Portal:Zemljopis/Arhiva izabranih slika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ovo je galerija izabranih slika na Portalu: Zemljopis. Slike su poredane kronološki:

Negev[uredi VE | uredi]

Negev

Negev (hebrejski נֶגֶב, tiberijadski izgovor: Néḡeḇ; arapski النقب an-Naqab) pustinjsko je područje u južnom Izraelu. U biblijskom hebrejskom, negev znači "jug". Negev zauzima veći dio Južnog okruga Izraela.

Zemljopisno, preko 13.000 km² Negev formira obrnuti trokut čija zapadna stranica dodiruje pustinju Sinajskog poluotoka, a čija je istočna granica Vadi Arabah.

Središte je okruga grad Beer Ševa (oko 200,000 stanovnika) na sjeveru. Južni kraj čini Akapski zaljev (u Izraelu se naziva Eilatski zaljev) i grad Eilat. Među ostalim gradovima tu su Dimona i Mitzpe Ramon, više beduinskih gradova, poput Rahata i Tel Ševe.

U Negevu se nalazi više zanimljivih kulturnih i zemljopisnih lokacija. Među njima su tri ogromna eroziona kruga koja sliče kraterima (heb. mahtešim), koji su jedinstveni u tom dijelu svijeta: ha-Mahteš ha-Gadol ("Veliki krater"), ha-Mahteš ha-Katan ("Mali krater") i krater Ramon. Ovaj posljednji ujedno je i najveći - on je vjerojatno najveći prirodni krater na Zemlji (krater koji nije nastao udarom asteroida).

Gran Chaco[uredi VE | uredi]

Gran Chaco

Gran Chaco je prostrana, vruća i polupustinjska nizina u Južnoj Americi. Pruža se između 19. i 30. stupnja južne zemljopisne širine. Smještena je u središnjem dijelu Južne Amerike na teritoriju Paragvaja, Argentine, Bolivije i Brazila. Blago se spušta od podgorja Anda na sjeverozapadu (400 m nadmorske visine) prema jugoistoku (100 m nadmorske visine).

Nizina je tektonski progib ispunjen paleozojskim i mezozojskim sedimentima. Okružena je Andama i Brazilskom visoravni, pa je shodno tome prilično izolirana. Gran Chaco jedan je od najtoplijih prostora na južnoameričkom kontinentu. Temperature mogu dostići čak 47 °C, a prosjek tijekom najtoplijeg mjeseca siječnja je 27-28 °C. Klima je kontinentalno-tropska. Česte su velike amplitude, pa su tijekom zime temperature do 13 °C, a nerijetko i ispod 0 °C. Količina padalina opada od istoka prema zapadu s 800 do 500 milimetara. U dolini rijeke Paragvaj padalina ima i do 1 200 mm. Vlažno je razdoblje od listopada do travnja.

Termit (masiv)[uredi VE | uredi]

Masiv Termit

Termit je planinski masiv u jugoistočnom Nigeru. Sjeverna područja masiva Termit, zovu se Gossololom i sastoje se od crnih vulkanskih vrhova koji se uzdižu iz okolnih pješčanih dina.Južni dio masiva Termit sastoji se od jako nagriženih crnih pješčenjaka. U njegovu podnožju na jugozapadu su brda Koutous.Mali broj stanovnika, koji žive na masivu Termit uglavnom su nomadi pripadnici etničke grupe Toubou naročito na sjeveru i istoku, dok su pripadnici Tuarega i Diffa Arapa na zapadu. Postoji nekoliko stalnih naselja u tom području. Na području masiva nalazi se "Rezervat masiva Termit" na 700,000 hektara. Tamo žive ugrožene antilope. Godine 2006., vlada Nigera predložila je ovo područje kao kandidata za UNESCO-vu svjetsku baštinu.

