Perast

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Perast
Položaj
Općina/Grad
Zemljopisni podaci
Površina km2
Stanovništvo
Broj stanovnika (2003.) 349
Ostalo
Pošta
Pozivni broj 032

Widok na Perast z zachodu 01.JPG

Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor. Nalazi se na 12 km od Kotora, u pravcu Risna, točno ispred tjesnaca Verige.

Najveći je spomenik Boke Kotorske (Crna Gora), sav je na kamenu i cijeli kameni. Ima mnoge palače, crkve i kamene kuće. U 14. stoljeću postojalo je brodogradilište. U Perastu je radila prva pomorska škola.

Povijest[uredi VE | uredi]

Za doba mletačke vlasti, nalazilo se u komuni, zajedno sa Kotorom, Prčnjem i Dobrotom. Istaknute obitelji iz Perasta koja su obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja su Balović, Bronza, Bujović, Burović, Kolović, Mazarović, Zambella i druge.[1]

Kulturne znamenitosti[uredi VE | uredi]

Barokne palače u Perastu[uredi VE | uredi]

Perast se ističe sa 16 palača, uglavnom baroknih, a većina obitelji kojima pripada predstavlja 12 peraških bratstava (kazada).[2]

  • Palača Šestokrilović
  • Palača Lučić-Kolović-Matikola
  • Palača Bujović
  • Palača Bronza
  • Palača Balović
  • Palača Vukasović-Kolović
  • Palača Brajković-Martinović
  • Palača Smekija (Smekja, Smecchia, u narodu Smeća)
  • Palača Visković
  • Palača Mazarović
  • Palača Zmajević
  • Palača Mrsha
  • Palača Pavlovicini
  • Palača Martinović
  • Palača Krilović
  • Palača Cismae (Čismai)

Crkve[uredi VE | uredi]

  • župna crkva sv. Nikole, čiji je barokni zvonik od korčulanskoga kamena projektirao mletački arhitekt Giuseppe Beati, a radove je izveo hrvatski graditelj Ivan Krstitelj Škarpa[3]

Demografija[uredi VE | uredi]

Etnička struktura Perasta (službeni popis 2003.) izgledala je ovako:

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Po dokumentu “Talijanske zajednice u Crnoj Gori” (Comunita' nazionale italiana del Montenegro), u Perastu danas živi 140 osoba koje govore takozvanom peraštanskom inačicom venecijanskog narječja (podaci iz veljače 2008. godine).

Poznati Peraštani[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311
  2. Na vječnoj straži zaljeva Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić, Hrvatska revija 1, 2005.
  3. Vincije B. Lupis: Tri bokeška zvonika, Radio Dux, 7. travnja 2014.
  4. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  5. Kotorska biskupija
  6. [1]
  7. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  8. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  9. Na vječnoj straži zaljeva
  10. Na vječnoj straži zaljeva
  11. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  12. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  13. [2]
  14. Što je Peraštanka Jela Bujović pisala mužu Vicku 1697. iz Dubrovnika
  15. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  16. [3]
  17. Na vječnoj straži zaljeva
  18. [4]
  19. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  20. Brajković, Gracija, 1982. Peraštanin Nikola Burović – prepisivač Vetranovićeve Istorije od Dijane, Forum, br. 1-3, god. XXI., Zagreb.
  21. [5]
  22. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  23. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  24. Na vječnoj straži zaljeva
  25. [6]
  26. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  27. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  28. Na vječnoj straži zaljeva
  29. [7]
  30. [8]
  31. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  32. [9]
  33. Na vječnoj straži zaljeva
  34. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  35. [10]
  36. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  37. Na vječnoj straži zaljeva
  38. [11]
  39. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  40. [12]
  41. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  42. [13]
  43. Na vječnoj straži zaljeva

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Perast


Flag of Montenegro.svg Nedovršeni članak Perast koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.