Pama-Nyunga jezici

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Pama-Nyungan jezici, porodica australskih jezika podujeljena na tridesetak skupina koje obuhvaćaju (178) jezika[1] kojima se služe plemena australskih aboridžina.

A) Arandski jezici (6):
a1. Artuya (1) : kaytetye.
a2. Urtwa (5) :alyawarr, andegerebinha, anmatyerre, istočni arrernte, zapadni arrarnta.
B) Baagandji (2):bandjigali, darling.
C) Bandjalangic (1):bandjalang.
Č) Barrow Point (1) :barrow point.
Ć) Dyangadi (2):dyangadi, nganyaywana. Po ranijoj klasifikaciji u Yuin-Kuri.
D) Dyirbal (3) : dyirbal, nyawaygi, warrgamay.
DŽ) Flinders Island (1) :flinders island.
Đ) Galgadungic (2) :kalkutung, yalarnnga.
E) Gumbaynggiric (1) :kumbainggar.
F) Guugu-Yimidhirr (1) :guguyimidjir.
G) Kala Lagaw Ya (1) :kala lagaw ya.
H) Karnic (11) :
h1. Karna (6) :dieri, dirari, ngamini, pirlatapa, yandruwandha, yawarawarga.
h2. Ngura (1) :ngura.
h3. Palku (4) : arabana, pitta pitta, wanggamala, wangganguru.
I) Lardil (1) :lardil.
J) Maric (12) :bidyara, biri, gangulu, gugu badhun, gungabula, gunya, guwamu, kunggari, mandandanyi, margany, wadjigu, warungu.
K) Mbara (1) :mbara.
L) Muruwaric (1) :muruwari jezik.
LJ) Ngarinyeric-Yithayithic (1) :narrinyeri.
M) Paman (43) :
a. Centralni Pama (1) :kunjen.
b. Obalni Pama (1) :gugubera.
c. Flinders Pama (1) :gugadj.
d. Lamalamic (2) :lamu-lamu, umbuygamu.
e. Mayabic (3) :mayaguduna, maykulan, ngawun,
f. Mbariman (2) :gugu warra, mbariman-gudhinma.
g. Middle Pama (15) :ayabadhu, pakanha, kuku-mangk, kuku-mu'inh, kuku-muminh, kuku-ugbanh, kuku-uwanh, wik-epa, wik-keyangan, wik-iiyanh, wik-me'anha, wik-mungkan, wik-ngathana, wikalkan, wikngenchera.
h. Norman Pama (4) :areba, gurdjar, kunggara, kuthant.
i. sjeveroistočni Pama (3) :kanju, kuuku-ya'u, umpila.
j. Sjeverni Pama (4) :alngith, atampaya, leningitij, uradhi.
k. Rarmul Pama (2) :aghu tharnggalu, thaypan,
l. južni Pama (2): mbabaram, wamin.
m. Umbindhamuic (1) :umbindhamu.
n. Zapadni Pama (1) :thayore.
o. Yir Yoront (1) :yir yoront.
N) Jugozapadni (52) :
a. Obalni Ngayarda (6) :kariyarra, kurrama, martuyhunira, ngarluma, nhuwala, yindjibarndi.
b. Dhalandji (2) :dhalandji, pinigura.
c. Inland Ngayarda (7) :dhargari, djiwarli, ngarla, nyamal, panytyima, tjurruru, wariyangga.
d. Kanyara (2) :bayungu, burduna.
e. Malgana (1) :malgana.
f. Mangala (1) :mangala.
g. Marngu (2) :karadjeri, nyangumarta.
h. Mirning (2) :kalarko, ngadjunmaya.
i. Ngarga (2) :warlmanpa, warlpiri.
j. Ngumbin (5) :gurinji, jaru, mudbura, ngarinman, walmajarri.
k. Nijadali (1) :nijadali.
l. Nyungar (1) :nyunga.
m. Wadjari (2): badimaya, wajarri.
n. Wati (11) :antakarinya, kokata, kukatja, martu wangka, ngaanyatjarra, pini, pintiini, pintupi-luritja, pitjantjatjara, wanman, yankunytjatjara.
o. Wirangu (1) :wirangu.
p. Yinggarda (1) :yinggarda.
q. Yura (5) :adynyamathanha, banggarla, guyani, narungga, nugunu.
NJ) Tangic (3) :ganggalida, kayardild, nyangga.
O) Wagaya-Warluwaric (3) :wagaya, warluwara, yindjilandji.
P) Waka-Kabic (4) :
a. Kingkel (1) : bayali.
b. Miyan (2) : wakawaka, wuliwuli.
c. Than (1) : gureng gureng.
Q) Warumungic (1) :warumungu.
R) Wiradhuric (3) : gamilaraay, wiradhuri, wangaaybuwan-ngiyambaa.
S) Worimi (2) :awabakal, worimi. Po starijoj klasifikaciji u yuin-kuri.
Š) Yalandyic (3) :djangun, kuku-yalanji, muluridyi.
T) Yanyuwan (1) : yanyuwa.
U) Yidinic (2) :dyaabugay, yidiny.
V) Yugambal (1):yugambal.
W) Yuin (2) :dhurga, thurawal.
X) Yuulngu (10) :
a. Dhangu (2) :dhangu, jarnango.
b. Dhuwal (6) :dayi, dhuwal, djambarrpuyngu, gumatj, gupapuyngu, ritarungo.
c. Djinang (2) : djinang, djinba.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]