Pirej

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pirej
Πειραιάς
Pirej
Osnovni podaci
Država Flag of Greece.svg Grčka
Periferija Atika
Prefektura Pirej
Stanovništvo
 - utjecajna zona
175.697 (2001)
466.065 (2001)
Površina
 - utjecajna zona
10.865 km²
50.417 km²
Gustoća stanovništva
 - utjecajna zona
16,171/km²
9,244/km²
Visina 0-6.6 m
Koordinate 37°57′N 23°38′E / 37.95°N 23.633°E / 37.95; 23.633Koordinate: 37°57′N 23°38′E / 37.95°N 23.633°E / 37.95; 23.633
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 185 xx
Pozivni broj 210
Registarska oznaka Z
Gradonačelnik Panagiotis Fasoulas
Službena stranica www.pireasnet.gr
Karta
Pirej na karti Grčka
Pirej
Pirej

Položaj grada na karti Grčke


Pirej (grčki: Πειραιάς) je grad u grčkoj Periferiji Atika, danas povezan sa Atenom , koja je svega deset kilometara od centra grada.

Pirej je treći grad po veličini u Grčkoj sa 175 697 stanovnika (popis iz 2001. god.) u užem gradskom središtu. U širem gradskom području, u Pireju i njegovim prigradskim naseljima živi 466 065 (popis iz 2001. god.) Grad je administrativno sjedište Prefekture Pirej. Nalazi se u Saronskom zaljevu, njegova luka je najveća europska putnička luka.[1][2]

Pirej ima dugu povijest, još iz antičkih vremena, grad se razvio u V st. pr. Kr. kada je postao glavna luka Atene. Od IV st. pr. Kr. počela je stagnacija Pireja, koja je trajala sve do XIX st. n.e. kada se grad ponovno počeo razvijati.

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad za antičkih vremena[uredi VE | uredi]

Pirej je bio naseljen već od 2600. god. pr. Krista.[3] Ime naselja Pirej znači mjesto preko prolaza. U stara antička vremena Pirej je bio kameni otok (to je danas na mjestu arheološkog nalazišta Munikia - današnji dio grada Kastela) povezan s kopnom uskom i niskom prevlakom. Na tom dijelu kopno je bilo je potopljeno morskom vodom veći dio godine, i taj teren bio je solana. Zbog toga je taj dio ozemlja antičkog Pireja zvan Halipedon (polje soli) i njegovo blatno tlo činilo je prevlaku do otoka nesigurnom. Kad su poplave prestale, prevlaka je postala sigurnija, tako je već u VI stoljeću prije Krista poluotok prvi put utvrđen od strane Hipiasa i Pirej je preuzeo ulogu glavne Atenske luke, jer je tu luka bila duboka, a starija i puno plića atenska luka prestala se upotrebljavati.

U staroj Grčkoj, Pirej je bio dio teme Atika (od vremena Klestenesa), te zaseban grad, iako je bio blisko povezan s Atenom., iako su usko povezani. Temistoklo je prvi uočio prednosti Pireja, i savjetovao Atenjanima da iskoriste Pirej kao luku, zbog njezina strateških pogodnosti, umjesto korištenja luke u pješčanoj uvali Faleron. Dobro predviđajući novi napad Perzijanaca (nakon Bitke kod Maratona), on je organizirao velike radove na utvrđivanju Pireja i izgradnji vojne luke 493. god. prije Krista. U Pireju su podignuta brodogradilišta u kojima je izgrađena moćna Atenska flota, koja se pokazala od presudne važnosti za Bitke kod Salamine, 480.god. pr. Kr. Od tog vremena, Pirej je bio bazna luka Atenske mornarice. Nakon toga su dugim obrambenim zidom povezani Pirej i Atena (radovi su završeni za Cimona 460. god. pr. Kr.) Nakon toga Pirej je procvjetao i postao luka visoke sigurnosti, što je pogodovalo i trgovini i razvoju grada. Antički grad Pirej je izgrađen po planu arhitekta Hipodamusa iz Mileta sa čuvenom pravokutnom osnovom, vjerojatno u doba Perikla. Gradska Agora Pireja nazvana je po Hipodamus iz Mileta, da mu se i time oda priznanje.

