Pirovac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pirovac
Pirovac (grb).gif
Pirovac na karti Hrvatska
Pirovac
Pirovac
Pirovac na karti Hrvatske
Koordinate: 43°49′N 15°40′E / 43.82°N 15.67°E / 43.82; 15.67
Županija Šibensko-kninska
Načelnik općine Ivan Gulam
Naselja u sastavu općine Kašić, Pirovac, Putičanje
Površina 40,97 km2
Stanovništvo (2011.) 1.930
Poštanski broj 22213 Pirovac

Pirovac je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Pirovac obuhvaća tri naselja: Pirovac, Kašić i Putičanje. Nalazi se na Jadranskoj magistrali, 23 km sjeverozapadno od Šibenika, na obali Pirovačkog zaljeva.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Općina Pirovac ukupno broji 1.930 stanovnika u tri naselja prema popisu iz 2011. godine.[1]

  • Pirovac - 1.704 stanovnika
  • Kašić - 126 stanovnika
  • Putičanje - 100 stanovnika

Kretanje broja stanovnika za Pirovac[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[2]

Napomena: Do 1921. iskazivano pod imenom Zlosela. U 1857., 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje Putičanje.

Uprava[uredi VE | uredi]

Općinski načelnik: Ivan Gulam (HNS), zamjenik općinskog načelnika: Ante Čubrić (HNS)

Povijest[uredi VE | uredi]

U Srednjem vijeku vlasništvo stare hrvatske plemenitaške loze Šubića, kasnije u rukama Šibenske biskupije i šibenskog plemstva, Pirovac je sa svojim prekrasnim plažama oduvijek bio mjesto za odmor privilegiranih, mjesto za ugodno življenje. O tome svjedoče i stari zapisi o Pirovcu (prve spomene nalazimo već u dokumentima s kraja 13. stoljeća), ali i ostaci naselja iz vremena Rimskog imperija na obližnjem otoku Sv. Stjepana. Naselje se posebno brzo razvijalo tijekom 15. i 16. stoljeća kada ga naseljavaju bjegunci pred turskom najezdom. Brojni povijesni spomenici iz toga vremena svjedoče o dinamičnom razvoju mjesta u davnim stolječima: gotički sarkofag s reljefom iz 1447. g. u kapelici obitelji Vrančić-Draganić na mjesnom groblju, gotička crkva Sv. Jurja iz 1506. godine koja je u 18. st. obnovljena u baroknom stilu, ostaci franjevackog samostana na otoku Sv. Stjepana iz 1511. godine.

Zanimljiva je i legenda koja kaže kako su Pirovac tijekom jednog razdoblja u povijesti nazivali "Zlo selo", zbog toga što su domaći mještani u obrani turske osvajače polili maslinovim uljem.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Pirovac je uz Primošten, Vodice i Murter najznačajnije turističko središte Šibenske rivijere. Turizam je osnovna gospodarska djelatnost. Smještaj je organiziran u apartmanima i sobama privatnih iznajmljivača.

Osim bavljenja turizmom, oko 1500 stanovnika Pirovca ostalo je vjerno tradicionalnom, zdravom načinu života oslonjenom na ribarstvo i poljoprivredu (višnja, maraška, maslina, vinova loza, smokva). Naselje je zadržalo sve tipične značajke mediteranskog arhitektonskog izričaja.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Mjesto krasi nekoliko vrijednih kulturno-povijesnih spomenika. Važni spomenici iz tog doba su: stari bedemi podignuti 1505. godine i crkva Sv. Jurja podignuta 1506. godine, a sagradio ih je Petar Draganić. Crkva je rekonstruirana u 18. stoljeću u baroknom stilu, gotički sarkofag u kapeli obitelji Vrančić - Draganić nalazi se na mjesnom groblju s reljefom iz 1447. godine i ostaci staroga franjevačkog samostana iz 1511. godine na otoku Sv. Stjepana. Na otoku su pronađeni ostatci rimske civilizacije.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovna škola Pirovac

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Kulturno umjetničko društvo "Bezdan"

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Pirovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.