Pokret nesvrstanih

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zemljovid država članica Pokreta nesvrstanih
     – države članice
     – države promatračice

Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova. Svrha organizacije, kako piše u Havanskoj deklaraciji iz 1979. je osigurati nacionalnu neovisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i osiguranje nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, apartheida i rasizma, uključujući i cionizam i sve oblike strane agresije, okupacije, dominacije, miješanja i hegemonije, kao i protiv blokovske politike. Pokret se fokusirao na nacionalne borbe za neovisnost, iskorjenjivanje siromaštva, ekonomski razvoj i suprostavljanje kolonijalizmu, imperijalizmu i neokolonijalizmu. Zemlje članice su predstavljale 55 % siromašnog stanovništva Zemlje, većinu vlada na svijetu i skoro dvije trećine članica Ujedinjenih naroda.

Važniji članovi su bili SFRJ, Indija, Egipat i Južnoafrička Republika. Brazil nije bio stalni član Pokreta, ali je država dijelila mnogo ciljeva s pokretom i često je slala promatrače na konferencije pokreta. Iako je namjeravano da organizacija bude blizak savez kao NATO i Varšavski pakt, imala je malo jedinstva i mnoge od njezinih članica su bile u savezu s jednom ili drugom velikom silom. Primjerice, Kuba je bila u savezu sa Sovjetskim Savezom tijekom Hladnog rata, kao i Indija, koja je mnogo godina bila zajedno sa Sovjetima u borbi protiv Kine. Pokret se slomio kada je Sovjetski Savez napao Afganistan 1979. godine. Dok su neke države podržavale sovjetsku invaziju, ostale članice Pokreta su se protivile napadu.

Pokret nesvrstanih se bori za nalaženje smisla nakon kraja Hladnog rata. Zemlje nasljednice Jugoslavije pokazale su malo zanimanja za Pokret od raspada zemlje. Malta i Cipar prestali su biti članice Pokreta 2004. godine, ulaskom u Europsku uniju.[1]

Jedina preostala država članica Pokreta u Europi je Bjelorusija. Novije su članice Turkmenistan, Bjelorusija i Dominikanska Republika,[2] Bosna i Hercegovina i Kostarika su 1995. i 1998. odbijene u svojim zahtjevima za članstvo.[2] Najnovije su članice Azerbajdžan i Fidži, koje su postale članicama u svibnju 2011.[3][4][5][6][7][8]

Nastanak Pokreta[uredi VE | uredi]

Termin "Nesvrstani" je prvi upotrijebio indijski premijer Džavaharlal Nehru tijekom svog govora 1954. u Colombu, Šri Lanka. Nehru je u tom govoru opisao pet osnovnih zakona koji su korišteni kao vodilje u kinesko - indijskim odnosima, a koje je prve smislio ondašnji kineski premijer Zhou Enlai. Nazvani Pet principa miroljubive egzistencije ili Pančšil, ovi principi će kasnije poslužiti kao osnova Pokreta nesvrstanih. Tih pet principa su:

  • 1. Uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta
  • 2. Uzajamno nenapadanje
  • 3. Uzajamno nemiješanje u unutrašnje poslove
  • 4. Jednakost i uzajamna korist
  • 5. Miroljubiva koegzistencija

Podrijetlo Pokreta nesvrstanih se može pratiti do konferencije održane u Bandungu, Indonezija, 1955. Svjetski nesvrstani narodi su izrazili svoju želju da ne budu uvučene u ideološke sukobe Istoka i Zapada u Hladnom ratu. Bandung je bio značajna prekretnica za razvoj pokreta kao političke organizacije. Već sljedeće godine, potpisivanjem Brijunske izjave, Pokret nesvrstanih je službeno postao svjetska organizacija.

No, tek 6 godina kasnije, u rujnu 1961., uz veliku zaslugu Josipa Broza Tita, održana je prva službena konferencija Pokreta nesvrstanih. Uz Tita i Nehrua, drugi istaknuti svjetski lideri koji su sudjelovali u stvaranju Pokreta nesvrstanih su egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser i njegov indonezijski kolega Sukarno, te predsjednik neovisne Gane Kwame Nkrumah.

Pokret je izgubio kredibilitet tijekom sedamdesetih kada je kritiziran da u njemu postaju dominantne države one koje su prijateljske Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika. Dok su vođe poput Tita, Nasera, Sukarna ili Nehrua mogli predstavljati ideologiju nesvrstanih, vođe poput Fidela Castra su kompromitirali cijeli projekt.

