Požega

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Požega. Za druga značenja, pogledajte Požega (razdvojba).
Požega
Požega (grb).gif
Crkva Sv. Duha u Požegi
Crkva Sv. Duha u Požegi
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava pozesko slavonske zupanije.gif Požeško-slavonska
Površina
 - ukupna 133,91 km2
Nadmorska visina[1] 152 mnm
Stanovništvo (2011.[2])
 - ukupno 26.248 stan.
Gradonačelnik Vedran Neferović (HDZ)
Gradsko vijeće
 - broj članova 19
Dan grada 12. ožujka
Zaštitnik Sveta Terezija Avilska
Poštanski broj 34000
Pozivni broj +385 (0)34
Autooznaka
Službena stranica pozega.hr
Zemljovid
Požega na karti Hrvatska
Požega
Požega
Požega na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°20′N 17°40′E / 45.33°N 17.67°E / 45.33; 17.67
Požega na karti Požeško-slavonska županija
Požega
Požega
Požega na zemljovidu Požeško-slavonske županije
Koordinate: 45°20′N 17°40′E / 45.33°N 17.67°E / 45.33; 17.67

Požega je grad u Hrvatskoj, sjedište Požeško - slavonske županije i Požeške biskupije. Od 1921. do 1991. nosio je ime Slavonska Požega.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad Požega obuhvaća 31 naselje (stanje 2006), to su: Alaginci, Bankovci, Ćosine Laze, Crkveni Vrhovci, Dervišaga, Donji Emovci, Drškovci, Emovački Lug, Golobrdci, Gornji Emovci, Gradski Vrhovci, Komušina, Krivaj, Kunovci, Laze Prnjavor, Marindvor, Mihaljevci, Nova Lipa, Novi Mihaljevci, Novi Štitnjak, Novo Selo, Požega, Ramanovci, Seoci, Stara Lipa, Šeovci, Škrabutnik, Štitnjak, Turnić, Ugarci, Vasine Laze i Vidovci.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Požega se nalazi u zapadnoj Slavoniji, u prostranoj Požeškoj kotlini koju okružuje ovalno raspoređeni vijenac starog gorja Psunj, Papuk, Krndija, Dilj i Požeška Gora.

Povijest[uredi VE | uredi]

Korijeni nastanka grada nisu jasni. Kukuljević je pretpostavio da se rimski grad Incerum nalazio na mjestu Požege. Arheološka istraživanja (D.Sokač-Štimac) kod Tekića, u središnjem dijelu Požeškog polja južno od Vetova, potstakla su većinsko mišljenje da se Incerum nalazio na tom položaju, no dokazi za to još nisu pronađeni. Manji, uglavnom usputni nalazi na tlu grada ipak su dovoljni da se postojanje jednog antičkog naselja, a također i utvrde na mjestu kasnijeg srednjovjekovnog županijskog požeškog Castruma, može smatrati izvjesnim i na mjestu Požege. Nalazi pretpovijesne keramike, ali prije svega opći vrlo povoljni uvjeti položaja za nastanak naselja ukazuju na nesumnjivi kontinuitet naseljavanja, međutim ostaje pitanje o važnosti i veličini naselja prije i u vrijeme antike.

Požega kakvu poznajemo danas, počinje se oblikovati u srednjem vijeku. Stari požeški burg izgrađen je vjerojatno u 11.stoljeću. Radilo se o šesterokutnoj utvrdi smještenoj na brijegu u središtu grada.

Požega 1221. (Požeški burg u srednjem vijeku)

Danas to brdo Požežani zovu 'Stari grad'. Požega je tada bila rezidencija hrvatsko-ugarskih kraljica, te kao takva izuzeta od nadležnosti bana i župana. Iako iz tog doba potvrda o dobivanju statusa slobodnog kraljevskog grada nije očuvana, građani civitasa uživali su povlastice jednake onima u slobodnim kraljevskim gradovima. Službeno status slobodnog kraljevskog grada Požega dobiva 1765.

