Poplave u jugoistočnoj Europi 2014.

Izvor: Wikipedija
Poplave u jugoistočnoj Europi 2014.

utjecaj oluje Yvette na jugoistočnu Europu, 15. svibnja 2014.
trajanje 13. svibnja 2014. – 27. svibnja 2014. (2 tjedna)
žrtve najmanje 58
33 u Srbiji[1]
24 u Bosni i Hercegovini[2]
2 u Hrvatskoj[3][4]
2 u Rumunjskoj[5][6]
1 u Slovačkoj
štete više od jedne milijarde eura[7]
pogođena područja Srbija
Bosna i Hercegovina
Hrvatska
Rumunjska
Mađarska
Slovačka
Slovenija
Austrija
Češka
Poljska

Poplave u jugoistočnoj Europi 2014., višestruke poplave, sa središtem u Srbiji i Bosni i Hercegovini, koje su pogodile velik dio jugoistočne i srednje Europe. Područje niskog tlaka zraka imenovano "Yvette" ili "Tamara" uzrokovalo je najgore poplave 14. – 16. svibnja. Oborine u Srbiji i Bosni i Hercegovini bile su najobilnije u 120 godina otkako se bilježe meteorološka mjerenja.[8][9] Do 20. svibnja najmanje je 49 ljudi poginulo od posljedica poplava, a stotine tisuća bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.[10] Do 23. svibnja 73 čovjeka u Srbiji još se uvijek smatraju nestalima po podacima Srpskog crvenog križa.[11] Kiše, aktivirane bujice i klizišta uzrokovale su podizanje vodostaja nekoliko rijeka u slijevu Save i Morave što je dovelo do poplavljivanja okolnih nizina. Službeni podaci govore da je pogođeno više od 1,6 milijuna ljudi u Srbiji i Bosni, samo tjedan dana od početka poplava.[12]

Poplavne vode uzrokovale su 2.000 odrona diljem jugoistoka Europe, šireći štetu diljem mnogih gradova i sela.[13] Gradovi Obrenovac u Srbiji i Doboj u Bosni i Hercegovini zabilježili su najviše žrtava nakon što su ih iz obližnjih rijeka naplavile vode visoke nekoliko metara.[14]

Meteorološka povijest[uredi | uredi kôd]

ukupne oborine od 11. do 17. svibnja

Dana 13. svibnja nad Jadranskim se morem formiralo područje niskog tlaka kako je polarni zrak iz srednje Europe prodirao na mediteranski bazen. Hladna polarna zračna masa naišla je na vlažan suptropski zrak stvarajući vrlo nizak tlak. Dana 14. svibnja ciklona se premjestila nad jugoistok Europe postavši stacionarnom. Rezultat toga premještanja bile su ekstremno obilne kiše koje su pale u regiji; Srbija (u području oko Beograda) i Bosna bile su najpogođenije.[15] Srpski i bosanski meteorolozi imenovali su ciklonu "Tamara".[16][17] Dana 15. svibnja dnevne su količine oborina srušile povijesne rekorde u Beogradu (107,9 mm), Valjevu (108,2 mm) i Loznici (110 mm).[18] Do 15. svibnja mjesečne oborine u Beogradu srušile su povijesni rekord (175 L iz 1897.) dosegnuvši 205 L.[19] Do subote, 17. svibnja kiša je jenjala, a vrijeme je postupno postalo toplije i vedrije, olakšavši pomalo napore spašavanja i ublažavanja nevolja. Dana 18. svibnja ciklona se premjestila dalje na sjeverozapad.[17]

Glavno poplavno područje bio je slijev rijeke Save, koji čini granicu između Bosne i Hrvatske, nastavlja se u Srbiju i otječe u Dunav u Beogradu. U srijedu, 14. svibnja obilne su kiše uzrokovale bujične poplave širom planinskih područja, uništivši mostove i infrastrukturu i uzrokovavši mnogo odrona. Najsmtronosniji učinak zbio se u četvrtak, 15. svibnja kada su se vodostaji nekoliko desnih pritoka Save naglo i nekontrolirano podigli dotad nezabilježenom stopom, poplavivši gradove u svojim nizinama. Rijeka Bosna u srednjoj Bosni potpuno je poplavila gradove Doboj, Maglaj, Zavidoviće i Šamac, dok je Kolubara kod Beograda isto napravila u Obrenovcu; ovi su gradovi imali najveći udio žrtava. Posljedično tomu sama je Sava porasla na rekordno visoke razine, prijeteći gradovima Slavonskom Brodu, Šapcu i Srijemskoj Mitrovici i mnogim selima, no štete su bile relativno zauzdane jer je stanovništvo, potpomognuto vojskom i volonterima, ojačalo obrane od poplava. Usprkos tomu nasipi su na nekoliko mjesta popustili.

