Partizanski spomenici

Izvor: Wikipedija


Partizanski spomenici u Jugoslaviji
Detalj s reljefa sa spomenika na Groblju osloboditelja Beograda 1944, rad Rade Stankovića
Spomenik „Maršal Tito“ u Kumrovcu, rad kipara Antuna Augustinčića Spomenik „Poziv na ustanak“ u Bjelovaru, rad kipara Vojina Bakića
Spomen ploča narodnom heroju Ivanu Milutinoviću na zgradi preduzeća „PIM Ivan Milutinović“ u ulici Gavrila Principa, u Beogradu
Spomenik „Bombaš“ u Gradskom parku u Zemunu, rad kipara Vanje Radauša Spomenik „Palim borcima“ u selu Damalju, kod Vrbovskog, rad kipara Zvonka Cara
Spomenik „Žrtvama racije“ u Novom Sadu, rad kipara Jovana Soldatovića Spomenik „Kameni cvijet“ u memorijalnom centru „Jasenovac“ u Jasenovcu, rad kipara Bogdana Bogdanovića
Dio spomenika „Sloboda“ na Iriškom vijencu, rad kipara Sretena Stojanovića
Spomenik „Palima u Narodnooslobodilačkoj borbi“ u Viškovu Spomenik „Narodnooslobodilačkoj borbi“, na tvrđavi Kale u Skoplju
Spomenik „Osloboditeljima Skoplja“ u Skoplju, rad kipara Ivana Mirkovića
Spomenik „Kosmajskom NOP odredu“, rad kipara Vojina Stojića
Spomenik „Palim borcima NOB-a“ kod sela Belčišta, rad kipara Jordana Grabuloskog
Spomenik „Palim borcima Ciglenice“ u Zagrebu, rad kipara Tomislava Ostoje
Spomenik Sisačkom partizanskom odred u šumi Brezovici kod Siska, rad kipara Želimira Janeša
Spomenik „Palim borcima“ u Strugi, rad kipara Vojislava Vasiljevića
Spomenik „Streljanje talaca“ u Zagrebu, rad kipara Frane Kršinića
Spomenik „Slobodi“ kod Đevđelije, rad kipara Jordana Grabuloskog
Spomen-kosturnica u Velesu, rad arhitekte Save Subotina
Spomenik „Palim borcima“ u Crikvenici, rad kipara Zvonka Cara
Spomenik „Palim borcima i žrtvama fašizma“ u Rovinju, rad kipara Ivana Sabolića
Spomenik „Rudarima palim u NOB-u“ iznad Kosovske Mitrovice, rad kipara Bogdana Bogdanovića
Spomenik „Ustanku naroda Hrvatske 1941“ u Srbu, rad kipara Vanje Radauša
Spomenik „Revoluciji“ u Podgariću, rad kipara Dušana Džamonje
Spomenik „Zvezda“ u spomen-parku „Čačalica“ kod Požarevca, rad arhitekte Branislava Stojanovića i kipara S. Mišića

Spomenici posvećeni borbi Titovih partizana i ilegalaca Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji (1941.1945.) postavljani su diljem bivše Jugoslavije u formi spomenika, arhitektonskih objekata, spomen-mauzoleja, skulptura, spomen-bisti, spomen-ploča, spomen-zgrada, spomen-groblja i inih.

Prema nepotpunim podatcima u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji podignuto je oko 15.000 spomenika posvećenih tzv. Narodnooslobodilačkom ratu. Mnogi ovi spomenici srušeni su ili oštećeni tijekom raspada SFRJ devedesetih godina.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Tijekom Velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH, uništeni su, uklonjeni, ili odstranjeni brojni spomenici posvećeni Narodnooslobodilačkoj borbi. Na području Hrvatske uklonjeno je ili uništeno više od 3.000 spomenika, a među njima su: Spomenik „Pobjede naroda Slavonije“ u selu Kamenska, rad kipara Vojina Bakića, srušen 1991. godine; spomenik narodnom heroju Stjepanu Filipoviću u Opuzenu, rad Mire Vuce, srušen 1991. godine; spomenik „Tuđe nećemo - svoje nedamo“ na Visu, rad Antuna Augustinčića iz 1964., uklonjen 1994. godine; Spomenik narodnom heroju Nikoli Miljanoviću Karauli u Podravskoj Slatini, srušen 1991. godine, i ini. Na području Bosne i Hercegovine srušeni su spomenici: „Palim borcima“ u Livnu, rad Antuna Augustinčića iz 1952., srušen 1992. godine; „Palim borcima“ na Makljenu, kod Rame, rad Boška Kućanskog iz 1978. godine, srušen 1995. godine; kao i spomenici u Drvaru, Bosanskom Petrovcu i Bosanskom Grahovu.

