Palmaria (otok)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Nacionalni park Cinque Terre i Portovenere s otocima (Palmaria, Tino i Tinetto)

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Nacionalni park Cinque Terre i Portovenere s otocima (Palmaria, Tino i Tinetto)
Flag of Italy.svg Italija


Palmaria na karti Italija
Palmaria
Palmaria
Lokacija Palmarije u Italiji
Godina uvrštenja: 1997. (21. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv, v
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Palmaria je talijanski otok u ligurskom moru na najzapadnijem dijelu zaljeva La Spezia. On je najveći otok otočja Spezzina koji čine još dva otoka, Tino na jugu i maleni Tinetto sjevernije, koji čine povezan niz.

Otok ima površinu od 1,89 km² i najviši vrh od 190,6 m, a nalazi se u jednoj od najslikovitijih i najpoznatijih mediteranskih priobalnih područja, poznatom po svojoj ljepoti i popularnosti kao turističke destinacije. Obala Cinque Terre sa svojih pet sela i okolna brda Nacionalnog parka Portovenere su zajedno s ova tri otoka od 1997. god. UNESCO-va svjetska baština.

Palmaria s Portovenera

Odlike[uredi VE | uredi]

Otok ima trokutasti oblik i njegove dvije strane, prema luci Venere i zaljevu La Spezia, su gotovo lišene ljudskog utjecaja, sa samo ponekom vilom i travnjacima. One imaju blage litice iznad mora i prekrivene su tipičnom mediteranskom vegetacijom. Zapadna strana prema otvorenom moru ima oštrije litice i mnogo špilja kao što su: Grotta Azzurra, do koje se može doći samo morem, i Grotta dei Colombi, za koju je potrebna planinarska oprema. Grotta dei Colombi je važna i zbog arheoloških nalaza iz pleistocena, tj. kostiju divokoza i snježnih sova uz ljudske grobove iz oko 3000. pr. Kr.

Na otoku se nalaze dvije vojne utvrde, Forte Umberto I i Forte Cavour, koje su nepristupačne, ali i zatvor iz 19. stoljeća u zaljevu Punta Scuola, koji je danas muzej. Po otoku su raštrkani i mnogi bunkeri iz Drugog svjetskog rata koji su zarasli u lokalnu vegetaciju, ali i svjetionik blizu utvrda.

Na južnom dijelu otoka se nalazi stari kamenolom crnog mramora Nero Portoro od kojega su ostali stari kran, vučni sustav i ruine radničkog naselja.

Flora[uredi VE | uredi]

Izvorna šuma Makije i Hrasta crnike je ljudskim djelovanjem promijenjena i danas se na otoku nalaze većinom borovi (Pinus pinaster i Pinus halepensis), hrast medunac (Quercus pubescens), mastika (Pistacia lentiscus), cist (Cistus monspeliensis, Cistus salvifolius i Cistus incanus), drik (Genista), a ljudi su donijeli i platane (Platanus) i palme. Ukupno na Palmariji ima oko 500 vrsta biljaka.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Palmaria (otok)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Palmaria (otok) koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Koordinate: 44°02′34.21″N 9°50′37.92″E / 44.0428361°N 9.8438667°E / 44.0428361; 9.8438667