Laki[uredi VE | uredi]

Laki

Laki ili Lakagigar je vulkanska pukotina na jugu Islanda. Krater Laki nalazi se u nacionalnom parku Skaftafell. Dio je vulkanskog sustava Grímsvötn. Krater Laki je 934. prilikom vulkanske erupcije oslobodio 19.6 km³ lave. Erupcija 1783. - 1784. imala je katastrofalne posljedice za cijelu Europu. Oslobodilo se 15 km³ lave i oblaci otrovnog sumpor dioksida i fluora. Otrovne pare ubile su 50% stoke i izazvale su glad i smrt 21% stanovništva Islanda. Smatra se da je uzrokovao i klimatsku promjenu, koja je dovela do gladi i pridonijela pojavi Francuske revolucije. U Francuskoj je došlo do suše, teške zime te do oluje 1788., koja je uništila usjeve. Eksplozija je nastala zbog kontakta podzemnih voda s bazaltnom magmom. S vremenom se tip erupcije mijenjao i sve je manje erupcija bila eksplozivna, ali izbacivala se ogromna količina lave. Osam mjeseci se izbacivala ogromna količina sumpornih aerosola, koji su prouzrokavali veliku klimatsku promjenu s velikim društvenim posljedicama.

Dinara[uredi VE | uredi]

Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dinara dijeli Livanjsko polje od Sinjskog, te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 km (druga po duljini planina u Dinarskom gorju nakon Velebita), između rijeke Cetine na jugozapadu i Livanjskog polja na sjeveroistoku. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u Kamešnicu. U geografskim pojmovima planinski prostor od Slovenskih Alpa do Šarskih planina često se naziva Dinaridi. Najviši vrh, Troglav (1913 m) nalazi se u BiH, a vrh Sinjal ili Dinara (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj (nakon njega slijede po visini Kamešnica (1809 m), Biokovo (1762 m), Velebit i druge planine). Često se umjesto naziva za vrh Sinjal upotrebljava i ime planine - Dinara, pa čak takvo imenovanje preteže u zemljopisnim kartama i publikacijama.

Australija[uredi VE | uredi]

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki. Susjedne države su Indonezija, Istočni Timor i Papua Nova Gvineja na sjeveru, Solomonski otoci, Vanuatu i Nova Kaledonija na sjeveroistoku te Novi Zeland na jugoistoku. Australija je trinaesto najveće gospodarstvo na svijetu, a zauzima visoko mjesto u mnogim istraživanjima kvalitete života kao što su indeks ljudskog razvoja, zdravstvena skrb, očekivani životni vijek, javno obrazovanje, gospodarske slobode i zaštita građanskih sloboda u političkih prava. Proteže se od 10° do 45° južne geografske širine (računajući i Tasmaniju) i 113° i 152° istočne geografske dužine. Čitavom svojom površinom nalazi se na južnoj zemljinoj polutci. Obuhvaća kopno Australiju i otok Tasmaniju te mnoge male otoke oko kopna. S tri strane Australiju okružuju velike površine Tihog (na istoku) i Indijskog oceana (na jugu i zapadu).

Primošten[uredi VE | uredi]

Primošten
Primošten je grad u Šibensko-kninskoj županiji. Nalazi se između dalmatinskih gradova Šibenika i Trogira. Nekada je bio malo ribarsko mjesto, dok se nije razvio u poznato turističko odredište. Nastao je u 15. stoljeću, kada su se stanovnici obližnjih sela zbog turskih osvajanja preselili se s kopna na otočić Gola Glava i osnovali novo naselje Primošten. Naziv je nastao po drvenom mostu, koji je povezivao otočić s kopnom. Kasnije je most zamijenjen nasipom. U blizini grada nalaze se vrhunski vinogradi. Fotografija primoštenskih vinograda nalazi se u zgradi UN-a u New Yorku. Primošten je osvojio zlatnu medalju i prestižnu nagradu Zlatni cvijet Europe 2007., za hortikulturno i urbano uređenje mjesta.

Vodopad[uredi VE | uredi]

Hopetoun slapovi blizu Nacionalnog parka Otway, Victoria, Australija.
Vodopad je obično geološka formacija koja nastaje iz vode, često u obliku potoka koji teče preko stjenovite formacije otporne na eroziju koja oblikuje iznenadan prijelom u visini. Vodopadi mogu biti i umjetni, a ponekad se koriste kao vrtni ili krajobrazni ukras. Neki se vodopadi formiraju u planinskim okolinama gdje je erozija brza, a smjer toka može biti izložen iznenadnoj i katastrofičnoj promjeni. U takvim slučajevima vodopad ne mora biti krajnji proizvod mnogih godina djelovanja vode u regiji, već rezultat relativno iznenadnih geoloških procesa poput trusnih rasjeda i vulkanske aktivnosti.