Neimenovani notar Bele III. (1172.-1196.), hrvatsko-ugarskog vladara, u svom djelu 'Gestae Hungarorum',opisu najranije povijesti Mađara, govori o osvajanju tri utvrde pri prelasku preko Drave: Zagrab, Vlco i Posega. To su tada bila središta urbanizacije i najrazvijeniji gradovi u Slavoniji (koja je tada obuhvaćala prostor od Sutle do Dunava).

Požega je do danas zadržala svoj srednjovjekovni raspored ulica, s dominantnim srednjovjekovnim trgom nastalim u križištu četiri pristupna pravca (najvećim srednjovjekovnim trgom u Hrvatskoj), smještenom neposredno u sjevernom podnožju obronaka Požeške gore. Sjeverno od trga do nekadašnjih Kamenitih vrata (srušenih u 19. st). vodile su tri karakteristične međusobno usporedne ulice od kojih je ostala središnja (Cehovska - Sv. Florijana) i zapadna (Županijska) te dio istočne uz barokni Trg sv. Terezije.

Požeška županija spominje se 1210. godine, a grad je 1227. spomenut kao 'Castrum de Posege'.

Od srednjovjekovnih spomenika očuvane su dvije redovničke samostanske crkve, crkva sv. Lovre, izvorno dominikanska posvećena B.D.Mariji iz druge pol. 13.st. s gotičkim freskama, te crkva sv.Duha, izvorno sv. Dimitrija, izgrađena oko 1235., kasnije franjevačka (od 1573. do 1688.g. služila kao džamija), dok je župna sv.Pavla porušena u opsadi grada 1536.g. Županijski Castrum, smješten na osamljenoj kamenoj uzvisini porušen je do temelja početkom 19. st., ali očuvan je dio gradskih srednjovjekovnih kamenih zidina.

1537. Požega je osvojena opsadom u korist Osmanskog carstva. Grad postaje središte Požeškog sandžakata, upravni i vojni centar Slavonije. Dva glavna osvajača grada Mehmed paša Jahjaoglu, smederevski beglerbeg i Gazi - Husrev beg bosanski grade na dotadašnjem središnjem gradskom trgu najvažnije građevine kao svoje zaklade, Mehmed paša trgovačku čaršiju sa 70 dućana,a Gazi Husrev beg hamam, karavan-saraj i nekoliko dućana za uzdržavanje medrese u Sarajevu. Grad u 16. st. dobiva vodovod, prvi u Hrvatskoj nakon dubrovačkog.

Nakon bitke kod Haršanja 1687. Požega je oslobođena iduće 1688. (fra Luka Ibrišimović Sokol), a zatim konačno 1691. godine. U ovom razdoblju razvija se Požega kakvu je danas poznajemo. Grad dolazi pod vlast Habsburgovaca. Srednjovjekovnoj gradskoj osnovi dodaje se bogat barokni izgled. Obnavlja se Požeška županija, isusovci osnivaju gimnaziju (1699.), petu najstariju u Hrvatskoj, i najstariju u današnjoj Slavoniji. Franjevci 1708. g. pristupaju obnavljanju samostana iz srednjeg vijeka porušenog od strane Turaka, i dovršavaju ga 1724., te je smješten uz crkvu sv.Duha. Samostan sadrži knjižnicu s oko 15 tisuća svezaka s inkunabulama iz 16. stoljeća. Unatoč požaru u 19. stoljeću koji je uništio velik dio građe, knjižnica spada u nultu kategoriju i među vrjednijima je u Hrvatskoj. Stanovništvo je 1739. g. pogodila kuga. 1749. g., u spomen na 798 umrlih Požežana podignut je barokni kužni pil, koji i danas krasi središnji Trg u Požegi. Gradi se kazališna dvorana 1727., prva ljekarna u gradu 1740. Požega je u to vrijeme, uz Zagreb, jedini centar višeg obrazovanja u Hrvatskoj. Postojao je filozofski studij za mlade franjevce i Academia Posegana. 1763. sagrađena je i današnja Katedrala sv. Terezije Avilske.

