom kutu koji je neka vrsta stražarnice ili astronomski opservatorij, a jedinstven je primjer u arhitekturi Maya.

Tu se nalaze i tri čuvena hrama organizirana u križni tlocrt: Sunca, Križa i Lisnatog križa. Križ je bio vrlo važan znamen koji je upućivao na četiri dijela svemira po shvaćanju Maya. Hram boga Sunca s brodovima nadsvođenim “lažnim svodovima” najbolje je očuvana piramida klasičnog doba, a najveći hram, Hram natpisa, jedan je od rijetkih primjera ukopne srednjoameričke piramide. Za sebe ga je dao izgraditi Pakal Veliki, najslavniji gospodar Palenquea. Osim sarkofaga u Pakalovoj grobnici, hram sadrži i čitav niz dragocjenih predmeta od opsidijana.

U Palenqueu je sačuvano mnogo radova u štuku, pretežito obojenog crvenom i plavom bojom, a rabio se za dekoriranje stupova palača i kripti u hramovima.

Povijest[uredi VE | uredi]

Izvorno ime grada je bilo Lakam Ha, što na mayanskom znači "Velika voda", jer se oko grada nalaze brojni izvori i široki kaskadni slapovi. Prema najčešćem hijeroglifu zaključeno je kako je Palenque bio prijestolnica mayanskog grada-države B'aakal ili B'aak ("kost"). Povijest Palenquea je uglavnom iščitana s hijeroglifskih natpisa s brojnih spomenika, te se tako došlo do spoznaje o kontinuitetu vladajućih dinastija Palenquea od 5. do 9. stoljeća, ali i o njihovom rivalstvu s drugim gradovima-državama kao što su Calakmul i Toniná. Najsavniji vladar je bio Pakal Veliki, čija je grobnica pronađena ispod Hrama natpisa.

Brojne zgrade su raspršene između juistočnog kompleksa hramova križa i južnog Hama natpisa. One su identificirane, a ponekad istražive i obnovljene nakon što su iskopane. Prva takva obnova na spomenika Palenquea se poduzela tek 1940. godine. U daljini se mogu vidjeti druge veličanstvene hramovi-piramide koje su skrivene vegetacijom. Do 2005. iskopano je više od 2,5 km², ali se pretpostavlja da je to tek 10% ukupne površine grada i da džungla oko arheološkog lokaliteta skriva još na tisuće spomenika.

Popis vladara Palenquea[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Palenque
  1. Michael Schrom, Palenque (engl.) Preuzeto 30. studenog 2011.
  2. Fotografije na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 1. prosinca 2011.