Portal:Geografija
Izvor: Wikipedija
Dubrovnik je grad na jugu Hrvatske, administrativno središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske. Dubrovnik se nalazi na južnom Jadranu. Grad se razvio na istočnoj obali Jadranskog mora, gdje prestaje niz jadranskih otoka i počinje otvoreno more. Leži na južnim padinama i u podnožju brda Srđ. Šire dubrovačko područje obuhvaća uski primorski pojas dug oko 250 km, koji se proteže od Kleka na zapadu do Sutorine i rta Prevlaka na istoku. Prema popisu iz 2001. godine Dubrovnik je imao 43,770 stanovnika, za razliku od 49,728 stanovnika prema popisu iz 1991.
Godine 1979., Dubrovnik je dodan na UNESCO-ov popis Svjetske baštine
Prosperitet grada Dubrovnika oduvijek se temeljio na pomorskoj trgovini. U srednjem vijeku postao je kao Dubrovačka Republika jedini grad-država na istočnoj obali Jadrana koji je konkurirao Veneciji. Uz svoje bogatsvo i diplomaciju, grad je postigao izvanredan stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16. stoljeća. Dubrovnik je bio jedan od središta razvoja hrvatskoj jezika i književnosti te su u njemu stvarali mnogi značajni pjesnici, dramatičari, slikari, matematičari, fizičari i drugi učenjaci.
U Dubrovniku su već u 11. stoljeću postajala udruženja trgovaca i obrtnika razvrstanih po djelatnostima. Glavne gospodarske grane stoljećima su brodogradnja, pomorstvo, trgovina, obrt, a u novije vrijeme i turizam. Trgovalo se rudarskim, poljodjelskim i stočarskim proizvodima, manufakturnom robom, solju i dr. Sol se dobivala u Gružu i Slanom te na otocima Šipanu i Mljetu, a najvažnije središte prizvodnje soli bio je Ston. U 16. stoljeću, Dubrovnik je imao jaku mornaricu (oko 180 brodova), po jačini i veličini treću u svijetu. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama Sredozemnog mora i stizali sve do Engleske, a postoji i dokazani slučaj da je dubrovačka karaka došla do obale Sjeverne Amerike, gdje su se pomorci pomiješali s lokalnim stanovništvom (Indijancima).
Primošten je grad u Šibensko-kninskoj županiji. Nalazi se između dalmatinskih gradova Šibenika i Trogira. Nekada je bio malo ribarsko mjesto, dok se nije razvio u poznato turističko odredište. Nastao je u 15. stoljeću, kada su se stanovnici obližnjih sela zbog turskih osvajanja preselili se s kopna na otočić Gola Glava i osnovali novo naselje Primošten. Naziv je nastao po drvenom mostu, koji je povezivao otočić s kopnom. Kasnije je most zamijenjen nasipom. U blizini grada nalaze se vrhunski vinogradi. Fotografija primoštenskih vinograda nalazi se u zgradi UN-a u New Yorku. Primošten je osvojio zlatnu medalju i prestižnu nagradu Zlatni cvijet Europe 2007., za hortikulturno i urbano uređenje mjesta.
- Fizička geografija: Biogeografija · Geomorfologija · Hidrografija · Klimatologija
- Antropogeografija: Demografija · Ekonomska geografija · Politička geografija · Ruralna geografija · Urbana geografija
- Regionalna geografija
- Ostalo: Geodezija · Geografi · Geografski informacijski sustavi · Kartografija · više...
Antarktika |
Afrika-Euroazija |
Amerika |
Australija |
Afrika |
Euroazija |
Sj. Amerika |
Oceanija |
Europa |
Azija |
Južna Amerika |
Geološki superkontinenti : Gondvana • Laurazija • Pangea • Rodinia |
- Članci o kontinentima koje je potrebno nadopuniti: Azija, Afrika, Antartika, Južna Amerika, Sjeverna Amerika, Australija
- Članci o europskim regijama koje je potrebno nadopuniti: Zapadna Europa, Južna Europa, Jugoistočna Europa, Istočna Europa, Sjeverna Europa, Srednja Europa
- Ostali članci koje treba nadopuniti: Pogledajte
|