Zidine koje su u antičko vrijeme povezivale Atenu sa njezinom lukom Pirej

I za vrijeme Peloponeskih ratova, Pirej je bio glavna Atenska luka, ali je zato poslije toga trpio nakon poraza.

Nakon poraza Atene, Spartanci su okupirali Pirej i dali porušiti zidine i uništili zgrade brodogradilišta i flotu. Nakon toga Pirej kao luka nije bio konkurentan luci Rodos, koja je preuzela kontrolu nad trgovinom u Egejskom moru.

Nakon ponovne uspostave Atenske demokracije, Konon je obnovio gradske zidine 393. god. pr. Kr., i dao sagraditi hramove Afrodite Euploie, Zeusa i Atene, i sagradio slavni hram Skevotiki, čije su ostatci otkriveni na lokalitetu Zea.

Malu renesansu grad je doživio u vrijeme Aleksandra Velikog, ali to nije dugo trajalo. Grad je zauzeo i potpuno uništio rimski vojskovođa Lucija Kornelija Sule, 86. god. pr. Kr. Razaranje grada dovršeno je 395. god. n.e. od strane Gota pod Alarikom I.. Nakon toga se Pirej nije oporavio punih petnaest stoljeća.

Za vrijeme vladavine Bizanta Pirejska luka je povremeno korištena za ratno brodovlje, ali vrlo rijetko jer je bila vrlo daleko od Konstantinopolisa. Grad je potpuno izgubio na značaju, tako da mu je i ime zaboravljeno, već je nazvan Porto Leone (Lavlja luka) 1318. god., pa potom Porto Draco od strane Franci, nazvan je tako po mramornom kipu lava, koji je stajao na mjestu gdje je kasnije podignuta stara gradska vijećnica. [3]

Grad za otomanske vladavine[uredi VE | uredi]

Od 1456. god, Pirej se zove po turskom imenu Aslan Liman (Lavlja luka). Mramorni kip lava, simbol luke, odnešen ( otuđen) je iz Pireja 1688. god. za vrijeme napada Francesca Morosinija na Atenu, u venecijanski arsenal gdje se nalazi i danas. U arheološkom muzeju grada izložena je njegova kopija.Za vrijeme otomanskog carstva Pirej je bio vrlo malo naselje, u kojem je od većih objekata bio samo manastir Sv. Spiridon (1590.) i zgrade carine. Atenjani koji su bili u većini vlasnici zemlje, nisu živjeli na području Pireja. Bilo je pokušaja da se osnuje novo naselje, prvi je bio 1792. kada je doseljeno stanovništvo sa otoka Hidra, a drugi je bio za Grčkog rata za nezavisnost 1825., kada je tu naseljeno stanovništvo sa otoka Psare. Ali rast naselja počeo je tek od 1829. , do tada je to bilo malo ribarsko naselje, daleko od svoje sjajne prošlosti

Pirej u novoj Grčkoj državi[uredi VE | uredi]

