Pawnee Indijanci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Govorno područje jezika plemena Pawnee
Pawnee i plemena Dhegiha
Borba Pawneeja sa članovima ekspedicije Pedro De Villasura 1720.
Petalesharo (c. 1797—1832) na litografiji Charles Bird Kinga iz 1838.
Polupodzemna zemljana koliba Pawneeja
Zastava Vučjeg naroda.

Pawnee (Chahiksichahiks, Pani, Pana, Panana, Panamaha, Panimaha). - Pleme prerijskih Indijanaca porodice Caddoan sa srednjeg toka Platte Rivera i na Republicanu, pritoci Kansasa, u Nebraski i Kansasu. danas njih oko 3,000 živi u Oklahomi.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Pawnee dolazi iz domorodačkog naziva pariki (isto kao i kod imena plemena Arikara), u značenju 'rog' , u aluziji na način češljanja uvojaka skalpa (vidi Arikara). Ostala plemena označavala ove Indijance imenom 'vuka' , odnosno 'vučjim narodom' . Vuk je simbol plemena Pawnee i danas se nalazi na njihovoj plemenskoj zastavi. Od njima stranog Algonquianskog plemena Arapaho nazivani su Ahihinin, "wolf people"; Ho-ni'-i-tani-o, Cheyenne naziv koji znači "little wolf people" i Kuitare-i, kod plemena Comanche znači "wolf people" a isto i kod Hidatsa Indijanaca Tse-sa do hpa ka. Isto značenje mogli bi imati i nazivi Awahi, kod Caddo i Wichita Indijanaca i Awahu, kod Arikara. Pleme Tonkawa, sa prerija Teksasa, od Wichita su preuzeli naziv Awahi i prilagodili ga svom jeziku, u obliku Awó. Manje poznati naziv je Chahiksichahiks, "men of men," kojim nazivaju sebe i sva plemena koja smatraju civiliziranima. Ostali nazivi za njih bili su Xaratenumanke, kod Mandana, Paoneneheo, stari Cheyenne naziv, u značenju "the ones with projecting front teeth"; Dárazhazh, kod Indijanaca Kiowa Apache; Páyin kod Kansa i Harahey, u Coronadovim dokumentima.

Bande[uredi VE | uredi]

Pawnee Indijanci u stvarnosti su bili konfederacija od četiri plemena, ili bolje reći bande. Ove konfederirane bande bile su:

  • Chaui ili Grand Pawnee,
  • Kitkehahki ili Republican Pawnee, koji se sastoje od bandi Kitkehahki i Little Kitkehahki. Kod Kitkehahkija Murie navodi i nazive bandi Black Heads i Karikisu, za koje Lesser i Weltfish (1932) smatraju da su Black Heads bili neko društvo (možda tajno), a Karikisu ženski ples, koji se izvodio prije sadnje kukuruza (vidi Sacred Ceremonies).
  • Pitahauerat ili Tapage Pawnee (Tappage), sa ograncima Pitahauerat i Kawarakis.
  • Skidi ili Skiri Pawnee (Loup Pawnees, Wolf Pawnee).

Lokacija i populacija[uredi VE | uredi]

Tradicionalni Pawnee-teritorij prostirao se u dolinama rijeka Loup i Platte i uz rijeku Republican, u sadašnjoj Nebraski. Ovo područje oni nastanjuju kroz njihovu cijelu poznatu povijest, sve do odlaska na rezervat u Oklahomu 1874-1875. Njihova populacija procijenjena je na između 9,000 i 10,000 u ranom 19 stoljeću. Kasnije im broj opada ,a 1859 iznosi oko 4,000; 2,000 (1876); 650 (1900); i u novije doba 2,000 (1970).

