Pijavičino

Koordinate: 42°56′35″N 17°21′43″E / 42.943°N 17.362°E / 42.943; 17.362
Izvor: Wikipedija
Pijavičino
Potomje (izbliza) i Pijavičino u daljini
Država Hrvatska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska
Općina/gradOrebić
Najbliži veći gradDubrovnik

Površina[1]12,7 km2
Visina325 mnm
Koordinate42°56′35″N 17°21′43″E / 42.943°N 17.362°E / 42.943; 17.362

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno94
– gustoća7 st./km2

Poštanski broj20243 Kuna
Pozivni broj020
AutooznakaDU

Zemljovid

Pijavičino na zemljovidu Hrvatske
Pijavičino
Pijavičino

Pijavičino na zemljovidu Hrvatske

Pijavičino je naseljeno mjesto općine Orebić na poluotoku Pelješac, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Naselje se nalazi na rubnom dijelu Župe Pelješke, uz glavnu pelješku prometnicu, u plodnoj kotlini podno okolnih brda, između Potomja na jugozapadu i Janjine na istoku.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Zlatarićeva kula

Na istaknutom dijelu naselja u prošlosti se nalazio vlastelinski ljetnikovac od kojega je ostala samo crkvica Svete Katarine.

U naselju se također nalazi i Zlatarićeva kula, boravište u kojem su živjeli plemići i obrambena utvrda koju je 1625. godine podignuo plemić Cvijeto Zlatarić. Na utvrdi je i danas vidljiv natpis: "Podiže sebi i potomcima iz ljubavi prema zelenim gajevima".

U drugoj polovini rujna 1941. u Gornjem i Donjem Pijavičinu talijanski fašistički vojnici spalili su sve kuće osim jedne, pobili 32 osobe i silovali jednu ženu. Preostalo stanovništvo pobjeglo je u Trstenik. U studenome 1943. godine selo će poharati njemački nacistički vojnici, tako što će spaliti dvije školske zgrade i Hrvatski zadružni dom.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u Pijavičinom su u 60 domaćinstava obitavala 143 stanovnika.[4]

Naselje Pijavičino: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
354
336
349
368
384
328
205
290
188
187
213
233
226
166
143
113
94
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Petar Digović, hrv. pravnik i pisac, autor knjige o hrv. pravu na Dalmaciju

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Plodna kotlina u Pijavičinom, obronci u području Dingača koji su dijelom u vlasništvu mještana Pijavičinog te odgovarajuća klima pogodni su uvjeti za uzgoj vinove loze, plemenite sorte Plavac mali, pa se mještani bave vinogradarstvom i proizvodnjom čuvenih vrhunskih peljeških vina Dingač, Postup i Plavac sa zaštićenim geografskim podrijetlom.

Osim vinogradarstva mještani se također bave poljodjelstvom, a u manjoj mjeri i turizmom.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Franko Mirošević-Dubrovački kotar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Udruga antifašista Dubrovnik, Dubrovnik 2016., str. 166., 258.
  4. DZS - Popis stanovništva 2001. godine

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pijavičino