Države članice[uredi VE | uredi]

  1. Flag of Afghanistan.svg Afganistan
  2. Flag of Algeria.svg Alžir
  3. Flag of Angola.svg Angola
  4. Flag of Antigua and Barbuda.svg Antigva i Barbuda
  5. Flag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan
  6. Flag of the Bahamas.svg Bahami
  7. Flag of Bahrain.svg Bahrein
  8. Flag of Bangladesh.svg Bangladeš
  9. Flag of Barbados.svg Barbados
  10. Flag of Belize.svg Belize
  11. Flag of Benin.svg Benin
  12. Flag of Belarus.svg Bjelorusija
  13. Flag of Botswana.svg Bocvana
  14. Flag of Bolivia.svg Bolivija
  15. Flag of Brunei.svg Brunej
  16. Flag of Burkina Faso.svg Burkina Faso
  17. Flag of Burundi.svg Burundi
  18. Flag of Bhutan.svg Butan
  19. Flag of Chad.svg Čad
  20. Flag of Chile.svg Čile
  21. Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg DR Kongo
  22. Flag of Dominica.svg Dominika
  23. Flag of the Dominican Republic.svg Dominikanska Republika
  24. Flag of Djibouti.svg Džibuti
  25. Flag of Egypt.svg Egipat
  26. Flag of Ecuador.svg Ekvador
  27. Flag of Equatorial Guinea.svg Ekvatorska Gvineja
  28. Flag of Eritrea.svg Eritreja
  29. Flag of Ethiopia.svg Etiopija
  30. Flag of Fiji.svg Fidži
  31. Flag of the Philippines.svg Filipini
  32. Flag of Gabon.svg Gabon
  33. Flag of The Gambia.svg Gambija
  34. Flag of Ghana.svg Gana
  35. Flag of Grenada.svg Grenada
  36. Flag of Guyana.svg Gvajana
  37. Flag of Guatemala.svg Gvatemala
  38. Flag of Guinea.svg Gvineja
  39. Flag of Guinea-Bissau.svg Gvineja Bisau
  40. Flag of Haiti.svg Haiti
  41. Flag of Honduras.svg Honduras
  1. Flag of India.svg Indija
  2. Flag of Indonesia.svg Indonezija
  3. Flag of Iraq.svg Irak
  4. Flag of Iran.svg Iran
  5. Flag of East Timor.svg Istočni Timor
  6. Flag of Jamaica.svg Jamajka
  7. Flag of Yemen.svg Jemen
  8. Flag of Jordan.svg Jordan
  9. Flag of South Africa.svg JAR
  10. Flag of Cambodia.svg Kambodža
  11. Flag of Cameroon.svg Kamerun
  12. Flag of Cape Verde.svg Kapverdski Otoci
  13. Flag of Qatar.svg Katar
  14. Flag of Kenya.svg Kenija
  15. Flag of Colombia.svg Kolumbija
  16. Flag of the Comoros.svg Komori
  17. Flag of the Republic of the Congo.svg R. Kongo
  18. Flag of Cuba.svg Kuba
  19. Flag of Kuwait.svg Kuvajt
  20. Flag of Laos.svg Laos
  21. Flag of Lesotho.svg Lesoto
  22. Flag of Lebanon.svg Libanon
  23. Flag of Liberia.svg Liberija
  24. Flag of Libya (1977-2011).svg Libija
  25. Flag of Madagascar.svg Madagaskar
  26. Flag of Malawi.svg Malavi
  27. Flag of Maldives.svg Maldivi
  28. Flag of Malaysia.svg Malezija
  29. Flag of Mali.svg Mali
  30. Flag of Morocco.svg Maroko
  31. Flag of Mauritius.svg Mauricijus
  32. Flag of Mauritania.svg Mauretanija
  33. Flag of Myanmar.svg Mijanmar
  34. Flag of Mongolia.svg Mongolija
  35. Flag of Mozambique.svg Mozambik
  36. Flag of Namibia.svg Namibija
  37. Flag of Nepal.svg Nepal
  38. Flag of Nicaragua.svg Nikaragva
  39. Flag of Niger.svg Niger
  40. Flag of Nigeria.svg Nigerija
  41. Flag of Côte d'Ivoire.svg Obala Bjelokosti
  1. Flag of Oman.svg Oman
  2. Flag of Pakistan.svg Pakistan
  3. Flag of Palestine.svg Palestina
  4. Flag of Panama.svg Panama
  5. Flag of Papua New Guinea.svg Papua Nova Gvineja
  6. Flag of Peru (state).svg Peru
  7. Flag of Rwanda.svg Ruanda
  8. Flag of the Central African Republic.svg Srednjoafrička Republika
  9. Flag of Saudi Arabia.svg Saudijska Arabija
  10. Flag of Seychelles.svg Sejšeli
  11. Flag of Senegal.svg Senegal
  12. Flag of Syria.svg Sirija
  13. Flag of Sierra Leone.svg Sijera Leone
  14. Flag of Singapore.svg Singapur
  15. Flag of North Korea.svg Sjeverna Koreja
  16. Flag of Somalia.svg Somalija
  17. Flag of Sudan.svg Sudan
  18. Flag of Suriname.svg Surinam
  19. Flag of Swaziland.svg Svazi
  20. Flag of Saint Lucia.svg Sveta Lucija
  21. Flag of Saint Kitts and Nevis.svg Sveti Kristofor i Nevis
  22. Flag of Sao Tome and Principe.svg Sveti Toma i Princip
  23. Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg Sveti Vincent i Grenadini
  24. Flag of Sri Lanka.svg Šri Lanka
  25. Flag of Thailand.svg Tajland
  26. Flag of Tanzania.svg Tanzanija
  27. Flag of Togo.svg Togo
  28. Flag of Trinidad and Tobago.svg Trinidad i Tobago
  29. Flag of Tunisia.svg Tunis
  30. Flag of Turkmenistan.svg Turkmenistan
  31. Flag of Uganda.svg Uganda
  32. Flag of the United Arab Emirates.svg Ujedinjeni Arapski Emirati
  33. Flag of Uzbekistan.svg Uzbekistan
  34. Flag of Vanuatu.svg Vanuatu
  35. Flag of Venezuela.svg Venezuela
  36. Flag of Vietnam.svg Vijetnam
  37. Flag of Zambia.svg Zambija
  38. Flag of Zimbabwe.svg Zimbabve