Povijest[uredi VE | uredi]

Pawnee Indijanciživjeli su svojewvremeno u Teksasu ,tamo gdje su i bila nastanjena Caddoan plemena, međutim već 1541. kada Coronado posjećuje Quiviru, oni su nastanjeni u području Platte, u južnoj Nebraski, organizirani u 4 konfederirane bande ili plemena Tapage ili Noisy, Wolf ili Skidi, Grand ili Chaui i Republican. Pawnee svoj teritorij, kada dolaze u kontakt sa francuskim trgovcima (oko 1750), šire i na područje Republicana u Kansasu i području Niobrare u Nebraski. Godine 1806. španjolski vojnici posjećuju Pawneeje upravo nešto prije dolaska ameruičkog istraživača Zebulon Montgomery Pikea, koji nam ostavlja obilje podataka o brojnom stanju Pawnee bandi, navodeći i spolnu populaciju, broj nastambi i količinu vatrenog oružja kojom su raspolagali. Prema njemu Pawnee love bizona, dabra, vidru, jelena i drugo a krznima, kao i većina plemena, prodaju na tržištu u St. Louisu. Zloglasno žrtvovanje ljudi jutarnjoj zvijezdi Ho-Pir-i-Kuts (Venera), ukinuo je Skidi-poglavica Petalesharo. Pawnee su bili ratoboran narod, a osobito su to iskazivali prema Siouxima, sa Oto Indijancima su bili u prijateljskim odnosima a protiv SAD nisu nikada ratovali. Dobre odnose sa SAD-om iskazuju i time što američkoj vojsci pomažu u skautskim poslovima, a Pawnee battalion štiti američku željeznicu Union Pacific RR, od napada drugih plemena. Njihova populacija gubi se 1830.-tih i 1840.-tih u ratovima sa Siouxima, a pogađaju ih i epidemije boginja i kolere, tako da 1876. prepuštaju svoju zemlju u Nebraski SAD-u, a oni odlaze na rezervat u Oklahomu, koji se raspada nakon što se zemlja počela dodjeljivati pojedinačno, danas okrug Pawnee.

Etnografija[uredi VE | uredi]

Običaji

Pawnee-kultura je prerijska, ali se donekle razlikuje od tipičnih preriskih plemena kao kod Arapaha i Šajena. Pawnee su sjedilačko pleme, agrikulturno, koji žive u velikim stalnim naseljima čije su nastambe polu-podzemne i zemljane. Pawnee uzgajaju kukuruz, vješti su jahaći i uzgajivači konja i lovci na bizone, ali glavna preokupacija je ostao kukuruz. Pawnee su jedino pleme lovaca na bizone u preriji koje još sredinom 19. stoljeća običava žrtvovati djevojke, a u njihovom svetom plemenskom svežnju nalazi se najdragocjeniji fetiš, kameni klip kukuruza. Osvajanjem prerije i dolaskom konja na preriju, za lov i transport se koristi konj, a za vrijeme lova na bizone stanuju u kožnom šatoru-tepee. Ceremonije Hako (u pawneeju Hakkopirus), su bili serije socijalnih i religioznih rituala Chaui-Pawneeja, za koje etnografkinja Alice C. Fletcher, kaže da su Pawnee-oblik ceremonije Calumeta, a Eva Lips navodi kako se održavaju čast ptica orlova, pataka, jastrebova i drugih. Hako je Pawneema ono što je Big House Lenni Lenapima, ili Hunka kod Siouxa. -Atira ("Vault-of-the-Sky") je nebeski svod, ona je žena Tirawina, majka-kukuruz i sveta majka zemlja svim stvorenjima, i ona je i vođa hako-ceremonija. Njezin muž Tirawa je stvaralac i bog neba. On je Pawneeje naučio vještinama govora, oblačenja, pravljenja vatre, lovu, obrađivanju zemlje, bojanju tijela, pušenju duhana i religioznim ritualima i žrtvovanju. Vjetar, kiša, gromovi i munje, njegovi su glasnici.

