Popis židovskih vladara

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Prvo razdoblje židovskih vladara započinje u željezno doba, kada se, nakon vremena plemenskog ustroja, u drugoj polovici 11. st. pr. Kr. počinje u Izraelu uspostavljati monarhija, a traje sve do pada pod asirsku i babilonsku vlast. Nakon vremena perzijske i helenističke prevlasti, nakon makabejske pobune u 2. st. pr. Kr. uspostavlja se vlast židovskih etnarha i svećenika u Judeji, a nastavlja se vlašću Heroda Velikog i njegovih nasljednika, koji vladaju raznim područjima današnjeg Izraela, Palestine, Jordana i Sirije, sve do pred kraj 1. st., kada Rimljani konačno preuzimaju svu vlast, a potom (135. godine) i preimenuju provinciju Judeju u provinciju Sirija-Palestina.

Razdoblje židovskih kraljeva (oko 1030.-587. pr. Kr.)

Jedinstveno kraljevstvo (oko 1030.-931. pr. Kr.)

  • Šaul, (oko 1030.-1010. pr. Kr.)
  • David, (oko 1010.-970. pr. Kr.)
  • Salomon, sin Davidov (oko 970.-931. pr. Kr.)

Podijeljeno kraljevstvo (oko 931.-587. pr. Kr.)

Kraljevstvo Izrael (oko 931.-721. pr. Kr.)
  • Baša, (oko 909.-886. pr. Kr.)
  • Ela, (oko 886.-885. pr. Kr.)
  • Zimri, (vladao samo 7 dana)
  • Omri, (oko 885.-874. pr. Kr.)
  • Ahab|, (oko 874.-853. pr. Kr.)
  • Ahazja, (oko 853.-852. pr. Kr.)
  • Joram, (oko 852.-841. pr. Kr.)
  • Jehu, (oko 841.-814. pr. Kr.)
  • Joahaz, (oko 814.-798. pr. Kr.)
  • Joaš, (oko 798.-783. pr. Kr.)
  • Pekah, (oko 737.-732. pr. Kr.)
  • Hošea, (oko 732.-724. pr. Kr.)
Kraljevstvo Juda (oko 931.-587. pr. Kr.)
  • Roboam, sin Salomonov (oko 931.-913. pr. Kr.)
  • Abijam, (oko 913.-911. pr. Kr.)
  • Asa, (oko 911.-870. pr. Kr.)
  • Joram, (oko 848.-841. pr. Kr.)
  • Atalija, vlada kao majka maloljetnog Joaša (oko 841.-835. pr. Kr.)
  • Joaš, (oko 835.-796. pr. Kr.)
  • Amasja, (oko 796.-781. pr. Kr.)
  • Uzija, poznat i kao Azarja (oko 781.-740. pr. Kr.)
  • Jotam, (oko 740.-736. pr. Kr.)
  • Ahaz, (oko 736.-716. pr. Kr.)
  • Amon, (oko 642.-640. pr. Kr.)
  • Joajakim, Joahazov brat (oko 609.-598. pr. Kr.)
  • Sidkija, Jošijin sin (oko 597.-587. pr. Kr.)

(Za razdoblje strane prevlasti na ovim prostorima do 2. st. pr. vidi: Babilon, Aleksandar Veliki, Seleukovići, Ptolemejevići.)

Helenističko i rimsko razdoblje

Makabejci i Hasmonejci

  • Aleksandra (76.-67. pr. Kr.), kraljica (njezin sin Hirkan II. je veliki svećenik)
  • Hirkan II. (67. pr. Kr.), nasljeđuje majku kao kralj
  • Aristobul II. (67.-63. pr. Kr.), kralj i veliki svećenik (istisnuo Hirkana s prijestolja)
  • Hirkan II. (63.-40. pr. Kr.), ponovno veliki svećenik, a onda i etnarh (47.-41. pr. Kr.)
  • Antigon (40.-37. pr. Kr.), kralj i veliki svećenik, Herod u bijegu

Herodovci

  • Agripa I., sin Aristobulov, kralj u Filipovoj tetrarhiji (37.-44.), i kralj Judeje i Samarije (41.-44.). Nakon njegove smrti, Judeja je ponovno prokuratorska provincija.
  • Agripa II., sin Agripe I., kralj Halkide (48.-53.) i nadglednik jeruzalemskog Hrama (49. )
  • Agripa II., umjesto Halkide postaje kraljem Filipove tetrarhije (53.-93.) i Varove eparhije u današnjem sjevernom Libanonu, a od 55. godine Neron mu daje i dio Galileje i Pereje.

U previranjima koja su slijedila za Prvog židovskog ustanka, Hram je spaljen i srušen, a Judeja postaje carska provincija.

U Drugom židovskom ustanku (132.-135.) Židove će voditi Šimun Bar Kohba. Nakon poraza, Judeja je preimenovana u provinciju Siriju-Palestinu, a Jeruzalem u Aeliu Capitolinu.

Židovi će svoju državu ponovno uspostaviti tek nakon Drugog svjetskog rata. O tome vidi: Izrael, Bliskoistočni sukob, Palestina, Pojas Gaze i Zapadna obala.

Poveznice

  • Biblija - glavni izvor za židovske vladare