Pastruga

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pastruga
Pastruga
Pastruga
Status zaštite

Status iucn2.3 CR.svg

Status zaštite: Kritično

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Actinopterygii
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Potporodica: Acipenserinae
Rod: Acipenser
Vrsta: A. stellatus
Dvojno ime
Acipenser stellatus
Pallas, 1771.
Područje života
Sinonimi
Accipenser seuruga
Acipenser helops
Acipenser ratzeburgii
Acipenser stellatus donensis
Acipenser stellatus danubialis
Acipenser stellatus illyricus

Pastruga (lat. Acipenser stellatus), poznata i kao dunavska jesetra ili zvjezdan, jedna je od najrjeđih i prehrambeno najvažnijih riba roda Acipenser. Važna je za proizvodnju kavijara, a meso se smatra delikatesom u okolici Kaspijskog jezera.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Pastruga živi u Crnom moru, Azovskom moru, Kaspijskom jezeru, rijekama Volgi, Dunavu, Donu, Uralu, Tereku, Sulaku i Kuri. Ponekad zaluta u Egejsko i Jadransko more.[1]

U Dunavu se ne pojavljuje uzvodnije od Srbije jer Hidroelektrana Đerdap predstavlja nepremostivu prepreku za njene migracije. Prije izgradnje HE Đerdap, pastruga je nastavala i donji tok rijeka Save i Drave.[2]

Opis vrste[uredi VE | uredi]

Pastruga naraste do najviše 220 cm. Tijelo joj je izduženo, a glava prekrivena koštanim pločama. Leđa su joj crna, sa svjetlijim bokovima i bijelim trbuhom. Rilo je dugačko, izduženo i blago uzdignuto.

Prehrana joj se sastoji uglavnom od ribe, mekušaca, rakova i ličinki kukaca.

Tijekom dana obitava u površinskim slojevima vode, a po noći u dubljim dijelovima. Migratorna je vrsta, pa prezimljuje u slanim vodama, a na proljeće migrira nazad u slatke vode na mrijest (anadromna vrsta).

Mužjaci spolnu zrelost dosegnu s četiri godine, a ženke sa sedam. Parenje traje od svibnja do srpnja, nakon čega ženka izbacuje 20.000 - 350.000 jaja. Životni vijek pastruge je oko 25 godina.[2]

Ugroženost i zaštita[uredi VE | uredi]

Porast komercijalnog ribolova tijekom 20. stoljeća uzrokovao je drastično smanjenje brojnosti pastruge. Drugi element koji ugrožava opstanak vrste je regulacija vodotoka kroz melioraciju, kanalizaciju vodotoka i izgradnju velikih hidroelektrana bez tzv. "ribljih staza".[2]

Najbolji prikaz lošeg stanja je pad ukupnog ulova. 1992. godine ukupni ulov bio je 2.730 tona, dok je 2004. godine bio jedva 38 tona (pad od 98%), a trend pada brojnosti se nastavlja. Kako bi se vrsta zaštitila od izumiranja, osniva se sve više ribogojilišta, ali rezultati uzgajanja još nisu u potpunosti poznati.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 http://www.iucnredlist.org/details/229/0
  2. 2,0 2,1 2,2 Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2006., str. 45-46