Podravska Moslavina

Koordinate: 45°45′N 17°52′E / 45.75°N 17.86°E / 45.75; 17.86
Izvor: Wikipedija
Podravska Moslavina

grb
Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska županija

NačelnikZdravko Šimara (HDZ)
NaseljaGezinci, Krčenik, Martinci Miholjački, Podravska Moslavina

Površina[1]44,5 km2
Površina središta17,5 km2
Koordinate45°45′N 17°52′E / 45.75°N 17.86°E / 45.75; 17.86

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno954
– gustoća21 st./km2
Urbano655
– gustoća55 st./km2

Poštanski broj31530 Podravska Moslavina
Pozivni broj+385 (0)31
AutooznakaNA (Našice)

Zemljovid

Podravska Moslavina na zemljovidu Hrvatske
Podravska Moslavina
Podravska Moslavina

Podravska Moslavina na zemljovidu Hrvatske

Podravska Moslavina je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Podravska Moslavina nalazi se na 103 metara nadmorske visine (središte sela) u nizini istočnohrvatske ravnice, neposredno uz rijeku Dravu i državnu granicu s Mađarskom. Selo se nalazi na državnoj cesti D34 Donji Miholjac- Slatina. Susjedna naselja: zapadno nalaze se Gezinci i Martinci Miholjački, a južno Krčenik. Istočno se nalazi Viljevo naselje u istoimenoj općini. Najbliže naselje u susjednoj Mađarskoj, Vejtiba (mađ. Vejti) nalazi se oko 1,5 km sjeverno. Pripadajući poštanski broj je 31530 Podravska Moslavina, telefonski pozivni 031 i registarska pločica vozila NA (Našice). Površina katastarske jedinice naselja Podravska Moslavina je 17,33 km2.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina Podravska Moslavina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1244
1416
1397
1592
1611
1811
1910
2266
3099
3332
3131
2490
1834
1606
1451
1202
954
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Donji Miholjac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. u Podravskoj Moslavini je živjelo 824 stanovnika u 262 kućanstva.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Mjesto Podravska Moslavina čini općinu i župu, a nalazi se na najzapadnijem dijelu Osječko-baranjske županije; udaljena od Osijeka, središte županije, 60 km. Podravska Moslavina smještena je na desnoj obali rijeke Drave, te je sjeverna granica ujedno i dio državne granice prema Republici Mađarskoj. Kao Monoslav spominje se prvi puta 1397. godine, zatim 1413. godine kao Moslow, pa 1470. godine Monoslo. Od početka 15. stoljeća Moslavina pripada valpovačkom vlastelinstvu. U posjed valpovačkog vlastelinstva su kraljevom darovnicom 1481. godine došli Matija[3] i Petar Gereb de Wingarth.[4] Godine 1491. pa do 1501. godine, spominje se u Moslavini crkva Sv. Tome apostola, koja je pripadala čazmanskom arhiđakonatu Zagrebačke biskupije. Turskim provalama mjesto je više puta opustošeno, 1543. godine ga je osvojio Mehmed-beg Jabjapašić. Osmanlije su u mjestu imale vojnu posadu s izgrađenom četvrtastom kulom od tvrdog materijala, džamijom i hambarom za hranu. Moslavina je tada pripadala orahovačkom kadiluku Požeškog sandžaka, a u sastavu Budimskog, kasnije Bosanskog pašaluka. Sigetski kapetan Nikola Zrinski je 26. ožujka 1562. godine porazio kod Moslavine vojsku Arslan-bega te razorio i spalio utvrdu koju su Turci iste godine obnovili. Moslavina je oslobođena od osmanlijske vlasti 1686. godine. Za poraženim i protjeranim Osmanlijama iselilo se sve muslimansko stanovništvo te se prema popisu iz 1698. i 1702. godine navodi moslavački distrikt gradom Moslavina i još devet naselja (Zanos, Šimanovci, Bučje, Vodovrat, Martinci, Obrež, Potkovci, Radinovci i Kopanovci). Ova naselja bila su bez stanovništva, a u Moslavini je popisano 19 domaćinstava. Moslavina je tada bila pod vojnom upravom do prelaska u posjed valpovačkog vlastelinstva grofa Prandaua. Uvođenjem civilne uprave 1745. godine Moslavina je pripadala Virovitičkoj županiji. Na temeljima bivše kapelice izgrađena je crkva posvećena blaženoj djevici Mariji 1798. godine. Moslavina je postala župa, a pripadala je Zagrebačkoj biskupiji. Godine 1902. provedene su velike vojne vježbe pri čemu je sagrađen pionirski most na rijeci Dravi za prijelaz u Ugarsku. Vježbe je nadgledao Franjo Josip I. s prijestolonasljednikom Ferdinandom i rumunjskim prijestolonasljednikom.

Crkva[uredi | uredi kôd]

U selu se nalazi rimokatolička crkva Rođenja BDM koja pripada istoimenoj katoličkoj župi Podravska Moslavina, te slatinskom dekanatu Požeške biskupije. Crkveni god (proštenje) ili kirvaj slavi se 8. rujna koji se slavi kao i Dan općine.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Područna škola do 4. razreda koja radi u sklopu Osnovne škole "Ante Starčević" Viljevo.

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • Kulturno umjetničko društvo "Slavonac" Podravska Moslavina

Šport[uredi | uredi kôd]

Ostalo[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Hr. wikizvor Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Hrvatska god. 1479.—1490.
  4. Ilok

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Podravska Moslavina koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.