Popis mjesta svjetske baštine u Europi

Izvor: Wikipedija
Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je 2000. godine uvrštena u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa

Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. Na ovom popisu ne nalaze se mjesta svjetske baštine koji su smješteni u azijskom dijelu ovih država: Kazahstan, Cipar, Izrael, Turska, Gruzija, Azerbajdžan, Armenija, te Ruska Federacija; ona su na popisu mjesta Svjetske baštine u Aziji i Oceaniji. Također, prekomorska svjetska baština država kao što su Francuska, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska, nalazi se na zemljopisno odgovarajućim popisima.

Mjesta koja su obilježena zvjezdicom (*) se također nalaze na popisu ugroženih mjesta svjetske baštine.

Sadržaj

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z


Svjetska baština koju dijele neke zemlje[uredi | uredi kôd]

Pogled na krovove Gjirokastra

A[uredi | uredi kôd]

Albanija (5)[uredi | uredi kôd]

Andora (1)[uredi | uredi kôd]

Austrija (12)[uredi | uredi kôd]

  1. 1996. – Stari dio Salzburga
  2. 1996. – Dvorac Schönbrunn i njegov vrt
  3. 1997. – Hallstatt i Dachstein u području Salzkammerguta
  4. 1998. – Semmeringbahn, dio željezničke pruge preko Semmeringa
  5. 1999. – Stari grad (Graz)
  6. 2000. – Wachau, dolina u donjoj Austriji
  7. 2001. – Stari dio Beča*
  8. 2001. – Kultivirana pokrajina i Nacionalni park Neusiedler See (koji prelazi i u Mađarsku)
  9. 2011. – Prapovijesna naselja gromila oko Alpa
  10. 2017. – Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe
  11. 2021. – Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden bei Wien)
  12. 2021. – Granice Rimskog CarstvaDunavski limes (zapadni dio), Zajedno s Njemačkom i Slovačkom

B[uredi | uredi kôd]

Belgija (13)[uredi | uredi kôd]

  1. 1998. – Četiri ustave na kanalu Canal du Centre
  2. 1998. – Veliki trg u Bruxellesu
  3. 1998. – Nastambe Begina u Belgiji i Flandriji (Beginenhöfe)
  4. 1999. – Srednjovjekovni zvonici nazvani Belfried, karakteristični za Flandriju i Valoniju
  5. 2000. – Art nouveau objekti Victora Horte u Bruxellesu
  6. 2000. – Rudnici kremena iz mlađeg kamenog doba kod Spiennes (Mons)
  7. 2000. – Stari dio grada Brüggea
  8. 2000. – Katedrala Notre-Dame u Tournaiju ili Liebfrauenkathedrale
  9. 2005. – Plantin Moretu muzej tiskarstva u Antwerpenu
  10. 2012. – Važni Valonski rudnici
  11. 2013. – Palača Stoclet
  12. 2016. – Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu (Zajedno s Argentinom, Švicarskom, Indijom, Japanom, Njemačkom i Francuskom)
  13. 2017. – Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe
  14. 2021. – Lječilišni grad Spa
  15. 2021. – Kolonije dobrohotnosti, s Nizozemskom
Stari most u Mostaru

Bosna i Hercegovina (4)[uredi | uredi kôd]

  1. 2005. – Stari most i stari dio grada Mostara.
  2. 2007. – Višegradski most Mehmed Paše Sokolovića u Višegradu.
  3. 2016. – Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici (Zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom)
  4. 2021. – Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe

Bjelorusija (4)[uredi | uredi kôd]

Bugarska (9)[uredi | uredi kôd]

  1. 1979. – Bojanska crkva (Sofija)
  2. 1979. – Reljef madarskog konjanika uklesan u stijenu kod Madare
  3. 1979. – Kamene crkve u Ivanovu
  4. 1979. – Tračka grobnica u Kazanlăku
  5. 1983. – Stari dio grada Nessebar
  6. 1983. – Rezervat biosfere Srebarna
  7. 1983. – Nacionalni park Pirin
  8. 1983. – Samostan Rila
  9. 1985. – Tračka grobnica u Sveštariju
  10. 2017. – Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe
Boka kotorska