Teška poplava na jugoistoku Europe viđena MODIS-om (spektroradiometrom srednje rezolucije oslikavanja) s NASA-ina satelita Aqua, 19. svibnja 2014.

Obilne kiše pale su također u regiji 3. i 4. svibnja, pogodivši Rumunjsku, Italiju i Bosnu. Ovaj je događaj proizveo ograničenu štetu, no iza sebe je ostavio određen broj poplavnih incidenata i visoke vodostaje rijeka.[20] Lokalna uprava proglasila je u dijelovima Bosne izvanredno stanje.

Pogođena područja[uredi | uredi kôd]

pogođena područja Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske:

██ najpogođenija područja

██ također pogođeno

Srbija[uredi | uredi kôd]

pogled na ušće Save u Dunav u Beogradu tijekom poplave
Krupanj poslije poplave

Bosna i Hercegovina[uredi | uredi kôd]

poplava u Zenici, 15. svibnja 2014.

Hrvatska[uredi | uredi kôd]

poplave u Hrvatskoj; crvene točke označuju puknute nasipe

Rumunjska[uredi | uredi kôd]

Slovačka[uredi | uredi kôd]

Međunarodne reakcije[uredi | uredi kôd]

Odgovor slavnih osoba[uredi | uredi kôd]

Posljedice[uredi | uredi kôd]

Više informacija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. State of emergency lifted, 33 victims so far. B92. 23. svibnja 2014. Pristupljeno 23. svibnja 2014.
  2. http://www.aljazeera.com/video/europe/2014/05/landmines-post-threat-after-bosnia-floods-2014523162133706216.html
  3. Franjo Lepan, Željko Garmaz, Željko Grgurinović. U Posavini evakuirano je tijekom noći oko 3000 ljudi, a dvoje iz Rajeva Sela se smatra nestalima. Premijer je obećao obnovu kuća. Velika je solidarnost okolnih mjesta. 24sata.hrCS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. U Hrvatskoj pronađena druga žrtva poplava. Al Jazeera. Pristupljeno 19. svibnja 2014.
  5. Alexandra Ciliac. 17. svibnja 2014. Prima victimă a INUNDAȚIILOR. Un bărbat din Vrancea a murit [First victim of flooding. A man in Vrancea dies]. Evenimentul Zilei
  6. Cătălin Fircoiu. 24. svibnja 2014. Bărbat dispărut, găsit decedat. Gazeta Oltului. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. svibnja 2014. Pristupljeno 25. svibnja 2014.
  7. Bilanț grav al celor mai devastatoare intemperii din ultimii 120 de ani în Balcani. Știrile TVR. 19. svibnja 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. listopada 2017. Pristupljeno 24. svibnja 2014.
  8. Sito-Sučić, Daria; Sekularić, Ivana. 15. svibnja 2014. Bosnia, Serbia hit by worst flooding in 120 years; three die. Reuters. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. listopada 2014. Pristupljeno 15. svibnja 2014.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  9. Serbia and Bosnia Hit by Worst Flood in 120 Years, as Three Are Reported Dead. Independent.mk. 16. svibnja 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. svibnja 2014. Pristupljeno 24. svibnja 2014.
  10. Borba s poplavama i dalje traje. b92.net. 19. svibnja 2014.
  11. http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=05&dd=23&nav_category=12&nav_id=851808
  12. Inundații în Balcani. Armata croată a evacuat cu amfibii sinistrații. Un sfert din populația Bosniei a fugit din calea apelor. Știrile PRO TV. 20. svibnja 2014.
  13. Thousands flee Bosnia landslides. The Irish Independent. 18. svibnja 2014. Pristupljeno 18. svibnja 2014.
  14. Bosnia and Serbia floods: Death toll rises. BBC. 17. svibnja 2014. Pristupljeno 20. svibnja 2014.
  15. Herold, Christian. 16. svibnja 2014. Thema des Tages: 16 Mai 2014, Die wilde "Yvette" sorgt für schwere Unwetter im südöstlichen Europa. German Weather Service
  16. TAMARA HARA SRBIJOM: Meteorolozi dali ime ciklonu koji nas je potopio!. Kurir (srpski). 15. svibnja 2014. Pristupljeno 18. svibnja 2014.
  17. a b Ode "Tamara"!. Blic (srpski). 18. svibnja 2014. Pristupljeno 18. svibnja 2014.
  18. REKORD: U Beogradu, Valjevu i Loznici pale najobilnije kiše u istoriji!. Telegraf. 15. svibnja 2014. Pristupljeno 20. svibnja 2015.
  19. Oboren rekord, više kiše nego ikad (srpski). B92. 15. svibnja 2014. Pristupljeno 18. svibnja 2014.
  20. Southeast Europe Flooding. RMS. 5. travnja 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. svibnja 2014. Pristupljeno 18. svibnja 2014.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi oluja Yvette 2014.