Pokroviteljstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Pokrovitelj (anglicizam sponzor, od "to sponsor") je kada osoba (fizička ili pravna) ili tvrtka pridonosi počasno ili daje financijski potporu za pokrivanje troškova akcije, aktivnosti ili primjerice doniranjem nagrade u reklamne svrhe.

Može biti na području politike, društvenih aktivnosti, znanosti, kulture ili športa. Može biti i pružanje pomoći primjerice pri oglašavanju.

Aktivnost pokrovitelja je pokroviteljstvo.


Pokroviteljstvo[uredi VE | uredi]

Prema austrijskom profesoru A. Hermanns sponzorstvo je uzajamni posao između dva partnera, davatelja i primatelja sponzorstva, gdje se usluga i protuusluga unaprijed konkretno definira. Za one koje zanima malo opširnija definicija, profesor marketinga s Univerziteta u Baselu, Manfred Bruhn sponzorstvo je definirao na sljedeći način: "Sponzorstvo je planiranje, organizacija, provedba i kontroliranje aktivnosti uz davanje na raspolaganje novca, stvari ili usluge/a od strane poduzeća za unapređenje osobe/a, organizacije iz sporta, kulture ili socijalnog područja, s ciljem poboljšanja vanjske i interne korporativne komunikacije poduzeća. "

U praksi se sponzorstvo često zamijeni sa pojmom donacija, što s poreznog aspekta može biti kažnjivo. Sponzorstva mogu biti na području politike, društvenih aktivnosti, znanosti, kulture ili športa.


Povijest[uredi VE | uredi]

Od prvih je sponzorskih aktivnosti prošlo više od 100 godina, no za shvaćanje pojma sponzorstva i njegova prilagođavanja zahtjevima marketinga, dovoljno je osvrnuti se na zadnjih 40 godina, pa da se shvate motivi koji su kroz zadnja desetljeća potakli i vodili poduzeća da se uključe u sponzorstvo. Prema Kim Skildum Ried, međunarodno priznatom stručnjaku na području sponzorstva, postoje četiri generacije sponzorstva:

Prva generacija[uredi VE | uredi]

Prva generacija sponzorstava se odnosi na 70te i početak 80tih godina. Tu generacija predstavlja dobra volja izvršnih direktora koji su odlučivali na kojim će se manifestacijama objavljivati logotip tvrtke ili branda s dugoročnim ciljem podizanja prepoznatljivosti.


Druga generacija[uredi VE | uredi]

Drugu generaciju sponzorstava, koja se odnosi na sredinu 80tih i početak 90tih godina, karakterizirale su odluke koje su temeljile na mogućnost direktnog povećanja prodaje.


Treća generacija[uredi VE | uredi]

Treća generacija je jako napredovala jer je primjenjivala kombinaciju benefita prve i druge generacije te je razmišljala o povezivanju sponzoriranog (manifestacije, kluba, individualnog sportaša) s zaštitnim znakom tvrtke.


  • Navedene tri generacije su imale tzv. win-win situaciju. Cilj sponzora je bio da iskoristi potencijale sponzoriranog za upotpunjenje svoje marketinške strategije, a sponzoriranima je bio cilj da svoju sportsku djelatnost obavljaju nesmetano.

Četvrta generacija[uredi VE | uredi]

Četvrta generacija objedinjuje sve karakteristike prethodnih generacija stavljajući u fokus još jednu dimenziju - sponzorovu ciljnu skupinu. Više nije bitno kako zadovoljiti sponzora i zahtjeve njegovog branda već kako doprijeti do njegove ciljne skupine i koje koristi od sponzorstva ona može imati. Najveće blago kluba, udruge događanja ili sportaša su njihov imidž i emocije koje se uz njihovo spominjanje vežu pa se sponzorstvo koristiti kao kanal za komuniciranje tih doživljaja.


Vrste sponzorstava[uredi VE | uredi]

U praksi se susrećemo s mnogim vrstama sponzorstava:

  • generalno sponzorstvo
  • title sponzorstvo
  • službeni dobavljači koji u prezentaciji prema javnosti dobivaju karakteristike sponzora


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]