Papučica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Papučica
Paramecium aurelia
Paramecium aurelia
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Chromalveolata
Koljeno: Ciliophora
Razred: Ciliatea
Red: Peniculida
Porodica: Parameciidae
Rod: Paramecium
Područje života
Vrste

Papučica je heterotrofni jednostanični organizam.

Otkrio ju je 1675. godine nizozemski prirodoslovac Antoni van Leeuwenhoek pod svojim jednostavnim svjetlosnim mikroskopom. Kao i svi trepetljikaši, vrlo je rasprostranjena u morima, kopnenim vodama, bočatim vodama i na vlažnom tlu.

Opis[uredi VE | uredi]

Zbog svog oblika je dobila današnji naziv. Razlikuje se od euglene po tome što ima veliku i malu staničnu jezgru. Tijelo joj je obavijeno prozirnom membranom zvanom pelikula, na kojoj se nalaze brojne trepetljike koje joj služe za kretanje. Slično kao i ameba, diše difuzijom plinova preko površine tijela.

Probava hrane[uredi VE | uredi]

Na pelikuli se nalazi jedno mjesto na kojem su trepetljike duže, pa formiraju udubljenje koje nazivamo usno predvorje, te završava staničnim ustima ("citostom") pomoću kojega papučica prima hranjive tvari. Stanično ždrijelo se nastavlja na stanična usta i na njegovom se kraju stvaraju hranidbeni mjehurići. Oni se spajaju s lizosomima koji razgrađuju hranu, a neprobavljeni ostaci se izbacuju na određenom mjestu na membrani, tzv. stanični izmetni otvor.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Papučica se razmnožava diobom stanica. Kad naiđu nepovoljni uvjeti,papučica se kristalizira. Tada se ona ne hrani i ne razmnožava. Kada prođu nepovoljni uvjeti, ona nastavlja normalan život. Nakon više uzastopnih dioba, kad stanica postigne najmanju veličinu, dolazi do stapanja dviju papučica. Nastupa obnavljanje jezgri, te se nakon toga papučice razdvoje. Iz ovog procesa se ne razvija potomstvo, ali ga zovemo spolno razmnožavanje.