Pleter 91

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Strojnica Pleter 91
Strojnica Pleter 91.jpg
Vrsta strojnica
Država porijekla Flag of Croatia.svg Hrvatska
Povijest uporabe
U službi 1991. - 1999. ?
Ratovi Domovinski rat, Kosovski rat ?
Povijest proizvodnje
Proizvođač Oroplet, Pleternica
Proizvedeno komada nepoznato
Inačice Pleter 91, Pleter 91 P
Svojstva
Dužina 710 mm
Masa 3,55 kg
Kalibar 9×19 mm
Domet 100 m (djelotvoran)
Kapacitet spremnika 32

Pleter 91 naziv je za hrvatsku strojnicu koja se proizvodila u Pleternici za vrijeme Domovinskog rata.

Povijest[uredi VE | uredi]

Izbijanjem Domovinskog rata hrvatska se strana suočila s nedostatkom naoružanja i vojne opreme u svim pogledima. Jedan od načina nabave oružja bila je i njegova samostalna izrada. Tako se 1991. godine u manjim tvornicama u Zagrebu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Garešnici, Ozlju, Pleternici i Turopolju počinje sa samostalnom izradom raznog vatrenog oružja, posebice pušaka. Strojnica Pleter 91 proizvodila se u bivšoj pleterničkoj tvornici Oroplet, a kao predložak korištena je britanska strojnica Sten. Nije poznat ukupan broj porizvedenih komada.

Karakteristike[uredi VE | uredi]

Pleter 91 izgledom i konstrukcijom nalikuje francuskoj strojnici Vignerom M 2. Namijenjena je za borbu iz blizine. Strojnica je teška 3,15 kg bez punjenja i 3,55 kg sa streljivom. Dužina puške je 71 cm. Kapacitet spremnika je 32 metka, a kalibar iznosi 9 mm. Brzina streljiva je 390 metara u sekundi. Nema regulatora paljbe i puca isključivo rafalno. Spremnik je dvoredan, izrađen prema uzoru na spremnik izraelske strojnice Uzi. Najbolji rezultati što se tiče preciznosti u gađanju ostvarivani su na do 100 metara udaljenosti.

Također, proizvedena je i unaprijeđena verzija ove strojnice, s prigušivačem, nazvana Pleter 91 P.

Pleter 91 nakon Domovinskog rata[uredi VE | uredi]

Nakon Domovinskog rata strojnica Pleter 91 prestaje se koristiti u sklopu Oružanih snaga Republike Hrvatske te je zamijenjena modernijim naouržanjem. Dio proizvedenih primjeraka ostao je u privatnom vlasništvu, od čega je većina predana Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske u sklopu akcije „Zbogom oružje“. Predani primjerci su uništavani, a nekoliko njih sačuvano je kao muzejski primjerci, kao npr. onaj Memorijalnog centra Domovinskog rata u Vukovaru. Ipak, manji broj i dalje je u rukama pojedinaca koji ga uglavnom čuvaju kao trofejno oružje, ali nije isključena ni aktivna upotreba. Osim toga, postoje i indicije da je nepoznat broj ovih strojnica korišten i na Kosovu za vrijeme sukoba Srba i Albanaca 1999. godine.

Izvori[uredi VE | uredi]

Hrvatskivojnik.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio je preuzet iz internetskog izdanja časopisa Hrvatski vojnik. Vidi Dopuštenje Hrvatskog vojnika.