Paula Preradović

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Paula Preradović (Beč, 12. listopada 1887.Beč, 25. svibnja 1951.), poznata i kao Paula von Preradović i Paula Molden, bila je austrijsko-hrvatska pjesnikinja i pripovjedačica.

Životopis[uredi VE | uredi]

Paula von Preradović rodila se u Beču 1887. godine. Njezin je otac Dušan Preradović sin hrvatskog književnika Petra Preradovića.[1] Djetinjstvo i mladost od 1889. do 1901. godine i od 1905. do 1913. godine provela je u Puli gdje je njezin otac služio kao austrougarski mornarički časnik.[1] Katolički internat pohađa u Sankt Pöltenu od 1901. do 1905. godine a po povratku u Pulu piše prve pjesme koje su objavljene u prijevodu na hrvatski jezik (Iz pjesama Paule pl. Preradović, Zagreb, 1910.) a potom u njemačkoj zbirci Südlicher Sommer, 1929. godine.[1] Godine 1916. udala se za austrijskoga novinara i povjesničara Ernsta Moldena, s kojim će poslije imati dva sina (Otto Molden, političar, i Fritz Molden, izdavač). Živjela je u Kopenhagenu a od 1920. u Beču, gdje su je 1945. godine uhitili nacisti zbog sudjelovanja u pokretu otpora.[1][2]

Umrla je u Beču 1951. godine.

Književno stvaralaštvo[uredi VE | uredi]

Za života objavila je nekoliko zbirki poezije i proze, a posmrtmno joj je 1995. godine objavljen dnevnik u kojem je opisala posljednje dane Drugoga svjetskog rata u Beču. Ipak, najpoznatija je kao autorica teksta nove austrijske himne Land der Berge, Land am Strome (Gorovita zemljo, zemljo na rijeci).[2][3] Za to autorsko djelo je 1947. godine nagrađena s 10.000 šilinga. Napisala je autobiografski roman Kindheit am Meer u kojem se prisjeća svoga djetinjstva u Puli, svojoj "izgubljenoj domovini", a objavljen je u knjizi Ernsta Moldena Paula von Preradović. Porträt einer Dichterin, 1955. godine.[1]

Otac Paulin Dušan bio je veliki hrvatski rodoljub te je u tom duhu odgajao i svoju kćer Paulu.[4] Gotovo sva Paulina prozna djela, a i neka pjesnička, uzeta su iz hrvatske prošlosti.[4] Prvu pjesničku zbirku, Südlicher Sommer (Južno ljeto, 1929.) posvetila je svome pradjedu, djedu i ocu a posveta u prijevodu glasi:

"Vama, moji oci,
Tebi, Ivane Preradoviću, legendarni oficiru
U Pappenheimovoj četi,koji si pao
od švedske kugle;
Tebi, Petre Preradoviću, djede moj, blagoslovljeni
pjesniče svoga naroda;
i tebi oče moj, Dušane Preradoviću,
mornaru i istraživaču; uspomeni tvoje ljubavi
i neizmjerne gorčine, koja ti je pala u dio:
Vama posvećujem ove pjesme."[4]

Očev povijesni rad Eine normanische Landung in Dalmatien 1075 (Normansko izkrcavanje u Dalmaciji 1075.) nadahnuo je Paulu na pisanje kraljevske legende o Slavčevoj sudbini (Königslegende, 1950., hrv. prijevod Legenda o kralju Slavcu, Beč, 1972.), sudbini jednog od posljednjih hrvatskih vladara, koji, po očevoj tvrdnji, nije bio ubijen, nego prognan na jedan pusti otok u Jadranu.[4]

Djela[uredi VE | uredi]

Lirika[uredi VE | uredi]

  • Iz pjesama Paule pl. Preradović, Zagreb, 1910.
  • Südlicher Sommer: Gedichte (Ljeto na jugu), zbirka pjesama, München, 1929.
  • Dalmatinische Sonette (Dalmatinski soneti), zbirka pjesama, Berlin-Wien-Leipzig, 1933.
  • Lob Gottes im Gebirge, Salzburg-Leipzig, 1936.
  • Ritter, Tod und Teufel, Innsbruck, 1946.

Proza[uredi VE | uredi]

  • Pave und Pero: Roman, roman, Salzburg, 1940., (u romanu opisuje tragične događaje iz života svojega djeda Petra Preradovića i njegove prve supruge Pavice)[1] (hrv. izd. Pave i Pero: roman, Zagreb, 1940., prevela Božena Begović,[5] tal. izd. Pave e Piero / Paula von Preradović, Torino, 1942.; Milano, 1994.)
  • Königslegende, Innsbruck, 1950., (hrv. prijevod Legenda o kralju Slavcu, Beč, 1972.; preveo i uvod o spisateljici napisao Mirko Čović)
  • Die Versuchung des Columba: novelle, Salzburg, 1951., (hrv. izd. Kolumbova kušnja, Split, 1972.)
  • Gesammelte Werke, sabrana djela, Beč, 1967.
  • Wiener Chronik 1945, Beč, 1995.

Spomen[uredi VE | uredi]

U Puli je, na kući u kojoj je živjela, u spomen na Paulu von Preradović, prigodom 50. obljetnice njezine smrti, postavljena spomen-ploča.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]