Hrvatska vlada novčano je poduprla obnavljanje Titovog kipa u Kumrovcu, spomenika „Poziv na ustanak“ u Bjelovaru i spomenik ustanku u Srbu. Lokalne vlasti obnovile su dosad oko 300 spomenika. U kolovozu 2011. godine, Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske pokrenuo je „Apel za obnovu sedam kapitalnih spomenika NOB-u“. Inicijativni odbor apela predvodi bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.[1]

Popis autora značajnijih spomenika[uredi | uredi kôd]

  • Borka Avramova
    • Spomenik „Pobedi“ (poznat i pod imenom „Žena borac“), 1961. godina - postavljen u Tetovu.
  • Đorđe Andrejević Kun
    • Spomenik-mozaik „Revoluciji“, 1957. godina - postavljen u Ivanjici. U izgradnji spomenika sudjelovali su i Nada Hude, Miloš Gvozdenović i Ljuba Lah.
  • Šime Vulas
    • Spomenik „Podhumskim žrtvama“, 1970. godina - podignut na mjestu nekadašnjega sela Podhum kod Rijeke, čije su stanovništvo 1942. godine talijanski fašisti u cijelosti pobili, a selo spalili.
  • Aleksandar Zarin
    • Spomenik „Otporu“, 1961. godina - postavljen u Adi.
    • Spomenik „Palim borcima“ (poznat i pod nazivom „Ratnici“), 1965. godina - postavljen u Novom Kneževcu.
  • Marijan Kocković
    • Spomenik „Palim borcima“,1955. godina - postavljen u Gacku.
    • Spomenik „Palim borcima i žrtvama fašizma“ - postavljen u Glamoču.
  • Jovan Soldatović
    • Spomenik „Streljanim rodoljubima“, 1962. godina - postavljen u Žablju.
    • Spomenik „Žrtvama racije“, 1971. godina - postavljen u Novom Sadu.
    • Spomenik „Žrtvama racije“ - postavljen u Čurugu.
  • Luka Tomanović
    • Spomenik „Palim borcima i žrtvama fašizma“, 1954. godina - podignut u Herceg-Novom. U izgradnji spomenika sudjelovao je i arhitekt Nikola Dobrović.
    • Spomenik „Palima za slobodu“, 1954. godina - podignut u Kotoru. U izgradnji spomenika je sudjelovao i arhitekt Vojislav Đokić.


Spomenik narodnom heroju Stjepanu Filipoviću (1916.1942.) na brdu Vidraku, kod Valjeva. Podignut 28. listopada 1969. godine, rad kipara Vojina Bakića.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Bosna i Hercegovina[uredi | uredi kôd]

Makedonija[uredi | uredi kôd]

Slovenija[uredi | uredi kôd]

Srbija[uredi | uredi kôd]

Vojvodina[uredi | uredi kôd]

Hrvatska[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Miloš Bajić, ur. Spomenici revoluciji: Jugoslavija. „SUBNOR Jugoslavije“ Beograd, „Svjetlost“ Sarajevo, 1968.
  • Vojna enciklopedija (knjiga sedma). Beograd, 1974.
  • Vojna enciklopedija (knjiga deveta). Beograd, 1975.
  • Milenko Patković, Dušan Plećaš. Vodič uz kartu. Izbor spomen-obilježja Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije. „Glas Slavonije“, Osijek, 1975.
  • Drago Zdunić, ur. Revolucionarno kiparstvo. „Spektar“, Zagreb, 1977.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Glas-slavonije. hr, pristupljeno 15. listopada 2011.
  2. Mdc.hr: Popis izvedenih spomenika Antuna Augustinčića, pristupljeno 20. ožujka 2015.

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Partizanski spomenici