Vulkan[uredi VE | uredi]

Erupcija vulkana na Aljasci
Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no ima i podmorskih vulkana) gdje magma izlazi na površinu Zemlje. Vulkani bitno utječu na oblikovanje Zemljinog reljefa. Na Zemlji, njih najčešće susrećemo na rubovima litosfernih ploča. Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava. Na vrhu kupole se nalazi krater a veza između kratera i vulkanskog ognjišta čini vulkanski kanal. Prodor magme može se dogoditi iz više razloga kao što su tektonski utjecaji i promjene dubinskog tlaka koji je guraju, visoka temperatura (600 do 1200 °C) koja povećava pokretljivost magme te tali stijene ili zbog plinova i para koji povećavaju uzgon magme.

Yellowstone[uredi VE | uredi]

Nacionalni park Yellowstone

Yellowstone je nacionalni park Sjedinjenih Američkih Država koji se rasprostire na područjima tri zapadnoameričke savezne države: Wyoming, Montana i Idaho. Yellowstone park ja najstariji svjetski Nacionalni park utemeljen 1. ožujka 1872. godine. Rasprostire se na 8 987 kilometara kvadratnih velikom području a najvećim dijelom na sjeverozapadu savezne države Wyoming na tromeđi sa saveznim državama Montana i Idaho. Park je poznat po svojim gejzirima, toplim izvorima, super vulkanu i ostalim geotermalnim karakteristikama. Najpoznatiji svjetski gejzir Old Faithful nalazi se upravo u Yellowstone parku. Naziv parka potječe od imena rijeke Yellowstone koju su francuski traperi zbog žutih litica Yellowstoneskog Grand Canyona (koji nije u nikakvoj vezi sa velikim i poznatijim Grand Canyonom u Arizoni) prozvali Roche Jaune, da bi američki traperi poslije taj naziv preveli na engleski Yellowstone.

Prvić[uredi VE | uredi]

Otok Prvić
Prvić (književno: domaće čakavski je Parvyć) je kvarnerski otok u hrvatskom dijelu sjeveroistočnog Jadrana, kao najveći otok Senjskog argipelaga zajedno s otocima Sv. Grgur, Goli i još desetak okolnih sitnih otočića između Krka i Raba. Dvadesetih godina prošlog stoljeća, Prvić je bio najgušće naseljeni hrvatski otok, sa oko 1300 stanovnika/km². On je i danas jedini iz kategorije malih otoka (manjih od 15 km²), koji ima dva naselja. Nalazi se jugoistočno od Krka, od kojeg ga dijele Senjska vrata širine 800 m. Otok Prvić je prirodni nastavak brda Obzova (578 m) koje zatvara jugozapadnu stranu Bašćanske uvale gdje se nalazi luka Baška. Oko 3 km prema jugozapadu je otok Sveti Grgur (domaći čakavski naziv: Šagargur), od kojeg ga dijeli Grgurov kanal. Nešto više od 3 km prema jugu od najjužnijeg rta Šilo se nalazi Goli otok.

Kilimandžaro[uredi VE | uredi]

Kilimandžaro
Kilimandžaro, nekoć Kaiser-Wilhelm-Spitze, planina je u sjevernoistočnoj Tanzaniji. Kilimandžaro je najviša slobodno stojeća uzvisina na svijetu, uzdižući se u visinu od 4600 m od podnožja, i uključujući najviši vrh u Africi na visini od 5895 metara, pružajući dramatičan pogled s okružujućih ravnica. Kilimandžaro je golema nakupina vulkanskog podrijetla, trenutno neaktivnog, s gejzirima u sredini koji ispuštaju plin u krateru na vrhuncu planine. Znanstvenici su 2003. zaključili, da magma teče samo 400 metara ispod vrha kratera. Iako se nove aktivnosti ne očekuju, postoje strahovi da bi se vulkan mogao urušiti, uzrokujući veliku erupciju sličnu kao na planini Sveta Helena.

