Poljaci u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Poljaci u Hrvatskoj
Flag of Poland.svg
Ukupno pripadnika
672[1]
Značajna područja naseljavanja
Grad Zagreb 166
Splitsko-dalmatinska županija 85
Primorsko-goranska županija 74
Istarska županija 60
Osječko-baranjska županija 38
Zadarska županija 37
Jezik
Hrvatski jezik - Poljski jezik
Povezane etničke grupe
Ukrajinci u Hrvatskoj, Rusini u Hrvatskoj

Poljska manjina u Hrvatskoj je jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 672 Poljaka, od čega najviše u Gradu Zagrebu

Udruge[uredi VE | uredi]

  • Poljska kulturna udruga "Mikolaj Kopernik" Zagreb

(Vokalni ansambl „ M.Kopernik“; Plesni ansambl Poljske kulturne udruge ″M. Kopernik″)

  • Poljska kulturna udruga "Fryderyk Chopin", Rijeka
  • Poljska kulturna udruga "Polonez", Kaštel Stari
  • Poljska kulturna udruga "Wisła", Osijek
  • Poljsko prosvjetno društvo, Zagreb

Kretanje broja Poljaka[uredi VE | uredi]

Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Poljaka
- 1931. 4.103
Narodna Republika Hrvatska 1948 27.830*
1953. 1.575
1961. 1.151
Socijalistička Republika Hrvatska 1971. 819
1981. 758
Republika Hrvatska 1991. 679
2001. 567
2011. 672
(Statistički zavod Hrvatske) [2]
  • Napomena: U popisu stanovništva 1948. godine bilježeni u okviru podataka za ostale.

Popis stanovništva 2001. godine[uredi VE | uredi]

Županija Poljaka Ukupni postotak
Grad Zagreb 133 23,46%
Primorsko-goranska 68 11,99%
Splitsko-dalmatinska županija 62 10,94%
Brodsko-posavska 36 6,35%
Istarska 35 6,17%
Vukovarsko-srijemska 32 5,64%
Osječko-baranjska 32 5,64%
Zagrebačka 29 5,12%
Zadarska 27 4,76%
Sisačko-moslavačka 19 3,35%
Karlovačka 15 2,64%
Dubrovačko-neretvanska 14 2,47%
Šibensko-kninska 13 2,29%
Varaždinska 12 2,12%
Bjelovarsko-bilogorska 10 1,77%
Požeško-slavonska 10 1,77%
Koprivničko-križevačka 9 1,59%
Krapinsko-zagorska 6 1,06%
Međimurska 3 0,53%
Ličko-senjska 1 0,18%
Virovitičko-podravska 1 0,18%
Ukupno 567 100%
(Popis stanovništva 2001. godine) [3]

Poznati Poljaci i osobe poljskog podrijetla u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • U drugoj polovici 19. stoljeća u Hrvatskoj je živio i djelovao poljski inženjer Jan Szczepaniak. Radio je na izgradnji željeznice u Istri i savskih nasipa, za što je odlikovan zlatnim križem zasluga. Godine 1880. zaposlio se u gradskoj upravi Zagreba i svjedočio velikom potresu koji je pogodio hrvatsku metropolu. Izabran je u Gradjevno-eksekutivni odbor koji je procjenjivao i otklanjao štetu, da bi potom skupljao podatke o potresu u znanstvene svrhe. O tom je potresu održao izlaganja u Varšavi i Krakovu i prihod od njih uplatio žrtvama te prirodne katastrofe.[6]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Referencije[uredi VE | uredi]

  1. Popis stanovništva 2011. godine
  2. Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
  3. Popis stanovništva 2001. godine
  4. [1] Mladen Švab, Uzleti jednoga zmaja: U povodu 50. godišnjice smrti i 110. obljetnice objelodanjivanja prvenca Emilija Laszowskog (28. studenoga 1949.-28. studenoga 1999.), Vijenac, br. 150., prosinac 1999., preuzeto 22. rujna 2012.
  5. Četiri duhovna zvanja iz jedne obitelji
  6. Pomoć Poljaka žrtvama zagrebačkog potresa (1880.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]