Svoj doprinos katedrali svojim zidnim slikama dali su i glasoviti slikari Celestin Medović i Oton Iveković. Zbog mnoštva znanstvenika i književnika koje je Požega podarila Hrvatskoj, i zbog niza kulturnih ustanova i spomenika, Požega je prozvana slavonska Atena. Osobito plodno bilo je XVIII. i XIX.stoljeće. Glasoviti slikar i književnik Matko Peić je rekao kako Požega ima toliko književnih i kulturnih ličnosti da se može govoriti o požeškoj književnosti. U 19.st. važnost Požege opada u korist Osijeka i Slavonskog Broda smještenih na povoljnijih prometnim položajima uz Savu i Dravu, u ono vrijeme presudnih čimbenika zbog gradnje prvih željeznica.

Od 1921. do 1991. grad nosi naziv Slavonska Požega kako bi se razlikovao od Požege u Srbiji. 1993. nakon obnove županijskog sustava obnavlja se Požeška županija (pod imenom Požeško-slavonska županija), ali bez svog nekadašnjeg posavskog dijela, te sa znatno smanjenim područjem na zapadu, ali zato u početku obuhvaćajući Našice i pripadajuća mjesta, a nakon pripajanja Našica Osječko-baranjskoj županiji oblikuje se u današnjim okvirima.

Požega je bila poznata kao jako uporište punka. Iz Požege su anarchopunk band Apatridi, Married Body, fanzin Warhead i ostalo.[3]. U Velikoj kraj Požege održava se i punk festival "DOF - Dirty Old Festival".

Uprava[uredi VE | uredi]

Gradonačelnik: Vedran Neferović (HDZ)

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Krajem 18.stoljeća u Požešku kotlinu dolaze kolonisti iz Njemačke, a od sredine 19.stoljeća zbiva se značajno naseljavanje Požege stanovništvom iz Like, Gorskog kotara, Primorja, Češke, Slovačke, Mađarske, te kasnije od 20.stoljeća iz Hercegovine, Dalmacije, i Zagorja, a krajem 20. stoljeća uglavnom izbjeglicama iz Bosne.

Upravno područje Grada ima (prema popisu iz 2001. godine) 28.201 stanovnika, a osim same Požege obuhvaća i nekoliko okolnih, uglavnom s gradom spojenih prigradskih naselja, te nešto udaljenijih manjih sela. Uže gradsko područje ima 20.943 stanovnika.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • prehrambena industrija (čokolada, slatkiši i pića): Zvečevo
  • obrada metala (ljevaonica željeza, kućanski aparati): Plamen International, Color Emajl, ALLES
  • tekstilna industrija: Sloga IMK, Orljava
  • obrada drva i proizvodnja namještaja: Spin Valis
  • građevinski materijal (cigla, crijep)
  • vinarstvo i voćarstvo

Kultura[uredi VE | uredi]

  • U Požegi se svake godine u svibnju, od 1993., održava Hrvatski festival jednominutnih filmova.
  • od 2003. se održava pjesnička manifestacija Dani Dobriše Cesarića
  • Početkom rujna svake godine održava se Glazbeni festival Slavonije
  • Gradska knjižnica i čitaonica Požega
  • Gradski muzej Požega
  • Gradsko kazalište Požega

