Potres

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Karta sa svim epicentrima potresa od 1963.-1998. godine
Potres u San Franciscu 1906. godine
Širenje cunamija nakon potresa u Indijskom oceanu 2004. godine

Potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a za posljedicu ima podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije.

Postoje dvije mjere koje opisuju potres: magnituda i intenzitet. Magnituda potresa predstavlja energiju oslobođenu prilikom potresa. Izražava se stepenima Richterove ljestvice, koja ima vrijednosti od 0 do 9. Intenzitet potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i građi Zemljine kore. Njegov učinak može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa.

Znanost koja se bavi potresima naziva se seizmologija, no unatoč njenom napretku i novim saznanjima, teško je predvidjeti pojavu potresa i njegove posljedice.

Sprava koja se koristi za mjerenje i bilježenje potresa naziva se seizmograf, a zapis koji ostaje je seizmogram. Kao vrste potresa treba navesti tektonske (90% slučajeva) – do kojih dolazi tektonskim gibanjem. Takvi su potresi najjači i zahvaćaju veća područja.

Zone tektonskih potresa vezane su uz gibanja litosfernih ploča i do njih dolazi zbog subdukcije ili širenja morskog dna.

Tako imamo još i vulkanske potrese (7% slučajeva) koji prate erupcije vulkana i manjeg su dometa. Najslabiji i najmanjeg su dometa urušni potresi (3% slučajeva) koji nastaju urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne šupljine ili odronom kamenja i klizanjem terena.

Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje, to mjesto nazivamo žarište ili hipocentar. Mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjetio zove se epicentar. Hipocentar može biti plitak, do dubine od 70 km ispod površine Zemlje, najčešće u zonama razmicaja litosfernih ploča. Hipocentri mogu još biti i srednje dubine (70 do 300 ispod površine) te duboki (300 do 730 km ispod površine Zemlje), a oni su najčešće u zonama subdukcije.

Potres se širi u valovima, a linije kojima na karti spajamo mjesta jednake jačine potresa nazivamo izoseiste.

Prema načinu i brzini širenja, potresi mogu biti s longitudalnim ili primarnim, te sekundarnim ili transverzalnim valovima. Longitudinalni su najbrži i titraju u smjeru širenja, dok transverzalni izazivaju okomito titranje čestica i šire se samo kroz čvrstu građu. Površinski valovi uzrokuju kružno i vodoravno titranje te mogu imati najjači učinak (ovisno o geološkoj građi terena).

Potresi s epicentrom na dnu mora mogu izazvati valove kao što su cunamiji koji mogu dosegnuti visinu i do 30 m (tsunami koji je pogodio otok Sumatru u Indoneziji).

Procjenjuje se da godišnje ima oko 900.000 potresa magnitude do 2,5 (po Richteru) a oni jači su rjeđi i pojavljuju se svakih 5 do 10 godina.

Zemlje u kojima se događa najviše potresa su Čile i Japan te Indonezija. Najizrazitija seizmička zona je u Pacifičkom vatrenom krugu (53% svih potresa) i u mediteransko-alpsko-himalajskom području (41%). Mirna ili aseizmička područja su u zonama starih planina i masa (Kanadski štit, Ruska ploča).

Kronologija najjačih potresa[uredi VE | uredi]

  • 2005. - 27. svibnja - Potres koji je pogodio indonezijski otok Javu i stari kraljevski grad Yogyakartu. Prema dojavi američke seizmološke službe, epicentar potresa jakosti 6,2 stupnja Richterove ljestvice bio je 37 km jugozapadno od grada Yogyakarta u Indijskom oceanu. Prema prvim pocjenama poginulo je više od 5800 ljudi, a preko 20 000 njih je ozlijeđeno. Nakon potresa pojačala se i aktivnost vulkana Merapi.
  • 2005. - Potres u Kašmiru u kojem je poginulo 90 000 a ozlijeđeno 110.000 ljudi.
  • 2004. - Potres u Indijskom oceanu jedan od najjačih potresa ikad zabilježenih s jačinom od 9 stupnjeva po Richteru s epicentrom na obali Indonezijskog otoka Sumatre koji je pokrenuo velik tsunami koji je odnio 300.000 života.
  • 1976. - Potres Tangshan, najdestruktivniji potres modernih vremena, procjenjuje se da je u njemu stradalo oko 245.000 ljudi.
  • 1556. - Potres Shaanxi, najsmrtonosniji potres u povijesti čovječanstva za koji se procjenjuje da je odnio 830.000 ljudskih života u Kini.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Potres