Palmaria (otok)

Koordinate: 44°02′34″N 09°50′38″E / 44.04278°N 9.84389°E / 44.04278; 9.84389
Izvor: Wikipedija
Nacionalni park Cinque Terre i Portovenere s otocima (Palmaria, Tino i Tinetto)
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Italija
Godina uvrštenja1997. (21. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv, v
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:826
Koordinate44°02′34″N 09°50′38″E / 44.04278°N 9.84389°E / 44.04278; 9.84389
Palmaria na zemljovidu Italije
Palmaria
Palmaria
class=notpageimage|
Lokacija Palmarije u Italiji

Palmaria je talijanski otok u ligurskom moru na najzapadnijem dijelu zaljeva La Spezia. On je najveći otok otočja Spezzina koji čine još dva otoka, Tino na jugu i maleni Tinetto sjevernije, koji čine povezan niz.

Otok ima površinu od 1,89 km² i najviši vrh od 190,6 m, a nalazi se u jednoj od najslikovitijih i najpoznatijih mediteranskih priobalnih područja, poznatom po svojoj ljepoti i popularnosti kao turističke destinacije. Obala Cinque Terre sa svojih pet sela i okolna brda Nacionalnog parka Portovenere su zajedno s ova tri otoka od 1997. god. UNESCO-ova svjetska baština.

Palmaria s Portovenera

Odlike[uredi | uredi kôd]

Otok ima trokutasti oblik i njegove dvije strane, prema luci Venere i zaljevu La Spezia, su gotovo lišene ljudskog utjecaja, sa samo ponekom vilom i travnjacima. One imaju blage litice iznad mora i prekrivene su tipičnom mediteranskom vegetacijom. Zapadna strana prema otvorenom moru ima oštrije litice i mnogo špilja kao što su: Grotta Azzurra, do koje se može doći samo morem, i Grotta dei Colombi, za koju je potrebna planinarska oprema. Grotta dei Colombi je važna i zbog arheoloških nalaza iz pleistocena, tj. kostiju divokoza i snježnih sova uz ljudske grobove iz oko 3000. pr. Kr.

Na otoku se nalaze dvije vojne utvrde, Forte Umberto I i Forte Cavour, koje su nepristupačne, ali i zatvor iz 19. stoljeća u zaljevu Punta Scuola, koji je danas muzej. Po otoku su raštrkani i mnogi bunkeri iz Drugog svjetskog rata koji su zarasli u lokalnu vegetaciju, ali i svjetionik blizu utvrda.

Na južnom dijelu otoka se nalazi stari kamenolom crnog mramora Nero Portoro od kojega su ostali stari kran, vučni sustav i ruine radničkog naselja.

Flora[uredi | uredi kôd]

Izvorna šuma Makije i Hrasta crnike je ljudskim djelovanjem promijenjena i danas se na otoku nalaze većinom borovi (Pinus pinaster i Pinus halepensis), hrast medunac (Quercus pubescens), mastika (Pistacia lentiscus), cist (Cistus monspeliensis, Cistus salvifolius i Cistus incanus), drik (Genista), a ljudi su donijeli i platane (Platanus) i palme. Ukupno na Palmariji ima oko 500 vrsta biljaka.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Palmaria (otok)
  • Otočje Spezzino.
    Otočje Spezzino.
  • Zaljev Spezia.
    Zaljev Spezia.
  • Tino viđen iz bunkera na Palmariji 1944. godine
    Tino viđen iz bunkera na Palmariji 1944. godine
  • Palmaria i Tino
    Palmaria i Tino

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (53)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (9)
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja 

Nedovršeni članak Palmaria (otok) koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Palmaria_(otok)&oldid=6861528"