C[uredi | uredi kôd]

Crna Gora (4)[uredi | uredi kôd]

  1. 1979. – Kotorski zaljev
  2. 1980. – Nacionalni park Durmitor s Kanjonom Tare
  3. 2016. – Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici (Zajedno s Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i Srbijom)
  4. 2017. – Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (Zajedno s Italijom i Hrvatskom)

Češka (15)[uredi | uredi kôd]

  1. 1992. – Stari dio Praga
  2. 1992. – Stari dio Češkog Krumlova
  3. 1992. – Stari dio Telča
  4. 1994. – Hodočasnička crkva sv. Ivana Nepomuka u Zelenoj Hori
  5. 1995. – Stari dio Kutne Hore
  6. 1996. – Kultivirani krajolik Lednice-Valtice
  7. 1998. – Povijesno selo Holašovice
  8. 1998. – Dvorac Kroměříž s parkom
  9. 1999. – Dvorac Litomyšl
  10. 2000. – Stup Svetog Trojstva u Olomoucu
  11. 2001. – Vila Tugendhat arhitekta Mies van der Roha u Brnu
  12. 2003. – Bazilika i Židovska četvrt u Třebíču
  13. 2019. – Krajolik za uzgoj i osposobljavanje konja za svečane kočije u Kladruby nad Labem
  14. 2019. – Rudarsko područje Rudne gore (Zajedno s Njemačkom)
  15. 2021. – Veliki lječilišni gradovi Europe (Frantiskovy Lazne, Karlovy Vary i Mariánské Lázně)
  16. 2021. – Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe

D[uredi | uredi kôd]

Danska (10)[uredi | uredi kôd]

  1. 1994. – Kamene rune, humci i crkva u Jellingu
  2. 1995. – Katedrala u Roskildeu
  3. 2000. – Dvorac Kronborg kod Helsingøra
  4. 2014. – Vadensko more (s Nizozemskom i Danskom)
  5. 2014. – Stevns Klint
  6. 2015. – Christiansfeld, naselje Moravske Crkve
  7. 2015. – Kraljevski lovački krajolik Sjevernog Zealanda

Za drugu dansku svjetsku baštinu vidjeti popis mjesta svjetske baštine u Americi

E[uredi | uredi kôd]

Estonija (3)[uredi | uredi kôd]

F[uredi | uredi kôd]

Finska (7)[uredi | uredi kôd]

  1. 1991. – Grad Rauma
  2. 1991. – Utvrda Suomenlinna
  3. 1994. – Drvena crkva u Petäjävesi
  4. 1996. – Povijesna tvornica kartona u Verlau
  5. 1999. – Groblje u Sammallahdenmäki s grobnicama iz brončanog doba
  6. 2005. – Struveov luk
  7. 2006. – Kvarken

Francuska (46)[uredi | uredi kôd]

Za druga zaštićena mjesta Francuske vidi Popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji

G[uredi | uredi kôd]

Grčka (18)[uredi | uredi kôd]

  1. 1986. – Apolonov hram kod Bassae
  2. 1987. – Delfi
  3. 1987. – Akropola u Ateni
  4. 1988. – Planina Athos
  5. 1988. – Samostani Meteora
  6. 1988. – Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu
  7. 1988. – Antički grad Epidaur (Grčka)
  8. 1988. – Srednjovjekovni dio grada Rodosa
  9. 1988. – Olimpija – arheološko nalazište
  10. 1989. – Mystras
  11. 1990. – Otok Delos
  12. 1990. – Samostani Daphni (kod Atene), Hosios Lukas (Delfi) i Nea Moni (otok Kios)
  13. 1992. – Pythagoreion i Heraion na Samosu
  14. 1996. – Iskopine kod Vergina
  15. 1999. – Arheološka nalazišta grada Mikene i Tirinta
  16. 1999. – Stari grad sa samostanom Sv. Ivana i spilje apokalipse na otoku Patmosu
  17. 2007. – Stari grad na otoku Krfu.
  18. 2016. – Arheološki lokalitet Filipi