Društvena organizacija

Pawnee su podijeljeni u 4 spomenute grupe, od kojih svaka ima nekoliko sela a Chaui su bili vodeća. Priroda i srodstvo ovih 4 bandi, su daleko od najjasnijeg. Fletcher (1949: 213) koristi termin "confederacy", dok Lesser (1933: 1) navodi da su ove četiri bande politički nezavisne jedna od druge / says that aboriginally the four bands were politically independent of each other./ Drugi pak izvori (Densmore 1929: 3, and Linton 1922: 5) navode da je politička struktura plemena slična strukturi bande, i da je postojalo plemensko vijeće sastavljeno od vijećnika iz raznih bandi. Što se tiče Skidija, ili Vučjih ponija, oni su najbolje opisani. U ranom 19. stoljeću Skidi su bili federacija od 13 sela sa vrhovnim vijećem poglavica i ceremonijalnom organizacijom. Svako pripadajuće selo imalo je poglavicu i vijeće. U Političku strukturu integriran je razredni sistem, koji uključuju odjeljke nalik klasama. Najviši razred čine poglavice. Nakon njih slijede ratnici, svećenici i šamani. Iza njih dolazi običan puk, ljudi bez utjecaja i moći, a čine manje od polovice populacije bande. Na samom dnu su ljudi van svih ovih klasa, oni žive na rubovima sela jer su prekršili plemenske zakone i običaje. Tradicionalno je postojala i klasa robova, to su bili ljudi iz drugih plemena, zarobljeni tijekom ratnih pohoda, pa zatim inkorporiranih u pleme. Sela su endogamna. Poliginija se prakticira, striktno sororalna ,nasljeđe je matrilinearno, a stanište matrilokalno, sistem srodstva tipa ‘crow’, to jest onakav kakav su etnolozi zabilježili i opisali kod Crow Indijanaca, I može ga se naći širom svijeta. Veličina zemljane pawnee-nastambe varira ,pa može u njoj živjeti jedna, ali češće više obitelji, prema Weltfish (1965: 14), u većini nastambi može živjeti od 30 do 50 ljudi.

Osnovna podjela zajednice je dualna, i sastoji se od sjeverne ili zimske polutke i južne ili ljetne. Ove polutke osobito dolaze do izražaja prilikom održavanja ceremonija i raznih igara. Murie (1914: 558-559) navodi i 10 muških društava (fraternalne i ratnička društva). Svako ovo društvo ima sveti zavežljaja koji je vezano cijeli život, a jedna osoba mogla je biti istovremeno član svih 10 društava, I njegove bi javne funkcije bile vezne uz rat I (ili) lov. Postojale su I privatne organizacije, koje nisu imale oficijelnih funkcija, niti su bile priznate, ali bi dolazile do izražaja u vremenima kakve potrebe. Uza sve ovo pawnee su imali I 8 muških medicinskih društava. U svakoj bandi, ova su društva bila odgovorna upravljanje u Velikoj Ceremoniji Medicine ("Grand Medicine Ceremony"), koja traje 20 dana ili više, u Doctors' Dance (jednodnevna ceremonija) i ceremonije koje su se održavale u proljeće i jesen. Ove kasnije ceremonije održavale su se u Velikoj Kolibi Medicine ("Grand Medicine Lodges"). Da Pawnee kulturno odudaraju od pravih prerijskih plemena, primjer je i Sun Dance, koji kod njih nije nikada saživio. Ovdje treba naglasiti da su Pawnee i njihov ogranak Arikara nazivani i Black Pawnee porijeklom od Caddoan Indijanaca čiji je dom bio američki Jugoistok, područje u kojem se prakticiral ratarstvo, žrtvovanje ljudi, kanibalizam i tetoviranja. U suvremeno vrijeme, u ranom 20. stoljeću Pawnee prihvaćaju Grass Dance, Ghost Dance i kult peyote.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Ralph Linton, Sacrifice to the Morning Star by the Skidi Pawnee (1922)
  • Waldo R. Wedel, An Introduction to Pawnee Archeology, Bureau of American Ethnology Bulletin 112, 1936.
  • G. E. Hyde, Pawnee Indians, 1951

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]