Patuljasti lemuri
Patuljasti lemuri | |
---|---|
Phaner furcifer | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Primates |
Podred: | Strepsirrhini |
Infrared: | Lemuriformes |
Natporodica: | Cheirogaleoidea Gray, 1873. |
Porodica: | Cheirogaleidae Gray, 1873. |
Rodovi | |
Baze podataka | |
Patuljasti lemuri (Cheirogaleidae) su porodica iz reda primata. Ranije su patuljasti lemuri smatrani potporodicom lemura, dok se danas smatra da su samostalna porodica koja ima ,trenutno, 23 vrste svrstane u 5 rodova.
Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]
Sve vrste ove porodice žive samo na Madagaskaru.
Opis[uredi | uredi kôd]
Patuljasti lemuri su mali, teški su od 200 do 300 grama, i među najmanjim su primatima uopće. Imaju dugo, meko krzno. Gornja im je strana sivo smeđa do crvenkasta, dok su s donje strane, naprotiv, svijetli. Krzno nema puno šara. Tipično za ovu porodicu su uske uške i velike oči koje su smještene jedno blizu drugog, kao i duge zadnjenoge. Kao svi Strepsirrhini, i oni imaju tipičnu kandžicu na drugom prstu zadnjih nogu. Dužina tijela im se kreće od 13 do 28 cm, dok im je rep vrlo dug, ponekad jedan i pol puta dug kao tijelo.
Način života[uredi | uredi kôd]
Patuljasti lemuri su noćne životinje. Izvrsni su penjači, a mogu i vrlo daleko skakati, balansirajući pri tome repom. Ako siđu na tlo, što se rijetko događa, zbog svojih dugih nogu kreću se skakutanjem. Dan provode u dupljama stabala ili u gnijezdima koja sami grade. Patuljasti lemuri su monogamni i kao par žive sa svojim mladuncima iz zadnjih jednu do dvije godine. Neke vrste skupljaju zalihe masnoće na zadnjim nogama i na korijenu repa, a u vrijeme vrućih sušnih mjeseci zapadaju u "sušni san".
Hrana[uredi | uredi kôd]
Sve vrste ove porodice su svežderi. Hrane se voćem, cvijećem i lišćem (ponekad i nektarom), kao i kukcima, paucima i malim kralježnjacima.
Razmnožavanje[uredi | uredi kôd]
Ženke imaju najčešće tri para sisa. Nakon 60 dana skotnosti, donose na svijet jedno do četvoro (najčešće dva ili tri) mladunca. Nakon pet do šest tjedana mladunci prestaju sisati, a pred kraj prve ili tijekom druge godine godine postaju spolno zreli. Pod ljudskom skrbi, doživljavaju do 15 godina dok im je očekivani životni vijek u prirodi vjerojatno kraći.
Ugroženost[uredi | uredi kôd]
U prirodne neprijatelje patuljastih lemura spadaju sovovke i madagaskarski prstenastorepi mungos iz porodice Viverridae. Za ove životinje je danas najveća opasnost krčenje šuma koje su njihova prirodna staništa. Možda su preživjeli još samo u zaštićenim područjima.
Rodovi[uredi | uredi kôd]
Porodica se dijeli na pet rodova s 23 vrste:
- Cheirogaleus, sedam vrsta,
- Allocebus trichotis,
- Microcebus, devet vrsta,
- Mirza, dvije vrste,
- Phaner, četiri vrste.