H[uredi | uredi kôd]

Hrvatska (10)[uredi | uredi kôd]

  1. 1979. – Dubrovnik, stara gradska jezgra[2]
  2. 1979. – Povijesni dio Splita s Dioklecijanovom palačom[2]
  3. 1979. – Nacionalni park Plitvička jezera[2]
  4. 1997. – Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike u starom dijelu Poreča[2]
  5. 1997. – Stari dio Trogira[2]
  6. 2000. – Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku[2]
  7. 2008. – Starogradsko polje[2]
  8. 2016. – Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici (Zajedno s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom)
  9. 2017. – Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (Zajedno s Italijom i Crnom Gorom)
  10. 2017. – Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe (Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja)

I[uredi | uredi kôd]

Irska (2)[uredi | uredi kôd]

Skellig Michael

Island (3)[uredi | uredi kôd]

Italija (56)[uredi | uredi kôd]

K[uredi | uredi kôd]

Kosovo (1)[uredi | uredi kôd]

L[uredi | uredi kôd]

Stari grad Riga
Zidine Luxembourga

Latvija (2)[uredi | uredi kôd]

Litva (4)[uredi | uredi kôd]

Luksemburg (1)[uredi | uredi kôd]

M[uredi | uredi kôd]

Mađarska (8)[uredi | uredi kôd]

  1. 1987. – Obala Dunava, Budimski dvorac i Andraševa avenija u Budimpešti
  2. 1987. – Povijesno selo Hollókő
  3. 1995. – Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša u Aggteleku
  4. 1996. – Benediktinska opatija Pannonhalma
  5. 1999. – Nacionalni park Hortobágy
  6. 2000. – Ranokršćanska grobnica u Pécsu
  7. 2001. – Kultivirana pokrajina i Nacionalni park Fertő-Hanság (koji prelazi i u Austriju)
  8. 2002. – Tokajski vinogradi

Malta (3)[uredi | uredi kôd]

Valletta

Moldavija (1)[uredi | uredi kôd]

N[uredi | uredi kôd]

Nizozemska (10)[uredi | uredi kôd]

  1. 1995. – Krajolik poldera Schokland
  2. 1996. – Obrambena linija Amsterdama
  3. 1997. – Vjetrenjače mlinovi kod Kinderdijka
  4. 1998. – Jedine pumpe na parni pogon koje još i danas rade u Lemmeru u Friziji
  5. 1999. – Polder Beemster
  6. 2000. – Rietveld Schröderova kuća u Utrechtu
  7. 2009. – Vadensko more (s Njemačkom i Danskom)
  8. 2010. – Amsterdamski prsten kanala iz 17. stoljeća unutar Singelgrachta
  9. 2014. – Tvornica Van Nelle
  10. 2021. – Kolonije dobrohotnosti, s Belgijom

Druga nizozemska mjesta pod zaštitom nalaze se na UNESCO-ovom Popisu mjesta Svjetske baštine u Americi.

Norveška (8)[uredi | uredi kôd]

Urneška drvena crkva

Njemačka (47)[uredi | uredi kôd]

P[uredi | uredi kôd]

Poljska (16)[uredi | uredi kôd]

  1. 1978. – Povijesna jezgra Krakova (Krakovsko Staro mjesto)
  2. 1978. – Rudnik soli Wieliczka
  3. 1979. – Logor Auschwitz-Birkenau
  4. 1980. – Povijesna jezgra Varšave
  5. 1992. – Nacionalni park Białowieża
  6. 1992. – Stari dio grada Zamośća
  7. 1997. – Srednjovjekovni dio grada Toruna
  8. 1997. – Tvrđava teutonskih vitezova u Malborku
  9. 1999. – Samostan i brdo u Kalwaria Zebrzydowska
  10. 2001. – Crkve mira u Jaworu i Swidnici
  11. 2003. – Drvene crkve u južnoj Malopoljskoj
  12. 2004. – Park Muzakowski (Muskauer Park), s Njemačkom
  13. 2006. – Hala Ludowa u Wroclawu
  14. 2013. – Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata
  15. 2017. – Tarnowskie Góry, rudnik i njegov vodovodni sustav
  16. 2021. – Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe

Portugal (15)[uredi | uredi kôd]

  1. 1983. – Središte grada Angra do Heroísmo na otoku Terceira, Azori
  2. 1983. – Mosteiro dos Jerónimos i Torre de Belém u Lisabonu
  3. 1983. – Samostan Batalha
  4. 1983. – Samostan kristovog reda u Tomaru
  5. 1988. – Povijesno središte Évore
  6. 1989. – Samostan Alcobaça
  7. 1995. – Kulturni krajolik Sintra (z.B. Palácio Nacional da Pena)
  8. 1996. – Povijesno središte Porta
  9. 1998. – Prapovijesni crteži na stijenama u dolini Côa
  10. 1999. – Prašuma laurisilva na Madeiri
  11. 2001. – Vinogorje doline rijeke Douro
  12. 2001. – Povijesno središte Guimarãesa
  13. 2004. – Vinogradi na otoku Pico
  14. 2012. – Garnizonski pogranični grad Elvas i njegove utvrde
  15. 2013. – Sveučilište Coimbra
  16. 2019. – Svetište Bom Jesus do Monte u Bragi
  17. 2019. – Kraljevska Mafra – palača, bazilika, konvikt, vrt Cerco i Tapada lovački park

R[uredi | uredi kôd]

Rumunjska (9)[uredi | uredi kôd]

  1. 1991. – Rezervat biosfere Delta Dunava
  2. 1993. – Transilvanijske utvrđene crkve: Biertan, Prejmer, Viscri, Dârjiu, Saschiz, Câlnic, Valea Viilor
  3. 1993. – Manastir Horezu
  4. 1993. – Moldovske oslikane crkve: (Voronet, Suceava, Humor (Rumunjska), Moldovita, Probota, Patrauti, Arbore)
  5. 1999. – Dačanske utvrde u brdima Orăştie
  6. 1999. – Drvene crkve Maramureşa
  7. 1999. – Povijesno središte Sighişoara
  8. 2017. – Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe
  9. 2021. – Rudarski krajolik Roșia Montană
Ermitaž u Petrogradu

Rusija (26)[uredi | uredi kôd]

Druga ruska mjesta pod zaštitom nalaze se na UNESCO-ovom Popisu mjesta Svjetske baštine u Aziji

S[uredi | uredi kôd]

San Marino (1)[uredi | uredi kôd]

Sjeverna Makedonija (2)[uredi | uredi kôd]

  1. 2021. – Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe

Slovačka (8)[uredi | uredi kôd]

  1. 1993. – Selo Vlkolínec
  2. 1993. – Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra)
  3. 1993. – Rudarski grad Banská Štiavnica
  4. 1995. – Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša: Gombasecká jaskyňa, Jasovská jaskyňa, Domica i Ochtinská aragonitová jaskyňa
  5. 2000. – Povijesno središte Bardejova
  6. 2007. – Bukove prašume u Karpatima
  7. 2008. – Drvene crkve u Slovačkom dijelu Karpata
  8. 2021. – Granice Rimskog CarstvaDunavski limes (zapadni dio), s Njemačkom i Austrijom

Slovenija (4)[uredi | uredi kôd]

Srbija (4)[uredi | uredi kôd]

  1. 1979. – Grad Stari Ras i manastir Sopoćani (vidi i: Petrova crkva)
  2. 1986. – Manastir Studenica
  3. 2007. – Galerijeva palača u Gamzigradu (Romuliana) kod Zaječara.
  4. 2016. – Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici (Zajedno s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Hrvatskom)