Države promatračice[uredi VE | uredi]

  1. Flag of Argentina.svg Argentina [8]
  2. Flag of Armenia.svg Armenija
  3. Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
  4. Flag of Brazil.svg Brazil
  5. Flag of Montenegro.svg Crna Gora
  1. Flag of Croatia.svg Hrvatska
  2. Flag of Kazakhstan.svg Kazahstan
  3. Flag of the People's Republic of China.svg Kina [9]
  4. Flag of Kyrgyzstan.svg Kirgistan
  5. Flag of Costa Rica.svg Kostarika
  6. Flag of Mexico.svg Meksiko
  1. Flag of Paraguay.svg Paragvaj
  2. Flag of El Salvador.svg Salvador
  3. Flag of Serbia.svg Srbija
  4. Flag of Tajikistan.svg Tadžikistan
  5. Flag of Ukraine.svg Ukrajina
  6. Flag of Uruguay.svg Urugvaj

Bivše članice[uredi VE | uredi]

  1. Flag of Argentina.svg Argentina (država promatračica 1964., 1970.; članica od 1976. – 1992.; promatračica od 2009.)[8]
  2. Flag of Burma (1948-1974).svg Burma (1970. – 1971.) i Flag of Myanmar (1974-2010).svg Mijanmar (1979. – 1992.)
  3. Flag of Cyprus.svg Cipar
  4. Flag of Malta.svg Malta
  5. Flag of North Yemen.svg Arapska Republika Jemen
  6. Flag of South Yemen.svg Demokratska Narodna Republika Jemen
  7. Flag of South-West Africa People's Organisation.svg Jugozapadna afrička narodna organizacija (SWAPO)
  8. Flag of SFR Yugoslavia.svg Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, suspendirana 1992.[10] Od 1995. ne pojavljuje se u popisu suspendiranih članica.

Konferencije Pokreta[uredi VE | uredi]

Deklaracija šefova država i vlada izvanblokovskih zemalja iz 1961. godine.

Obično se konferencije Pokreta nesvrstanih odvijaju svako tri godine. Države koje su bile domaćini konferencija su SFRJ, Egipat, Zambija, Alžir, Šri Lanka, Kuba, Indija, Zimbabve, Indonezija, Kolumbija, Južnoafrička Republika i Malezija.