Stanica metroa Pirej-Atena

Po oslobođenju Grčke i odabiru Atene kao glavnog grada 1832., počeo je ponovni uspon grada Pireja kao luke, trgovačkog i industrijskog centra nove države. 1835. Pirej je dobio status grada. 1869. izgrađena je željeznička pruga do Atene, a lučki promet je osobito porastao nakon izgradnje Korintskog kanala 1893. god. Pri kraju XIX st. Pirej je imao 51 020 stanovnika. Osnivanje Lučke uprave 1911. god. pozitivno se odrazilo na porast prometa u luci, i daljni rast grada. Izgrađene su brojne gradske ustanove, pa tako i Gradsko kazalište i Burza. Pirej je doživio demografsku eksploziju nakon Grčko- turskog rata 1922. , nakon kojeg su se doselile brojne grčke izbjeglice iz Male Azije, tako da je grad 1928. god. imao 251 659, dok je 1920. god imao svega 133 482. To je izazvalo brojne socijalne posljedice, tako da su u gradu nastale sirotinjske četvrti; Nikaia, Keratsini, Drapetsona, Koridalos. Za drugog svjetskog rata luka Pirej je doživjela značajna razaranja, nakon 1955. oštećenja su sanirana i Pirej se od tada ubrzano razvija.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Pirej je treći grčki grad sa 175,697 stanovnika u užem gradskom središtu (popis iz 2001). Metropolitanski grad Pirej, je zapravo spojen sa gradom Atenom (udaljen je svega 9 km), i ima 466 065 stanovnika (popis iz 2001. god).

Godina Stanovništvo uže gradske jezgre Stanovništvo šire gradske jezgre
1951 186,088
1961 183,957
1971 187,458 439,138
1981 196,389 476,304
1991 182,671 456,865
2001 175,697 466,065

Kultura[uredi VE | uredi]

Vrata Etioneia, na antičkoj utvrdi Pirej
Kazalište Veakeio na brdu Kastela, sa pogledom na Saronski zaljev i brdo Hemitus i dio jugoistočne Atene
Pomorski muzej Grčke

Arheološki nalazi[uredi VE | uredi]

Još i danas postoje dobro očuvani dijelovi zidina iz temistoklovih vremena, uz koje su danas smještene gradske šetnice. Dobro su i očuvana vrata na tim zidinama - Eetioneia. Lokalitet iz gradske luke - Pasalimani otkriva antički arsenal koje je podigao arhitekt Filon.

Šport[uredi VE | uredi]

Pirej je grad poznatog nogometnog kluba Olympiacos F.C., najtrofejnije grčke momčadi.

Drugi značajni gradski klub je Ethnikos Pirej, sa dugom tradicijom atletike i isto tako poznatim nogometnim klubom.

U gradu djeluje i poznati košarkaški klub Olympiacos B.C.. Pirej ima i dva značajna vaterpolo kluba; Ethnikos i Olympiacos koji dominiraju u nacionalnom prvenstvu.

Pirej ima značajne sportske objekte, stadion Karaiskakis, koji je izgrađen 1885. god. (obnovljen je 1964. i 2004.), drugi je po veličini u Grčkoj sa kapacitetom od 33 334 gledaoca. Na tom stadionu igrane su mnoge značajne međunarodne utakmice i susreti olimpijskih igara.

Stadion mira i prijateljstva, izgrađen 1985. nasuprot stadionu - Karaiskakis je drugo po veličini zatvoreno sportsko borilište u grčkoj.[4]

Luka Pirej[uredi VE | uredi]

Danas je Pirej jedna od najvećih luka Europe, sa preko 19 milijuna putnika, po tom kriteriju ( putnički transport) je treća luka na svijetu. Kao teretna luka je na 47 luka na svijetu ( najveća na istočnom Mediteranu). Iz Pirejske centralne luke plove trajekti za većinu grčkih otoka, zapadna luka je rezervirana za teretni promet. U Pireju se održava bijenalni sajam brodarske industrije - Posidonia.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Sveučilišta i znanstveni Instituti[uredi VE | uredi]

  • Sveučilište Pirej
  • Tehnološki obrazovni Institut Pirej

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Presentation. www.olp.gr. pristupljeno 2008-12-27
  2. Piraeus by Maritime Database. www.maritime-database.com. pristupljeno 2008-12-27
  3. 3,0 3,1 The Port of Piraeus Through the Ages
  4. Athens 21st Century - The Olympic Coastal Complex. athens-today.com. pristupljeno 2008-12-28

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]