Pofalići I
Mjesna zajednica Pofalići I. relativno je novije sarajevsko naselje. Do pedesetih godina prošloga stoljeća Pofalići su bili popularno izletište, ponajviše poradi brda Hum, na čijim je južnim obroncima i smješteno. Graniči s mjesnim zajednicama Velešići, Pofalići II., Dolac, Željeznička. Dan Mjesne zajednice je 16. svibnja, u spomen na Pofalićku bitku, vođenu svibnja 1992. godine.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvi apostolski vikar u Bosni biskup fra Mate Delivić u svome izvješću iz 1737. godine naveo je mjesto Pofalić (Pofalich) u župi Sarajevo, s 4 katoličke kuće i 35 katolika.[1][2]
U Pofalićima je prije rata živio velik broj Hrvata. Organizirali su se u obrani Sarajeva od velikosrpske agresije. Djelovala je pofalićka satnija HVO samostalno sve do uvezivanja svih satnija HVO-a na razni grada u jednu postrojbu, što se jedno vrijeme zvalo sarajevski HVO. Pofalićka satnija je djelovala u gotovo svim zonama odgovornosti HVO-a od općine Stari grad pa sve do naselja Stupa i Dobrinje.[3]
U obrani BiH vodila se velika bitka 16. svibnja 1992. godine kod Pofalića.
Uprava[uredi | uredi kôd]
Vijeće Mjesne zajednice[uredi | uredi kôd]
- Himzo Radonja (predsjednik)
- Eldina Komar (zamjenik)
- Safet Dizdar (član)
- Jasmin Karić
- Radomir Zoranović
- Marijan Vasilj
- Emir Panjeta
Nadzorni odbor[uredi | uredi kôd]
- Izudin Panjeta (predsjednik)
- Fehim Zulčić (član)
- Elvedin Korora (član)
Nacionalna struktura stanovništva (2007.)[uredi | uredi kôd]
- Bošnjaci 86,39 %
- Hrvati 7,5 %
- Srbi 5,22 %
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Taračin Do i okolica Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. travnja 2019. (Wayback Machine) Povijest JODA (pristupljeno 16. ožujka 2019.)
- ↑ Jelenić, Julijan, Izvještaj o apostolskom vikarijatu, što ga je prigodom kanskog pohoda sasatvio i koncem 1737. Sv. zboru za raširenje vjere spremio biskup i pravi apostolski vikar u Bosni fra Mato Delivić (Documenta res gestas Fratrum Minorum Provinciae Bosnae Argentinae ab an. 1699.-1835. spectantia, volumen I., Typographia Croatica Franciscanae provinciae, Mostar, 1927., str. 37.-38.
- ↑ Portal Hrvata Bosne i Hercegovine VL/ HB.org: Slavko Zec: Odlazak iz Sarajeva, 6. travnja 2011. (pristupljeno 4. studenoga 2018.)
| |||||