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Biskupski dvor, nekadašnji Isusovački Kolegij izgrađen u 18. st. kao prvi primjer otvorenog baroknog T- tlocrta u hrvatskoj arhitekturi. Podignut je na mjestu nekadašnjeg Gazi-Husrev begova hamama, koji je izgrađen na mjestu srednjovjekovnog dominikanskog samostana. Spojnim troetažnim krilom s hodnicima i središnje položenim baroknim zvonikom spojen je s crkvom sv.Lovre. U 19.st. biskup Alagović adaptirao je zgradu Kolegija u Orfanotrofij (đački dom za darovite učenike stipendiste požeške Gimnazije), a tom prilikom porušeno je njeno najvažnije južno krilo s kolegijskom kapelom. Upravitelj Orfanotrofija Ignac Horat krajem 19. i poč. 20. st. dogradio je spojno krilo do pročelja crkve sv. Lovre, dogradio je treći kat i uredio novo monumentalno pročelje (arh. Janko Holjac)
  • Crkva Sv. Lovre, gotička srednjovjekovna crkva, izvorno dominikanska 13.st. posvećena B.D.Mariji. Prvotna dvoranska propovjednička gotička crkva 13. st.vjerojatno s tri apside karakterističnog ravnog završetka, preuređena je u 14. st dogradnjom novog gotičkog poligonalnog svetišta. Početkom 16. stoljeća započeta je monumentalna renesansna pregradnja crkve rastvaranjem sjevernog zida lađe visokom renesansnom arkadom građeno vrsno klesanim blokovima kamena, ali pregradnja je naglo prekinuta pa je sjeverna lađa dograđena kao improvizacija, Gotičke freske 14. i 15.st. očuvane su u više slojeva u svetištu i lađi. Nakon 1536. g. crkva je adaptirana u džamiju, vjerojatno I Carsku džamiju sultana Sulejmana. Krajem 17. st.postala je kolegijatska crkva požeškog Isusovačkog kolegija s bogato opremljena baroknim oltarima i freskom na stropu lađe koju je naslikao Josip Kraljić, isusovački slikar i arhitekt, ujedno i superior samostana.
  • Crkva Sv. Duha i Franjevački samostan. Ranogotička (gotičko - romanička) crkva izvorno posvećena sv. Dimitriju izgrađena je oko 1235.g. u vrijeme župana Požege, kaločkog nadbiskupa Ugrina II Czaka. Izgradili su je cistercitski graditelji iz obližnje cistercitske opatije u Kutjevu, koju je također osnovao nadbiskup Ugrin II. Odlike prijelaznog, tipičnog cistercitskog gotičko-romaničkog stila potvrđuje i neki detalji monumentalnog romaničkog portala na sjevernoj strani crkve koji povezuju požešku crkvu u nekim karakterističnim detaljima s cistercitskom opatijom Zirc (u Mađarskoj), matičnom opatijom kutjevačkih cistercita. Najkasnije od kraja 13. stoljeća pripala je Franjevcima, a u 16. i 17.st. adaptirana je u džamija (vjerojatno Selima II). Izdužene lađe, izvorno prekrivene tabulatom,ima poligonalno svetište s vrsno oblikovanim svodnim sustavom rebara oslonjenih na službe čije konzole stilski također upučuju na prvu pol. 13.st. Romanički portal smješten je bočno, na sjevernom zidu lađe, a očuvani su i neobično veliki romanički prozori ne samo u svetištu nego i na oba zida lađe. Crkveni toranj je gotička građevina, vjerojatno 14.st. Franjevački samostan izgrađen je u 18. st., dijelom na mjestu srednjovjekovnog
  • Katedrala sv. Terezije Avilske, građena od 1756. do 1759.g., posvećena 1763. prema projektu štajerskih graditelja Josefa Hoffera i Johanna Fuchsa
  • Palača Požeške županije
  • Židovsko groblje
  • Trg Svetog Trojstva s baroknim kućama i kužnim pilom
  • Trg Matka Peića

Šport[uredi VE | uredi]

  • NK Slavonija
  • NK Dinamo Vidovci
  • Sportsko - Rekreacijski Centar
  • Sportska Dvorana Grabrik
  • Brdsko biciklistički klub Požega
  • Biciklistički klub LUKS Racing Team
  • KK Požega
  • ŽKK Požega
  • RK Požega
  • ŽRK Požega
  • Odbojkaški klub Požega
  • Tenis klub Požega
  • Boksački klub Graciano

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Veleučilište u Požegi
  • Opća gimnazija
  • Jezična gimnazija
  • Prirodoslovno-matematička gimnazija
  • Katolička klasična gimnazija
  • Srednja glazbena škola
  • Ekonomska škola
  • Tehnička škola
  • Obrtnička škola
  • Poljoprivredno prehrambena škola

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Požega

Izvori[uredi VE | uredi]


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Požega koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.