Pitu Guli

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pitu Guli

Pitu Guli ( makedonski: Питу Гули) (1865, Kruševo ; 1903., Kruševo, Makedonija) je bio makedonski revolucionar (etnički Vlah) i vojni vođa za vrijeme Ilindenskog ustanka i Kruševske Republike. Bio je i istaknuti član VMRO -a, od samih njegovih njegovih osnutaka.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je u siromašnoj obitelji, tako da je već zarana (sa 17 godina) napustio Makedoniju u potrazi za boljim životom, put ga je doveo u Sofiju (Bugarska). Tu se pridružio bugarskim nacionalistima i postao član paravojne formacije (makedonski: комити) Adama Kаlmikova (bugarskog nacionaliste) koja se ilegalno ubacivala u Makedoniju, tada pod vlašću Otomanskog carstva iz Bugarske. Prilikom takvog ilegalnog prijelaza je uhićen, zajedno sa ostalim pripadnicima svoje čete i osuđen na osam godina zatvora, od kojih je sedam proveo u Trabzonu, Turska.

Po odsluženju kazne, 1885., vratio se u rodno Kruševo, osnovao ustaničku jedinicu i pridružio se VMRO - u (Unutrašnja Makedonska Revolucionarna Organizacija, makedonski: Внатрешната македонска револуционерна организација) borcima protiv Otomanskog carstva.

1902. ponovo je otputovao na rad u Bugarsku, prilikom povratka u Маkedoniju je ranjen na granici i morao se vratiti u Bugarsku. U ožujku, 1903. postaje vođa revolucionarnog odreda (makedonski: комита) i sa svojim odredom prelazi bugarsko - makedonsku granicu i dolazi u Kruševo.

Pitu Guli, 1903

Od travnja do kolovoza, 1903. uvježbavao je svoje ljude za budući Ilindenski ustanak. Za samog ustanka, bio je jedan od najvažnijih vojnih vođa. Hrabro je poginuo, zajedno sa svim svojim ljudima(oko 360 boraca) u bitci kod Mečkinog kamena, branivši grad Kruševo od brojnijih turskih napadača. Pitu Guli je danas nacionalni junak u Makedoniji i Bugarskoj, o njemu su ispjevane brojne narodne pjesme, a spominje se i u nacionalnoj himni Makedonije “Денес над Македонија”( Danas nad Makedonijom).

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Manol Pandevski: “Pitu Guli (1865-1903)”, separat Odjela za društvene znanosti Makedonske akademije nauka i umjetnosti, “Prilozi”, XVI 2, Skopje, 1985.
  • Blaže Ristovski: “Pitu Guli u makedonskoj revolucionarnoj narodnoj pjesmi” (Блаже Ристовски: „Питу Гули во македонската револуционарна народна песна”, „Прилоэи эа Илинден 1978”, II, Научно-културни средби „Десет дена Крушевска Република, Крушево, 1979).
  • Kočo Topuzoski: “Pitu Guli (1865-1903) / Život i poslije” (Кочо Топуэоски: „Питу Гули 1865-1903 / Живот и потоа”, Научно-културни средби „Десет дена Крушевска Република”, Крушево, 1995).

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]