Prva konferencija je održana u Beogradu 1961. godine. Na njoj su bili predstavnici 25 zemalja, 11 iz Azije i Afrike zajedno s Jugoslavijom, Kubom i Ciprom.

Sljedeći sastanak je održan u Kairu 1964. godine. Na njega su došli predstavnici 46 država, dok su većina novih članova bile afričke zemlje koje su tek stekle neovisnost. Glavne teme konferencije su bile Arapsko - izraelski i Indijsko - pakistanski sukob.

Sastanak iz 1970. u Lusaki, na kojemu su sudjelovale 54 države, bio je jedan od najvažnijih pošto je pokret formirao stalnu organizaciju da bi razvijao ekonomske i političke veze. Zambijski predsjednik Kenneth Kaunda je igrao odlučujuću ulogu u ovim događajima.

Na sastanku 1973. u Algeru je uviđeno kako se pokret nosi s novim ekonomskim realnostima. Svjetski naftni šok 1973. je doveo do toga da neke članice budu značajno bogatije od drugih. Kraj povezanosti američke valute za zlato i naknadna devalvacija dolara je uklonilo jednu od najvećih pritužbi grupe.

Na sastanku iz 1979. u Havani je raspravljano o prednosti "prirodne alijanse" koju su mnogi vidjeli između Pokreta nesvrstanih i Sovjetskog Saveza. Pod vodstvom Fidela Castra, na konferenciji se raspravljalo o konceptu antiimperijalističke alijanske sa Sovjetskim Savezom. Premijer Jamajke Menli je održao dobro primljen prosovjetski govor. Među ostalim rečenicima koje je rekao nalazi se sljedeće:

  • Svi anti-imperijalisti znaju da je ravnoteža snaga u svijetu nepovratno promijenjena 1917. kada je postojao pokret i čovjek u Oktobarskoj revoluciji, a Lenjin je bio taj čovjek.

Menli je također odlikovao Castra za ojačavanje snaga posvećenim borbi protiv imperijalizma na zapadnoj hemisferi.

Mjesta i datumi sastanaka na vrhu (samita)[uredi VE | uredi]

Redni broj Grad održavanja Država Vrijeme održavanja Broj sudionika
1. Beograd Flag of SFR Yugoslavia.svg Jugoslavija 1.6. rujna 1961. 25 čl., 3 promat.
2. Kairo Flag of Egypt.svg Egipat 5.10. listopada 1964. 47 čl. i 10 promat.
3. Lusaka Flag of Zambia.svg Zambija 8.10. rujna 1970. 55 čl. i 9 promat.
4. Alger Flag of Algeria.svg Alžir 5.10. rujna 1973. 75 čl., 9 promat. i 3 gostiju
5. Colombo Flag of Sri Lanka.svg Šri Lanka 16.19. kolovoza 1976. 86 čl., 9 promat., 12 osloboditeljskih pokreta ili međunarodnih organizacija i 7 gostiju
6. Havana Flag of Cuba.svg Kuba 3.9. rujna 1979. 98 čl., Belize u posebnom statusu, 11 promat., 11 gostiju i drugi
7. New Delhi Flag of India.svg Indija 7.12. ožujka 1983. 99 čl., 10 promat., 10 gostiju i drugi
8. Harare Flag of Zimbabwe.svg Zimbabve 1.6. rujna 1986. 100 čl., 10 promat., 13 gostiju i drugi
9. Beograd Flag of SFR Yugoslavia.svg Jugoslavija 4.7. rujna 1989.
10. Jakarta Flag of Indonesia.svg Indonezija 1.7. rujna 1992.
11. Cartagena de Indias Flag of Colombia.svg Kolumbija 18.20. listopada 1995. 105 čl., 10 promat., 4 međun. organiz., 1 osloboditeljski pokret i gosti[11]
12. Durban Flag of South Africa.svg Južnoafrička Republika 2.9. rujna 1998.
13. Kuala Lumpur Flag of Malaysia.svg Malezija 20.25. veljače 2003. 116 čl.
14. Havana Flag of Cuba.svg Kuba 11.16. rujna 2006.
15. Sharm al-Shaykh Flag of Egypt.svg Egipat 17.18. rujna 2009. 118 čl., 17 promat., 9 org. i oslob. pokreta, te ostali gosti
Bali Flag of Indonesia.svg Indonezija 23. – 27. svibnja 2011.[8] ministarska konferencija
Beograd Flag of Serbia.svg Srbija 5. i 6. rujna 2011. obljetnička konferencija u razini ministarske
16. Teheran Flag of Iran.svg Iran 26.31. kolovoza 2012.
17. Flag of Venezuela.svg Venezuela 2015.

