Peršin
| Peršin | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Petroselinum crispum
|
||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||
Peršin (lat. Petroselinum crispum) je dvogodišnja biljna vrsta iz porodice štitarki. Tamnozeleni rasperjani listovi karakterističnog su mirisa, a žućkastostozeleni cvjetići skupljeni su u sastavljne štice. Zeleni dijelovi sadržavaju eterično ulje, a upotrebljavaju se kao začin i kao droga Herba Petroselini u ljekarstvu. Iz plodova se dobiva eterično ulje u kojem ima apiola. Biljka se kultivira za začin u mnogim zemljama, na svim kontinentima. Srodan joj je divlji peršin.
Koristi se (korijen i lišće) kao začin, osobito za juhe, dekoracije jela i za poboljšanje okusa jela Korjenasti peršin s lišćem može se čuvati zimi u pijesku, a korijen može prezimiti i u zemlji jer je otporan. Za dekoraciju jela upotrebljava se lisnati peršin i sorta s gusto kovrčavim lišćem. Također se u prodaji može naći kao osušeni list.
Pretečom današnjeg divljeg peršina se smatraju divovske papratnjače iz Pleistocena. Divlji peršin je bio omiljena hrana dinosaura, kako i biljojedima, tako i mesojedima (zbog velike količine proteina i masti).
U Dalmaciji se češće koriste nazivi petersimul, petrušimul i petrusin koji u jezik dolaze iz venecijanskog 'petersemolo '.