Srbija / Kosovo (1)[uredi | uredi kôd]

5. 2004. – Srednjovjekovni spomenici na Kosovu (Manastir Dečani, 2006. dodani i: Manastir Peć, Manastir Gračanica, Crkva Djevice iz Ljeviša) *

Djela Antonija Gaudíja: Sagrada Familia

Š[uredi | uredi kôd]

Španjolska (47)[uredi | uredi kôd]

Za druga zaštićena mjesta Španjolske vidi Popis mjesta svjetske baštine u Africi

Švedska (15)[uredi | uredi kôd]

  1. 1991. – Kraljevska ljetna Palača Drottningholm
  2. 1993. – Vikinška naselja Birka i Hovgården
  3. 1993. – Povijesna talionica željeza u Engelsbergu
  4. 1994. – Petroglifi u Tanumu
  5. 1994. – Skogskyrkogården (groblje kod Stockholma)
  6. 1995. – Grad Visby na otoku Gotland
  7. 1996. – Područje crkve Gammelstad u Luleåi
  8. 1996. – Lappland – Arktičko kultivirano područje u Laponiji
  9. 1998. – Luka Karlskrona
  10. 2000. – Höga kusten, područje uzdizanja kopna u Botničkom zaljevu i otočje Kvarken (Finska)
  11. 2000. – Poljoprivredni krajolik Stora Alvaret na otoku Ölandu
  12. 2001. – Povijesno rudarsko područje "Veliko brdo bakra" u Falunu
  13. 2004. – Dugovalni odašiljač Grimeton (SAQ) kod Varberga
  14. 2005. – Struveov luk
  15. 2012. – Urešene Hälsinglandske farme

Švicarska (13)[uredi | uredi kôd]

  1. 1983. – Kneževska opatija St. Gallen, zadužbeno područje sa zadužbenom knjižnicom i zadužbenom crkvom
  2. 1983. – Benediktinski samostan St. Johann u Müstairu
  3. 1983. – Stari dio Berna
  4. 2000. – Tri dvorca, obrambene zidine i gradska jezgra Bellinzone
  5. 2002. – Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn između Wengena i Fiescha
  6. 2003. – Monte San Giorgio
  7. 2007. – Terasasti vinogradi Lavauxa
  8. 2008. – Albulabahn i Berninbahn, dijelovi Rhätischen Bahn (Berninabahn s Italijom)
  9. 2008. – Geotop Tektonikarena Sardona
  10. 2009. – Urarski urbanizam gradova La Chaux-de-Fonds i Le Locle
  11. 2011. – Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa, s ostalih pet alpskih zemalja
  12. 2016. – Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu (Zajedno s Argentinom, Belgijom, Indijom, Japanom, Njemačkom i Francuskom)
  13. 2021. – Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe

T[uredi | uredi kôd]

Turska (18)[uredi | uredi kôd]

Druga turska mjesta pod zaštitom nalaze se na UNESCO-ovom popisu mjesta svjetske baštine u Aziji.

U[uredi | uredi kôd]

Stonehenge

Ujedinjeno Kraljevstvo (33)[uredi | uredi kôd]

Druga mjesta Ujedinjenog kraljevstva pod zaštitom nalaze se na UNESCOvom popisu mjesta svjetske baštine u Americi i popisu mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Ukrajina (7)[uredi | uredi kôd]

  1. 1990. – Kijevska Sofijina katedrala i Kijevski spiljski manastir Lavra Pečerskaja u Kijevu
  2. 1998. – Stari dio grada Lavova
  3. 2005. – Struveov luk
  4. 2007. – Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe
  5. 2011. – Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola
  6. 2013. – Drevni grad Taurski Hersones i njegova chora (seoska okolica)
  7. 2013. – Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata

V[uredi | uredi kôd]

Vatikan (1)[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. whc.unesco.org ID 430bis
  2. a b c d e f g (engl.) Unesco.org: Croatia