Velebit[uredi VE | uredi]

Paklenica na Velebitu
Velebit ili velebitski masiv je najduža (145 km) planina u Hrvatskoj, širine od 10 do 30 km. Površina mu je oko 2200 km2, a najviši vrh Vaganski vrh (1.757 m/nv). Pripada Dinarskom gorju. Pruža se uzduž Velebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku. S kopnene strane ga okružuju Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča. Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima.

Geomorfologija[uredi VE | uredi]

Geomorfološki oblik "Delicate Ash" u SAD-u.
Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga oblikuju. Riječ dolazi iz grčkog geo (Zemlja) i morphe (oblik). Geomorfolozi traže način za razumijevanje povijesti i dinamike reljefa, te predviđanje budućih promjena kroz kombinaciju promatranja tla, fizikalnih eksperimenata, i numeričkog modeliranja. Disciplina se koristi unutar geologije, geografije i arheologije. Reljef nastaje kao odgovor na kombinaciju prirodnih i antropogenih procesa. Okolinu izgrađuju tektonsko izdizanje i vulkanizam. Svaki od tih procesa je pod različitim utjecajima klime, ekologije i ljudske aktivnosti.

Kornati[uredi VE | uredi]

Kornati
Kornati ili Kornatsko otočje su arhipelag smješten u srednjoj Dalmaciji, južno od Zadra. Arhipelag od oko 150 otočića prostre se na površini od 320 km2. Južni dio arhipelaga progašen je 1980. godine nacionalnim parkom. Ukupna površina parka je oko 220 km², a sastoji se od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav. Kornat, s površinom od 32.525.315 m², najveći je otok u arhipelagu i zauzima dvije trećine Nacionalnog parka. Otok je dug 25,2 km, a širok je do 2,5 km. Otočje nema stalnih naselja.

Sredozemno more[uredi VE | uredi]

Sredozemno more kod Nice u Francuskoj
Sredozemno more je more Atlantskog oceana površine oko 2.5 milijuna km², koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km). Nalazi se između Europe na sjeveru, Azije na istoku i Afrike na jugu, osim s matičnim oceanom povezano je s Indijskim oceanom preko Sueskog kanala i Crvenog mora, a s Crnim morem preko Bospora. Zemlje koje okružuju Sredozemno more zovemo zemljama Sredozemlja, a cijelo područje mora i obalnih zemalja Sredozemlje. More je toplo. Ljetna temperatura rijetko doseže 30 celzijevih stupnjeva, a zimska jako rijetko pada ispod 15.

Maldivi[uredi VE | uredi]

Sredozemno more kod Nice u Francuskoj
Maldivi, službeno Republika Maldivi su otočna država u Indijskom oceanu, jugozapadno od Indijskog poluotoka. Sastoje se od oko 1200 otoka grupiranih u 26 atola, među kojima je oko 200 naseljenih, a daljnjih 80 se koristi samo za turizam. Glavni grad je Malé (na slici). Službena religija je Islam, a jezik većine stanovništva je divehi, indoeuropski jezik srodan singaleškom, glavnom jeziku Šri Lanke. Gospodarstvo se temelji na turizmu i ribarstvu. Maldivi su pretrpjeli značajnu štetu u tsunamiju u Indijskom oceanu u prosincu 2004.

Fjord[uredi VE | uredi]

Troll fjord u Norveškoj.

Fjord je dugački morski rukavac s tri strane okružen kopnom najčešće sa strmim padinama. Tipične karakteristike fjorda su uzak rukavac, erodirano dno duboko ispod morske površine, strme padine kopna koje ga okružuje a koje se pružaju duboko pod more i izlaz na otvoreno more. Fjordovi su nastajali u ledeno doba, kada su veliki ledenjaci, otapajući se putovali prema moru odnoseći zarobljene stijene i svojim abrazivnim djelovanjem dubili kopno. Takvim djelovanjem ledenjaka nastajali su čak do 800 metara duboki rukavci. Najduži fjordovi na svijetu su: Scoresby Sund na Grenlandu dug 350 km, Sognefjord u Norveškoj dug 203 km i Hardangerfjord u Norveškoj dug 179 km.