Portal:Geografija

Izvor: Wikipedija

(Preusmjereno s Portal:Zemljopis)
Skoči na: orijentacija, traži


uredi  

Portal Zemljopis

Karta svijeta u Robinsonovoj projekciji

Zemljopis ili Geografija je znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine. Ime potječe iz grčkih riječi Ge (γη) ili Geia (γεια), što označavaju "Zemlju", i graphein (γραφειν), što znači "pisati" i "opisivati", a upućuje na prvotno značenje geografije. Geografija kao znanost o geografskom prostoru (Zemljinoj površini) objašnjava raširenost, utjecaje i međuzavisnost svih najvažnijih prirodnih i društvenih čimbenika, koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija). Fizička geografija obuhvaća proučavanja koja se odnose na objekte i pojave prirodne sredine. Antropogeografija uključuje ekonomsku, političku i kulturnu geografiju, a proučava međusobne odnose ljudskog društva i prirodne sredine na Zemlji. Geografi ne proučavaju samo prirodna i društvena obilježja Zemlje, već i njeno mjesto u Sunčevu sustavu i Svemiru.
uredi  

Izabrani članak

Dubrovnik

Dubrovnik je grad na jugu Hrvatske, administrativno središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske. Dubrovnik se nalazi na južnom Jadranu. Grad se razvio na istočnoj obali Jadranskog mora, gdje prestaje niz jadranskih otoka i počinje otvoreno more. Leži na južnim padinama i u podnožju brda Srđ. Šire dubrovačko područje obuhvaća uski primorski pojas dug oko 250 km, koji se proteže od Kleka na zapadu do Sutorine i rta Prevlaka na istoku. Prema popisu iz 2001. godine Dubrovnik je imao 43,770 stanovnika, za razliku od 49,728 stanovnika prema popisu iz 1991.

Godine 1979., Dubrovnik je dodan na UNESCO-ov popis Svjetske baštine

Prosperitet grada Dubrovnika oduvijek se temeljio na pomorskoj trgovini. U srednjem vijeku postao je kao Dubrovačka Republika jedini grad-država na istočnoj obali Jadrana koji je konkurirao Veneciji. Uz svoje bogatsvo i diplomaciju, grad je postigao izvanredan stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16. stoljeća. Dubrovnik je bio jedan od središta razvoja hrvatskoj jezika i književnosti te su u njemu stvarali mnogi značajni pjesnici, dramatičari, slikari, matematičari, fizičari i drugi učenjaci.

U Dubrovniku su već u 11. stoljeću postajala udruženja trgovaca i obrtnika razvrstanih po djelatnostima. Glavne gospodarske grane stoljećima su brodogradnja, pomorstvo, trgovina, obrt, a u novije vrijeme i turizam. Trgovalo se rudarskim, poljodjelskim i stočarskim proizvodima, manufakturnom robom, solju i dr. Sol se dobivala u Gružu i Slanom te na otocima Šipanu i Mljetu, a najvažnije središte prizvodnje soli bio je Ston. U 16. stoljeću, Dubrovnik je imao jaku mornaricu (oko 180 brodova), po jačini i veličini treću u svijetu. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama Sredozemnog mora i stizali sve do Engleske, a postoji i dokazani slučaj da je dubrovačka karaka došla do obale Sjeverne Amerike, gdje su se pomorci pomiješali s lokalnim stanovništvom (Indijancima).

Više o Dubrovniku...

uredi  

Izabrana slika

Primošten

Primošten je grad u Šibensko-kninskoj županiji. Nalazi se između dalmatinskih gradova Šibenika i Trogira. Nekada je bio malo ribarsko mjesto, dok se nije razvio u poznato turističko odredište. Nastao je u 15. stoljeću, kada su se stanovnici obližnjih sela zbog turskih osvajanja preselili se s kopna na otočić Gola Glava i osnovali novo naselje Primošten. Naziv je nastao po drvenom mostu, koji je povezivao otočić s kopnom. Kasnije je most zamijenjen nasipom. U blizini grada nalaze se vrhunski vinogradi. Fotografija primoštenskih vinograda nalazi se u zgradi UN-a u New Yorku. Primošten je osvojio zlatnu medalju i prestižnu nagradu Zlatni cvijet Europe 2007., za hortikulturno i urbano uređenje mjesta.

uredi  

Jeste li znali...

uredi  

Kategorije

uredi  

Članci


Antarktika

Afrika-Euroazija

Amerika

Australija

Afrika

Euroazija

Sj. Amerika

Oceanija

Europa

Azija

Južna Amerika
Geološki superkontinenti :
Gondvana • Laurazija • Pangea • Rodinia

Afrika Afrički rog | Gvineja | Istočna Afrika | Južna Afrika | Magreb | Sahel | Sjeverna Afrika | Sjeverozapadna Afrika | Srednja Afrika | Subsaharska Afrika | Sudan | Velika jezera | Zapadna Afrika

Amerika Andske države | Angloamerika | Gvajana | Južna Amerika | Južni konus | Karibi | Latinska Amerika | Patagonija | Sjeverna Amerika | Srednja Amerika | Velika jezera | Velika nizina

Euroazija Anatolija | Arabija | Azija | Balkan | Baltik | Beneluks | Bliski istok | Britanski otoci | Daleki istok | Europa | Indijski potkontinent | Istočna Azija | Istočna Europa | Istočne Indije | Jugoistočna Azija | Jugozapadna Azija | Južna Europa | Kavkaz | Levant | Postsovjetske države | Sjeverna Azija | Sjeverna Europa | Skandinavija | Srednja Azija | Srednja Europa | Srednji istok | Sredozemlje | Zapadna Europa

Oceanija Australazija | Melanezija | Mikronezija | Polinezija | Pacifički obruč

Polovi Arktik | Antarktika
uredi  

Pomozite i vi...

Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
Biografije Biologija Europa Film Fizika Francuska Hrvatska Kemija
Kršćanstvo Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Sport Zemljopis Zrakoplovstvo
Osobni alati
Napravi zbirku