Pavlini

Izvor: Wikipedija

Red svetog Pavla, prvog pustinjaka je crkveni red, koji je ime dobio po sv. Pavlu Tebanskom, svetcu iz III./IV. stoljeća.

Sadržaj 1 O pavlinima 2 Bilješke 3 Poznatiji samostani 4 Poznatiji pavlini 5 Vanjske poveznice

[uredi] O pavlinima

Tradicija ga smatra prvim pustinjakom i začetnikom kršćanskog anahoretizma. U doba kada je rimski car Decij proganjao kršćane, odlazi u pustinju, gdje je do konca života živio isposnički, u samoći i kontemplaciji.

Pavlini se još zovu i Red Svetog Pavla Pustinjaka. Oni su kontemplativno - aktivni crkveni red.

U puku ih se još naziva i „bijelim fratrima” zbog boje habita.

U pavlina se posebice njeguje pobožnost prema BDM i anđelima čuvarima. Jedna od glavnih karizma pavlinskog reda jest molitvena zaštita nerođene djece.

Od upravnih djelatnosti, vode marijanska svetišta i skrbe za hodočasnike.

Generalna Uprava je u svetištu Crne Gospe na Jasnoj Gori. Po svojom revnoj ispovjesti su poznati, naročito u Poljskoj.

U Hrvata se pavlini javljaju i u Bačkoj na području Subotičke biskupije, gdje ih bilježi da imaju samostan sv. Križa na riječnom otoku na Dunavu kod Monoštora ^[1].

[uredi] Bilješke

[uredi] Poznatiji samostani

• pavlinski samostan (Kamensko),
• pavlinski samostan (Lepoglava), (lepoglavska čipka!) [1]
• pavlinski samostan (Sveti Petar u Šumi),
• pavlinski samostan (Svetice)

[uredi] Poznatiji pavlini

• Ivan Belostenec
• kardinal Juraj Utješenović(Utješinović)-Martinuzzi (poznat i kao Frater Georgius/Fráter György)

[uredi] Vanjske poveznice

• Pavlini u Hrvatskoj
• [2]
• Pavlini na redovnici.hr

Nedovršeni članak Pavlini koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.