Papua Nova Gvineja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Papua Nova Gvineja
Papua New Guinea
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
O arise all you sons of this land
Položaj Papue Nove Gvineje
Glavni grad Port Moresby
Službeni jezik engleski, tok pisin i hiri motu
Vlada
 - Kraljica Elizabeta II.
generalni guverner Paulias Matane
 - Predsjednik Vlade Michael Somare
Neovisnost Od Australije 16. rujna 1975.
Površina 53. po veličini
 - ukupno 462.840 km²
 - % vode 2 %
Stanovništvo 108. po veličini
 - ukupno (2000) 4,927.000
 - gustoća 11/km²
Valuta kina (100 toea)
Pozivni broj +675
Vremenska zona UTC +10
Internetski nastavak .pg

Papua Nova Gvineja ili Papuanska Nova Gvineja (službeno Nezavisna Država Papuanska Nova Gvineja) je država u Oceaniji. Zauzima istočnu polovicu otoka Nova Gvineja, te otoke Bismarckovog Arhipelaga (Nova Britanija i Nova Irska) i sjevernih Solomona (Bougainville) s mnoštvom manjih otočića. Graniči na zapadu s indonezijskom pokrajinom Irian Jaya. Papua Nova Gvineja je članica Commonwealtha i britanska kraljica formalni je šef države.

Sadržaj

Zemljopis [uredi]

Reljef je izuzetno raznolik. Uz južnu obalu Nove Gvineje nalaze se nizine koje ponegdje prelaze u velika močvarna područja. Planine središnjega vapnenačkog lanca kraškog tipa, koji se pruža u smjeru istok-zapad visinom prelaze 4000 m (najviši vrh Mount Wilhelm, 4509 m). Sjeverna obala je strmija i manje pristupačna od južne, s izuzetkom doline rijeke Sepik. Otoci Bismarckovog arhipelaga i sjevernih Solomona vulkanskog su podrijetla, s puno plodne zemlje. Velik dio površine Papue Nove Gvineje do visine od oko 1000 m prekriven je slabo pristupačnim tropskim kišnim šumama.

Upravna podjela [uredi]

Papua Nova Gvineja sastoji se od 18 provincija, autonomne regije Bougainville i nacionalnog distrikta glavnog grada (National Capital District).


  1. Central
  2. Chimbu (Simbu)
  3. Eastern Highlands
  4. East New Britain
  5. East Sepik
  6. Enga
  7. Gulf
  8. Madang
  9. Manus
  10. Milne Bay
  1. Morobe
  2. New Ireland
  3. Northern (Oro)
  4. Bougainville
  5. Southern Highlands
  6. Western (Fly)
  7. Western Highlands
  8. West New Britain
  9. Sandaun (West Sepik)
  10. National Capital District
Provinces of Papua New Guinea

Povijest [uredi]

Pretpostavlja se da su prvi naseljenici stigli na otoke prije oko 60.000 godina iz jugoistočne Azije. Arheološki ostaci otkrivaju tragove intenzivne poljoprivrede stare oko 7000 godina, a ljudske intervencije u okoliš osobito su vidljive u dolinama u središnjem gorju.

Španjolci i Portugalci doprli su do otoka u prvoj polovici 16. stoljeća i dali im imena Papua po malajskoj riječi za osobitu kosu Melanežana i Nova Gvineja smatrajući domoroce sličnima stanovnicima afričke Gvineje. Otoci su detaljnije istraženi i kolonizirani tek potkraj 19. stoljeća, kad je južnu polovicu današnje Papue Nove Gvineje zauzela Velika Britanija, a sjevernu Njemačka.

Tijekom prvog svjetskog rata Australija, kojoj je 1902. preneseno upravljanje Britanskom Novom Gvinejom zauzela je i njemačku koloniju, ali ih nije formalno ujedinila sve do 1946. Europljani su prvi put stupili u neke dijelove unutrašnjosti Nove Gvineje tek u 30-im godinama 20. stoljeća, otkrivši brojne nove etničke i jezične skupine.

Nakon proglašenja neovisnosti 1975. u zemlji je vladala politička nestabilnost s čestim izmjenama vlada. Od 1989. do 1998. trajao je gerilski rat za otcjepljenje otoka Bougainville na kojem se nalaze značajna nalazišta zlata; u njemu je poginulo oko 20.000 ljudi.

Stanovništvo [uredi]

Papua Nova Gvineja jedna je od etnički i jezično najheterogenijih zemalja svijeta. Stanovništvo se može podijeliti u dvije glavne grupe: Papuance, koji čine nešto više od 80% i Melanezijce, kojih ima nešto manje od 20%. U zemlji se govori više od 700 jezika, a službeni tok pisin i hiri motu služe kao lingua franca, jezici međusobnog sporazumijevanja različitih grupa. Većina stanovnika su protestanti, ima i dosta katolika, ali raširene su i domorodačke religije, a mnogi kršćani su zadržali elemente prijašnjih religija.

Vidi Etničke grupe Papue Nove Gvineje

Jezici Papue Nove Gvineje [uredi]

U Papui Novoj Gvineji popisan je 841 individualni jezik, od čega 830 živih i 11 bez ijednog poznatog govornika[1]

Gospodarstvo [uredi]

Većina stanovništva živi od poljoprivrede. Glavni izvozni proizvodi su nafta, zlato i bakar. BDP je u 2004. bio 2200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Izvori [uredi]

  1. ↑ Languages of Papua New Guinea
v • r • u
Commonwealth
Samostalne države
Zavisni teritoriji
Akrotiri i Dhekelia (Cipar) (U.K.) • Andamanski i Nikobarski otoci (Indija) • Angvila (U.K.) • Otočje Ashmore i Cartier (Aus.) • Australski antarktički teritorij (Aus.) • Bermudi (U.K.) • Britanski antarktički teritorij (U.K.) • Britanski indijskooceanski teritoriji (U.K.) • Britanski Djevičanski otoci (U.K.) • Kajmanski otoci (U.K.) • Božićni otok (Aus.) • Kokosovi otoci (Aus.) • Kukovi otoci (N.Z.) • Otoci Koraljnog mora (Aus.) • Falklandski Otoci (U.K.) • Gibraltar (U.K.) • Guernsey (U.K.) • Otok Heard i otočje McDonald (Aus.) • Otok Man (U.K.) • Jersey (U.K.) • Lakadivi (Indija) • Montserrat (U.K.) • Niue (N.Z.) • Otok Norfolk (Aus.) • Pitcairn (U.K.) • Rossova ovisnost (Antarktika) (N.Z.) • Sveta Helena (uključuje otok Ascension i Tristan da Cunha) (U.K.) • Južna Georgija i otočje Južni Sandwich (U.K.) • Tokelau (N.Z.) • Otoci Turks i Caicos (U.K.)
v • r • u
Države i teritoriji u Oceaniji
Samostalne države
Ostali teritoriji


P countries.png Nedovršeni članak Papua Nova Gvineja koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Papua_Nova_Gvineja&oldid=4031066"