Generalni tajnici Pokreta nesvrstanih[uredi VE | uredi]

Generalni tajnici Pokreta nesvrstanih
Slika Ime Država Početak mandata Kraj mandata
Josip Broz Tito 1971.png
Josip Broz Tito Flag of SFR Yugoslavia.svg Jugoslavija 1961. 1964.
Gamal Nasser.jpg
Gamal Abdel Naser Flag of United Arab Republic.svg Ujedinjena Arapska Republika 1964. 1970.
Kenneth David Kaunda detail DF-SC-84-01864.jpg
Kenneth Kaunda Flag of Zambia.svg Zambija 1970. 1973.
Houari Boumédienne.jpg
Houari Boumédienne Flag of Algeria.svg Alžir 1973. 1976.
WGopallawa.jpg
William Gopallawa Flag of Sri Lanka.svg Šri Lanka 1976. 1978.
Junius Richard Jayewardene.jpg
Junius Richard Jayawardene Flag of Sri Lanka.svg Šri Lanka 1978. 1979.
Fidel Castro.jpg
Fidel Castro Flag of Cuba.svg Kuba 1979. 1983.
Indira2.jpg
Indira Gandhi Flag of India.svg Indija 1983.[12][13] 1984.
Rajiv-Sapta.jpg
Rajiv Gandhi Flag of India.svg Indija 1984.[13] 1986.
Robert Mugabe.jpg
Robert Mugabe Flag of Zimbabwe.svg Zimbabve 1986. 1989.
Janez Drnovsek.jpg
Janez Drnovšek Flag of SFR Yugoslavia.svg Jugoslavija 1989. 1990.
Borisav Jović.jpg
Borisav Jović Flag of SFR Yugoslavia.svg Jugoslavija 1990. 1991.
Mesic cropped.jpg
Stjepan Mesić Flag of SFR Yugoslavia.svg Jugoslavija 1991. 1991.
Soeharto.jpg
Suharto Flag of Indonesia.svg Indonezija 1992. 1995.
Samper.jpg
Ernesto Samper Pizano Flag of Colombia.svg Kolumbija 1995. 1998.
Andrespastranaarango.png
Andrés Pastrana Arango Flag of Colombia.svg Kolumbija 1998. 1998.
Nelson Mandela 1998 cropped.JPG
Nelson Mandela Flag of South Africa.svg JAR 1998. 1999.
SthAfrica.ThaboMbeki.01.jpg
Thabo Mbeki Flag of South Africa.svg JAR 1999. 2003.
Mahathir Mohamad addressing the United Nations General Assembly (September 25 2003).jpg
Tun Mahathir bin Mohammad Flag of Malaysia.svg Malezija 2003. 2003.
Abdullah Badawi 2004.jpg
Datuk Seri Abdullah Ahmad Badawi Flag of Malaysia.svg Malezija 2003. 2006.
Fidel Castro.jpg
Fidel Castro Flag of Cuba.svg Kuba 2006. 2008.
Castro cropped.JPG
Raúl Castro Flag of Cuba.svg Kuba 2008. 2009.
Egypt.HosniMubarak.01.jpg
Hosni Mubarak Flag of Egypt.svg Egipat 2009. 2011.
Field Marshal Mohamed Hussein Tantawi 2002.jpg
Mohamed Hussein Tantawi Flag of Egypt.svg Egipat 2011. 2012.
Mohamed Morsi cropped.png
Mohamed Morsi Flag of Egypt.svg Egipat 2012. 2012.
Mahmoud Ahmadinejad 2009.jpg
Mahmud Ahmadinežad Flag of Iran.svg Iran 2012. 2013.
Hassan Rouhani 2.jpg
Hassan Rouhani Flag of Iran.svg Iran 2013. 2015.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ministry of Foreign Affairs of the Arab Republic of Egypt (2009) XV Summit of the Non-Aligned Movement – Members, Observers and Guests, Sharm al-Shaykh, 11. – 16. srpnja 2009.
  2. 2,0 2,1 Najam, Adil (2003.) "Poglavlje 9: The Collective South in Multinational Environmental Politics" U zborniku: Nagel, Stuard. Policymaking and prosperity : a multinational anthology, Lanham, Maryland : Lexington Books, str. 233., ISBN 0-7391-0460-8. Preuzeto 15. studenoga 2009.
    Wikicitati „Turkmenistan, Belarus and Dominican Republic are the most recent entrants. The application of Bosnia-Herzegovina and Costa Rica were rejected in 1995 and 1998. Yugoslavia has been suspended since 1992.“
    ()
  3. xxxxxxxx, Fiji Membership of the Non-Aligned Movement Endorsed // The Permanent Mission of Fiji to the United Nations, New York, srijeda, 5. siječnja 2011. – 17:11. Pristupljeno 6. rujna 2011.
  4. Kazimova, Arife & Robert Coalson, Azerbaijan Joins Ranks Of Non-Aligned Movement // Radio Free Europe/Radio Liberty, 25. svibnja 2011. – 16:09 (GMT/UTC). Pristupljeno 6. rujna 2011.
  5. Intervju: Musa Gasimli, Membership of Non-Aligned Movement 'to raise Azerbaijan’s credibility' // News.Az, četvrtak, 26. svibnja 2011. – 12:56 (GMT). Pristupljeno 6. rujna 2011.
  6. xxxxxxxx, Fiji joins the Non-Aligned Movement // Wikivijesti, subota, 26. lipnja 2010. / Pristupljeno 6. rujna 2011.
  7. Yayan GH Mulyana, Non-Aligned Movement: The way forward // The Jakarta Post (Online Edition), PT Bina Media Tenggara, Jakarta, subota, 6. travnja 2011. – 8:00 AM. / Pristupljeno 6. rujna 2011.
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 xxxxxxxx, Final Document : XVI Ministerial Conference and Commemorative Meeting of the Non-Aligned Movement, Bali – Indonesia, 23. – 27. svibnja 2011., Jakarta : Ministarstvo vanjskih poslova Republike Indonezije, Doc. 1 / Rev. 1, datoteka u pdf obliku od 1. lipnja 2011. (6:15:11). / Pristupljeno 6. rujna 2011.
    Wikicitati „22. While recognizing with satisfaction that the membership of the Movement has grown from 25 Members in 1961 to 120 States Members and 17 Observers in 2011, the Ministers welcomed the recent admission of the Republic of Fiji and the Republic of Azerbaijan as full Members in the Movement in 2011, and the Republic of Argentina as an Observer in the Movement in 2009.“
    ()
  9. Pobzeb, Vang. Five Principles of Chinese Foreign Policies, AuthorHouse, Bloomington (Indiana, SAD), 2008., str. 381., ISBN 978-1-4343-6971-0
    Wikicitati „Although China is not a member of NAM, it has spoken in support of the economic, political, social, cultural and commercial development of NAM.“
    ()
    Wikicitati „China is a friend of NAM.“
    ()
  10. Na redovitom Ministarskom sastanku u New Yorku tijekom redovitoga zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda, 1992. godine, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je suspendirana kao članica. To ne znači da je brisana iz članstva, što je očigledno neobičan pokušaj izražavanja zahvalnosti Jugoslaviji na njezinom doprinosu Pokretu nesvrstanih 23. siječnja 2002. Pristupljeno 20. svibnja 2009.
  11. http://www.nam.gov.za/xisummit/cartagena95.pdf (str. 3. i 4.).
  12. Renu Srivastava, India and the nonaligned summits: Belgrade to Jakarta, New Delhi : Northern Book Centre, , 1995., ISBN 81-7211-063-4, pogl. 6. New Delhi Summit III : India's chairpersonship, str. 107. – 116.
  13. 13,0 13,1 Petković, 1988., str. 456. – 458.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Köchler, Hans (ur.) The Principles of Non-Alignment. The Non-aligned Countries in the Eighties—Results and Perspectives, Beč : International Progress Organization, London : Third World Centre, 1982., ISBN 0-86199-015-3
  • Nesvrstanost ili nesvrstavanje. U: Ajanović, Ivona; Oppitz, Oto et al. (ur.); Šentija, Josip (gl. ur.), Opća enciklopedija, III. izd., 5. sv. : L-Nigh, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, srpnja 1979., str. 725. – 728.
  • Ranko Petković, Nesvrstanost. U: Ajanović-Malinar, Ivona et al. (ur.); Šentija, Josip (gl. ur.), Opća enciklopedija, III. izd., [9.] – dopunski svezak : A – Ž , Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, travnja 1988., str. 456. – 458., ISBN 86-7053-012-0

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]